Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hajneken ulaže 19 mil. EUR u Srbiji
Beograd -- Kompanija Ujedinjene srpske pivare, članica Hajneken grupe, najavila je da će ove godine uložiti 19 miliona evra u poslovanje u Srbiji.

Kako se navodi u saopštenju, investicije u Srbiji biće nastavljene i pored toga što su povećane takse i akcize, opala kupovna moć stanovništva i ekonomska kriza značajno uticala na pad prodaje piva na srpskom tržištu.

"Ujedinjene srpske pivare ispuniće obećanje da će u prve tri godine svog poslovanja investicije u Srbiji iznositi 50 miliona evra", kazao je generalni direktor te kompanije Fransoa Ksavijer Mahot.

On je naveo da je u 2009, koja je bila prva celovita poslovna godina za Ujedinjene srpske pivare, investirano 15 miliona evra u modernizaciju i proširenje poslovanja na srpskom tržištu.

Kompanija Ujedinjene srpske pivare ima pivare u Novom Sadu i Zaječaru. Uticaj krize na tržište piva obeležio je pad prodaje od 11 odsto, ali su Ujedinjene srpske pivare ovom trendu odolele uspevajući da održe nivo prodaje i da brendove „Pils plus“ i „Zaječarsko pivo“ u značajnoj meri razviju i utvrde njihovu poziciju na tržištu.

Takođe, ova kompanija je posle uspešnog otpočinjanja domaće proizvodnje Amstela, Srbiju ove godine od uvoznika pretvorila u izvoznika ovog svetskog pivskog brenda, podseća se u saopštenju.


Srbija bez koncesija i bez puteva
Beograd -- Srbija bi imala izgrađenu mrežu autoputeva i završen putni Koridor 10 da je koristila koncesije, kaže ekspert Komisije za zaštitu konkurencije Dragan Penezić.

"Zbog naših političkih trvenja došli smo u situaciju da smo jedina država koja je pod pritiskom političke javnosti objavila svoj ugovor o koncesiji (za autoput Horgoš - Požega)", rekao je Penezić ističući da se takvi ugovori nigde u svetu neobjavljuju, zbog njihove važnosti za državu.

On je naveo da je Srbija tako dala loš primer investitorima, koji su bili spremni da učestvuju u velikim infrastrukturnim projektima. "Mi smo kroz takav postupak pokazali dokle je država spremna da ide sa ustupcima i nakon toga nijedan više tender na tu temu ne može da uspe", istakao je Penezić.

Koncesiju za izgradnju autoputa Horgoš - Požega, koja je izazvala toliko kontroverzi, prema njegovim rečima, trebalo je ipak nastaviti i pokušati sa daljim pregovorima.

"Kasnimo mnogo, jer smo hteli da zadržimo državni monopol u oblasti kao što je infrastruktura i tako smo se svrstali u red zemalja koje u 21. veku nisu uspele da završe mrežu autoputeva", kazao je Penezić.

On je predočio da se kod javno-privatnog partnerstva uvek javlja fiskalni rizik, odnosno strah da će kroz nepovoljne ugovore, koje sklapa država, biti oštećen budžet, što se dešavalo, na primer, u Mađarskoj i Portugalu.

Zbog toga se tom poslu treba ozbiljno i strateški pristupati, a ne pod dnevno političkim uticajem, istakao je Penezić dodajući da je to izazvalo odlazak stranih investitora i strah stanovništva da će takvim ugovorima biti naneta šteta građanima.

Koncesija raskinuta, arbitraža u toku

Ugovor o koncesiji za autoput Horgoš - Požega potpisan je u martu 2007. godine, a trebalo je da se izda na 25 godina. Konzorcijum Alpina-Por je bankarsku garanciju dao za posao oko izgradnje autoputa u Srbiji, ali je ugovor sa njim raskinut, jer nije ispoštovao odredbe sporazuma.

Koncesija je obuhvatala izgradnju leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada duge 106 kilometara i održavanje 68 kilometara autoputa od Novog Sada do Beograda, kao i projektovanje i izgradnju autoputa Beograd-Požega u dužini od 148 kilometara.

Austrijska Alpina je u februaru ove godine odlučila da na godinu dana zamrzne proces arbitraže pred sudom u Parizu zbog raskida ugovora za koncesiju Horgoš - Požega, jer je pobedila na tenderu za izgradnju obilaznice oko Dimitrovgrada i autoputa do granice sa Bugarskom na Koridoru 10.

Srbija je 22. oktobra 2009. godine pred Vrhovnim sudom u Beču dobila spor protiv konzorcijuma Alpina-Por, jer nije ispunio uslove iz ugovora o koncesiji i početkom januara ove godine Vladi Srbije je uplaćeno 10 miliona evra na ime bankarske garancije za taj posao. U Parizu je u toku arbitraža u tom slučaju, a pobeda pred bečkim sudom mogla bi značajno da utiče na odluku ovog tela u korist Srbije, ocenjuju stručnjaci.


D&B zadržao rejting Srbije na DB4d
Beograd -- Srbija je u majskom izveštaju agencije Dan i Bredstrit zadržala rejting DB4d, što je svrstava u grupu zemalja sa umerenim rizikom poslovanja.

Međunarodna agencija za utvrđivanje rejtinga Dan i Bredstrit (D&B) je objavila da u Srbiji očekuje umereni rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2010. godini. Analitičari D&B su ocenili da su kratkoročni ekonomski izgledi Srbije poboljšani, ali da je povećan socijalni rizik.

I izveštaju D&B ukazuje se na osetan rast srpskog izvoza u prva dva meseca ove godine, od 20,9 odsto, uz marginalni rast uvoza, od 1,3 odsto na godišnjem nivou, pa je trgovinski deficit opao 14,1 odsto, na 1,1 milijardu. Poboljšanju trgovinskog bilansa doprinelo je, kako se ocenjuje, slabljenje dinara koji je prema evru pao četiri odsto od početka godine. To je za rezultat imalo povećanje izvozne konkurentnosti i suzbijanja uvoza, navodi D&B.

Povećanje spoljne tražnje pospešuje pak industrijsku aktivnost što dokazuje rast industrijske proizvodnje u prva dva meseca nakon 15 meseci uzastopnog pada. Međutim, D&B ukazuje da su izgledi za povećanje domaće tražnje neizvesni a rast potrošnje ograničen je povećanom nezaposlenošću, restriktivnim kreditnim uslovima, višim uvoznim cenama i veoma slabim rastom zarada.

Na polju monetarne politike D&B smatra da se prostor za dalja monetarna popuštanja smanjuje sa daljim slabljenjem dinara koji pada na nove rekordno niske vrednosti i pored intervencije NBS. U D&B ne očekuju da predstojeća promena guvernera dovede do suštinskih promena.

U izveštaju se navodi i da u ovom trenutku nije moguća pomoć od strane fiskalne politike, s obzirom da ona mora da bude restriktivna zbog uslova dogovorenih u sklopu kreditnog aranžmana sa MMF.

Vlada Srbije se kako bi ispunila zahtev MMF da smanji budžetski deficit na četiri odsto BDP u 2010. obavezala na niz mera štednje i analitičari D&B veruju da će nagoveštaji MMF oko uskraćivanja isplate kredita pomoći srpskim vlastima da održe data obećanja. To će medjutim povećati rizik od socijalnog nezadovoljstva u narednom periodu, navodi se u izveštaju.

U regionu najveći rejting ima Slovenija (DB2c), a slede Hrvatska, Mađarska i Grčka (DB3d), Bugarska, Rumunija i Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b) i Srbija (DB4d) dok niži rejting od Srbije ima Bosna i Hercegovina (DB6a).

Kriterijumi D&B u odredjivaju rejtinga zemlje su politički rizik, poslovni, makroekonomski i spoljni rizik pri čemu je rizičnost podeljena u sedam nivoa i rejting DB1 upućuje na najmanji, a DB7 na najveći rizik. Svaki nivo dalje je podeljen u četiri kvartala, od "a" do "d", gde "a" predstavlja najmanji a "d" najveći rizik u datom nivou.


Usvojena ostavka Radovana Jelašića
Beograd -- Odbor Skupštine Srbije za finansije konstatovao je das da su ispunjeni uslovi za prestanak funkcije guvernera Narodne banke Srbije (NBS) Radovanu Jelašiću.

Radovan Jelašić podneo je ostavku 23. marta, a odbor za finansije zatražiće da Skupština po hitnom postupku donese odluku o prestanku dužnosti guvernera Jelašiću.

Guverner NBS u ostavci Radovan Jelašić ponovio je na sednici Odbora za finansije da je isključivo iz ličnih razloga podneo ostavku na mesto guvernera. On je kazao i da je na dužnosti guvernera proveo šest godina, u dva mandata.

Kandidat vladajuće koalicija za novog guvernera NBS je sadašnji predsednik Saveta centralne banke Dejan Šoškić, ali o toj kandidaturi Odboru Skupštine Srbije za finansije nije stigao zvaničan prelog.

U pripremi su izmene Zakona o NBS koje predvidjaju da kandidata za novog guvernera predlaže predsednik Srbije.


Greek banks in Serbia “stable and solvent”
BELGRADE -- The financial situation of Greek-owned domestic banks is stable, they are liquid and solvent, NBS says.

All business indicators are in accordance with the prescribed frameworks, the National Bank of Serbia (NBS) said in a statement on Wednesday.

These banks, as well as other banking institutions operating in Serbia, are resistant to external shocks, which has been confirmed by stress tests conducted by the NBS on the methodology of the International Monetary Fund (IMF), and the checks carried out by a joint team of the IMF and the World Bank under the program of assessment of Serbia's financial sector, the NBS statement reads.

In Serbia, there are four banks that are majority-owned by legal entities from Greece - Alpha Bank Serbia, Eurobank EFG, Piraeus Bank and Vojvođanska Banka - with a participation in the market of 16 percent.

In 2009 these banks increased their credit activity by 10 percent, and the growing trend is continuing in this year.

These banks, as members of the financial companies from Greece, operate in Serbia as independent legal entities within the frameworks of their banking groups, with the license of the NBS and their own capital, which enables them to properly and efficiently fulfill all their obligations towards their creditors, including the citizens.


"Greece will go bankrupt, Serbia should take heed"
BELGRADE -- Serbian economic analyst Miroslav Prokopijević said that he expects Greece to go bankrupt despite the aid package approved by the EU and IMF.

He told B92 Radio that the aid to Greece came too late, adding that the Athens stock exchange dropped by another four to ten percent on Tuesday and that it was a matter of days before similar problems arise in Spain and Portugal as well.

Prokopijević also noted that the value of the euro was decreasing each day, adding that the “end of the euro” could be nearing.

He said that a way to avoid the euro disappearing was to “throw some countries out of the eurozone,” adding that introducing domestic currencies for all countries again would be a bad scenario that could lead to the end of European integrations.

He said that Greece was unable to pay off its debts at the existing interest rates, adding that the cause of the problem was a lack of disciplin in the eurozone, which tolerated too excessive public spending.

Prokopijević said that it was a big question whether EUR 110bn can get Greece out of its problems in three years, adding that it would need closer to EUR 200bn.

According to this expert, “at best, it could buy Greece another three years”.

Prokopijević also warned that Serbia could be in the same situation as Greece in the next five to six years if it continued taking loans at the current pace.

Meanwhile, reports said that European Central Bank Governor Erkki Liikanen said that the financial aid package of EUR 110bn for Greece had improved the situation on the financial market, adding that there was no risk of the eurozone collapsing.


Serbia to fund nuclear plant in Bulgaria?
BELGRADE -- Bulgarian senior officials claim that Serbia is prepared to participate in the construction of a nuclear plant in Bulgaria, Belgrade daily Danas writes.

Even though there was no comment on the claims from the Serbian Mining and Energy Ministry, the daily unofficially found out that the information is true, and that Serbia could be spendign as much as USD 100mn for the project – five percent of the plant’s tota

An anonymous source from the government said that it is a “very good project”.

“Since the nuclear plant would be built in Bulgaria, the project does not go against the moratorium prohibiting the construction of a nuclear plant on Serbian territory. With participation in the construction, we would receive cheap electricity and the chance to give jobs to young people who study nuclear sciences,” the source said.

Several years ago, Bulgarian President Georgi Prvanov offered Belgrade participation in the project.

Nuclear expert Ilija Plećaš said that it would be good for Serbia to take part.

“I am guessing that the participation of our country in that project would be symbolic, but that is also important in order to receive an amount of electric energy. Since the situation with the supplying of electricity will be more difficult in the next 20 to 30 years, and there will be less of it in Serbia, the country would have an interest in receiving electricity from the Belene nuclear plant,” he said.

Bulgarian Prime Minister Boyko Borisov said that Serbia was ready to participate in the project and invest five percent of the value for constructing the plant.

“Foreign investors want a complete analysis of the project, and that is why Bulgaria now has the right to select consultants that will write the report and show that there is use from building the nuclear plant,” he told reporters in Bulgaria, adding that it can be completed very quickly if the right investors are found.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta