Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U Srbiji u maju inflacija 1%
U Srbiji je inflacija u maju bila 1%, dok je rast cena u prvih pet meseci 2010. godine dostigao 5,2%, objavio je danas (31. maj 2010. godine) Republički zavod za statistiku (RZS).

Kako je saopštio taj zavod (www.stat.gov.rs), cene na malo u maju su bile za 6,8% veće nego u istom mesecu 2009. godine.

Troškovi života u Srbiji su u maju bili za 1,3% veći nego u prethodnom mesecu, a od početka godine porast troškova života iznosio je četiri procenta.

U maju ove godine troškovi života bili su 3,8% veći nego u istom mesecu 2009. godine, navodi se u saopštenju RSZ.

Razlika između inflacije i troškova života, ističe RSZ, posledica je različitog uticaja rasta cena pojedinih proizvoda na formiranje tih indeksa.


Porast industrijske proizvodnje u Srbiji
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu je bila 11,3% veća nego u istom mesecu 2009, dok je u odnosu na prosek 2009. bila manja 1,7%, saopštio je danas (31. maj 2010. godine) Zavod za statistiku.

U periodu januar-april 2010. u poređenju sa ista četiri meseca 2009. ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 4,8%.

U aprilu je u odnosu na april 2009. zabeležen rast od gotovo 33% u sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnja i distribucija električne energije, gasa i vode povećane su 23,4%, a proizvodnja u prerađivačkoj industriji 6,7%.

Pad je zabeležen u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 0,3%.


NBS dostavila predlog izmena zakona o centralnoj banci
Narodna banka Srbije (NBS) danas (31. maj 2010. godine) je Skupštini Srbije dostavila predlog izmena i dopuna Zakona o NBS, potvrđeno je Beti u centralnoj banci.

O predloženim novinama u zakonu o NBS treba da se saglasi Vlada Srbije, ali ona će to učiniti posle dostavljanja mišljenja Međunarodnog monetarnog fonda i monetarne vlasti Evropske unije.

Guverner NBS u ostavci Radovan Jelašić je ranije rekao da očekuje da novi guverner bude izabran početkom juna, posle izglasavanja izmena Zakona o NBS.

Guvernera će, kako je predloženo, ubuduće predlagati predsednik Srbije, a ne Odbor za finansije Skupštine Srbije, kako je sada propisano.

Razlozi za izmene i dopune Zakona o NBS su, kako je objasnio Jelašić, usklađivanje za Ustavom Srbije, jačanje nezavisnosti NBS, i preciziranje nekih odredbi među kojima o kapitalu centralne banke, pokrivanju njenih gubitaka, odnosno raspoređivanju dobiti.

NBS je predvidela da Izvršni odbor NBS, pored preuzimanja dosadašnje nadležnosti Monetranog odbora da utvrđuje i spovodi monetarnu i deviznu politiku, ima i obavezu da donosi propise iz oblasti kontrolne i nadzorne funkcije NBS i odlučuje o davanju i oduzimanju dozvola za rad finansijskim institucijma.

Novim propisima trebalo bi da bude ojačana uloga Saveta guvernera u nadzoru rada NBS.


Grad preuzeo vlasništvo nad PKB-om
Beograd -- Vlada Srbije i Grad Beograd potpisali su ugovor o prenosu vlasništva nad Poljoprivrednom korporacijom Beograd (PKB) sa države na Beograd.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas kaže da je važno što će prenos vlasništva omogućiti da više od 2.000 ljudi u toj kompaniji "nastave da rade i zarađuju plate".

Đilas je kazao i da Beograda ima nameru da na sličan način preuzme Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) Zemun i preduzeće Voćarske plantaže u Grockoj.

On je istakao da će "prednost za PKB biti to što će biti deo grada, deo sistema gradskih preduzeća koja moraju da posluju pozitivno, a grad će napraviti plan kako do toga doći".

Gradonačelnik je kazao da grad nije preuzeo PKB samo zbog zemljišta, iako je položaj i posed kompanije važan, jer će jednim njenim delom proći važne saobraćajnice.

Član Gradskog veća Beograda Miroslav Čučković je kazao da će novo poslovodstva PKB-a biti imenovano na sednici Skupštine Beograda 7. juna, nakon čega će biti napravljen biznis plan za tu kompaniju.

Biznis plan će se sastojati od "restrukturiranja postojećih radnih mesta, povećanja produktivnosti", a trebalo bi da se utvrdi na kojim parcelama nije realno gajiti pšenicu i kukuruz, odnosno da li treba uložiti u plastenike i staklenike za proizvodnju voća i povrća.

Razgovaraće se i o tome da se izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva, koje bi se koristilo za gradsko saobraćajno preduzeće, kazao je on i dodao da će se preispitati navodi sindikata i poslovodstva PKB-a da je iz firme odneta nafta vredna 200.000 evra.

"Mi ćemo pokuštati da primarnu poljoprivredu proizvodnju podignemo u dubinu zemljišta, a da isturene parcele prodamo i da u toj prenameni sredstva odu u gradski, odnosno republički budžet" , kazao je Čučković i dodao da postoje razni izvori finansiranja poljoprivredne proizvodnje koji se do sada nisu koristili, a koje će pokušati da aktiviraju, jer se sada zna vlasnik i status preduzeća.

On je dodao da iako PKB nema prerađivačke kapacitete, "nije neostvarivo napraviti novu prerađivačku tehnologiju", pa bi se mleko, smrznuto voće i povrće mogli prodavati po ceni koja bi mogla biti profitabilna za PKB, a koja do sada to i nije bila.

Prenosom osnivačkih prava PKB-a na grad razvoj infrastrukture će biti brži i jeftiniji narednih godina, rekao je Čučković i istakao da bi za dve do tri godine neke parcele koje su uz saobraćajne koridore, kao što je Zrenjaninski put, mogle da se preimenuju za komercijalno-stambenu izgradnju ili za industrijske zone.

Kao dokaz uspešne odluke da PKB postane 23 javno preduzeće prestonice, on je naveo da 80 hektara zemljišta te kompanije, na kojem će se graditi deo pristupne saobraćajnice za most Zemun-Borča vredi više od milijardu dinara.

PKB je najveći poljoprivredni kombinat u Beogradu, koji poseduje 22.000 hektara zemljišta, bavi se ratarstvom povrtarstvom i stočarstvom i snabedeva hranom tržišta Beograd i Srbije.

Dragin: Modernizacija PKB-a veliki zadatak države

Ministar poljoprivrede Saša Dragin kaže da je modernizacija Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB) najveći zadatak države u poslednjih 10 godina u restrukturiranju poljoprivrednih preduzeća.

"PKB ima veliku perspektivu pod uslovom, ukoliko se ono što smo zamislili, a to je da modernizujemo, opremimo i restrukturiramo ovopreduzeće, ostvari" , rekao je Dragin i dodao da "Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa Gradom Beogradom i Ministarstvom ekonomije priprema program kako da uradi ukrupnjavanje PKB zajedno sa još par posrnulih poljoprivrednih preduzeća".

"Bitno da se uspostave profitabilni proizvodni programi, da se zadrže radna mesta i da se sačuva zemljišni fond PKB-a i drgih preduzeća", rekao je Dragin.

Ministarstvo poljoprivrede je, kako je naveo, želelo da Beograd dobije preduzeće koje će postati stabilan snabdevač i koje će da bude oslonac u stabilizaciji tržišta cele Srbije. "Važno je da osnovna delatnost ostane proizvodnja kvalitetne hrane i da se unapredi na takav način da bude isplativa, ali da se zadrže radna mesta i omogući ljudima da zarade svoju platu", kazao je on.

Dragin je kazao da će se ovih dana praviti biznis planovi za nove poslove u PKB-u i unapredjenju već postojećih, a pre svega proizvodnje mesa, mleka, povrća i ratarkih kultura.

Prema njegovim rečima, Grad Beograd i Ministarstvo poljoprivrede uložiće u tehničko-tehnološki razvoj PKB-a, kako bi mogao da proizvodi ne samo sirovine, već i poluproizvode, ali nije precizirao koliko novca i iz kojih izvora.


Energy minister on trip to Albania
TIRANA -- Serbia's Mining and Energy Minister Petar Škundrić today met with Albanian Economy, Trade and Energy Minister Dritan Prifti in Tirana.

The two discussed improvement of the two countries’ economic cooperation and especially cooperation in the field of energy.

Škundrić and Prifti told a joint news conference after the meeting that today’s visit productive and constructive and that it included friendly talks about the two countries' economic ties.

The two ministers also announced that the Memorandum on Economic Cooperation of Serbia and Albania will be signed within the next few months, during Prifti’s visit to Belgrade, and pointed out that the document would be a basis for further cooperation.

“Although this is our first meeting, we’ve spoken openly, which points to a need for our countries to intensify cooperation in all areas of the economy, and energy has the most important place in this cooperation,” the Serbian minister pointed out.

He emphasized that Serbia and Albania should have a series of joint projects in the field of energy, as well as initiate regional projects, “which are also important for third parties and for Europe as a whole”.

“The potential for economic cooperation are ten times what is currently taking place between Serbia and Albania,” Škundrić said, and added that future economic cooperation should also contribute to better cultural ties, friendlier relations between the two countries.

He told his Albanian counterpart that Serbia was planning on becoming the region's leader in the field of energy in the next five to seven years, and added that Serbia and Albania should participate in joint gas infrastructure projects.

His host said that Škundrić's visit was “historic and productive”.

“We’ve talked about how to build cooperation which both countries will benefit from, and we’ve identified in which fields we want to cooperate in the future, such as energy and road infrastructure,” Prifti explained.

He said that Serbian investment was welcome in all economic sectors in Albania, that his country was interested in “natural gas interconnections” with Serbia, and that it would “consider the offer”.

While in Tirana, Škundrić also met with the country's prime minister, Sali Berisha. A statement after the meeting said that they discussed ways of improving economic cooperation and that the meeting was “constructive, despite the differences the two countries have regarding the important issue of Kosovo”.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta