Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tadić: Bolji standard krajem godine
Beograd -- Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da krajem 2010. godine očekuje prva značajna poboljšanja životnog standarda građana u Srbiji.

„Građanima moramo reći da do kraja ove godine neće biti lako, ali da sa dobro koncipiranim planom za narednih 10 godina možemo uspeti da prebrodimo nevolje i iskušenja sa kojima se suočavamo“, rekao je Tadić.

Tadić je naveo da će 2010. će biti godina sa "poslednjim efektima" svetske ekonomske krize i izrazio uverenje da će na kraju ove godine Srbija imati prva ozbiljnija poboljšanja.

Predsednik Srbije je ukazao da se veliki broj stanovnika suočava sa siromaštvom i da milion ljudi veoma teško živi i naglasio da moramo iskazati solidarnost sa njima. Prema njegovim rečima, u drugim državama u regionu situacija je još teža, a ni u svim zemljama EU ona nije laka, posebno navodeći zemlje evrozone koje se suočavaju sa novim iskušenjima.

Tadić je naglasio da se narednih godina očekuju najznačajnija ulaganja u infrastrukturu - energetsku, saobraćajnu, transportnu, telekomunikacionu i obrazovnu. "Za razvoj privrede moramo imati moderne puteve, a ne puteve iz 19. veka, kao i brzu železnicu, ali najznačajnija ulaganja, u koja se uvek mora ulagati, su ulaganja u obrazovanje", zaključio je predsednik Srbije.

On je izjavio i da bez proizvodnje energenata i električne energije nema ubrzanog privrednog razvoja, kojim bi se podigao životni standard građana.


Samo bezbedni proizvodi mogu u EU
Beograd -- Primena evropske Direktive o bezbednosti proizvoda u Srbiji značajna je za protrošače, ali i kao priprema za buduće pregovore o pristupanju EU.

Predstavnik Evropske komisije u Beogradu Alberto Kamarata je rekao da EK pozdravlja usvajanje Zakona o opštoj bezbednosti proizvoda, ali da naglašava potrebu za praktičnom primenom, za šta je ključna koordinacija različitih inspekcijskih službi, bez kojih je taj posao 'nemoguća misija'.

Evropska Komisija će sa 2,5 miliona evra pomoći izradu podzakonskih propisa i prilagođavanje i uspostavljanje određenih institucija, pri čemu je važna saradnja sa organizacijama za zaštitu potrošača.

Pomoćnik ministra trgovine i glavni republički tržišni inspektor Lidija Stojanović je istakla potrebu da se direktiva približi svim učesnicima na tržištu - i proizvođačima i potrošačima. Kroz njenu primenu proizvođači treba da dostignu spremnost da svoje proizvode plasiraju na tržište EU.

Sa njom se složila i savetnica predsednika PKS Radmila Milivojević koja je ukazala da je neophodno povećati izvoznu konkurentnost privrede, jer je kriza oborila kapacitete, a još neko vreme ne može se računati ni na priliv kapitala iz inostranstva, ni na povećanje domaće tražnje.

Predstavnik Direktorata za bezbednost proizvoda EK Oktavian Vasil podsetio je da se Direktiva o opštoj bezbednosti proizvoda u EU sprovodi od 2004. godine, napominjući da ona predstvlja mrežu sigurnosti koja pokriva i proizvode koji nisu obuhvaćeni pojedinačnim zakonodavstvom, kao što je to slučaj sa igračkama, kozmetikom i tehnikom.

On je dodao da se od 1. januara direktiva odnosi i na sistem o brzom informisanju RAPEKS koji ima za cilj da svi proizvodi koji se pojave na tržištu budu bezbedni. Iz sistema su izuzeti lekovi i hrana, koji su prokriveni drugim zakonima. Glavni cilj je obezbediti visok nivo zaštite zdravlja i bezbednosti potrošača.


NIS očekuje nestanak malih pumpi
Beograd -- Privatne benzinske pumpe sada pokušavaju da se zavuku pod nečije okrilje, jer je konkurencija sve veća, kažu iz vrha menadžmenta Naftne industrije Srbije.

Izvor Novosti iz NIS navodi da je stav u toj kompaniji da će u narednih od pet do 10 godina male pumpadžije morati da odu sa tržišta Srbije, što se desilo i u drugim evropskim zemljama.

„Najbolje pumpe kupiće velike mreže, ostale će se zatvoriti i preživljavanje će im zavisiti od vlasnika i komercijalnih ugovora s velikim isporučiocima“, objasnio je taj izvor iz NIS-a.

Novosti navode i da je NIS spreman da razmotri franšize za nekoliko konkretnih privatnih pumpi, koje mu odgovaraju po formatu, ali i da će NIS tome razgovarati sa vlasnikom pumpe, a ne sa udruženjem.

Za sada je franšiza za sve privatne pumpe nemoguća, jer je većina u lošem stanju i zahteva investicije, kažu u NIS-u.

Ideja privatnika da im NIS isporučuje gorivo u narednih 10 godina je dobra ako je udruženje pravni subjekt koje može da sprovodi javne nabavke i ima bankarske garancije. U NIS nezvanično kažu da u tom slučaju mogu da ponude specijalne cene kao bilo kom drugom kupcu na veliko.

Izvor NIS-a blizak menadžmentu kompanije kaže da se u NIS-u se ne plaše konkurencije ni posle 2011. godine, jer ako kompanija bude nudila kvalitetnu robu po povoljnim cenama privatnici će sami dolaziti da kod NIS-a kupuju derivata, budući da će im to biti ekonomski isplativo.

Ista situacija je i sada na tržištu evrodizela, gde postoji slobodna konkurencija. Deo kompanija uvozi svoj evrodizel (kao što su MOL ili Lukoil), a drugi ga kupuju u inostranstvu ili od NIS-a. Obim porudžbina evrodizela od NIS-a svakog meseca raste, zato što privatnim pumpama odgovara NIS-ov kvalitet i cene. Ista situacija biće i sa evrobenzinom, kaže ovaj izvor.


Grčke banke u Srbiji su bezbedne
Beograd -- Grčke banke u Srbiji su likvidne i građani koji imaju depozite u ovim bankama ne treba da brinu, rekao je odlazeći guverner Radovan Jelašić.

"NBS je u stalnom kontaktu sa Centralnom bankom Grčke i matičnim bankama grčkih banaka u Srbiji, Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, povodom krize u Grčkoj i nema nikavih bojazni da bi se ta kriza mogla preliti na finansijski sektor u Srbiji", rekao je Jelašić novinarima u Podgorici.

U Srbiji posluju četiri banke, čiji su vlasnici grčke banke, (Vojvođanska banka, Pireus, Alfa banka i Evrobanka EFG), koje u ukupnoj bilansnoj sumi bankarskog sektora Srbije učestvuju sa oko 16 odsto.

Jelašić je rekao da je NBS pre pet-šest meseci Vladi Srbije dostavila predlog antikriznih mera za finansijski sektor, ali da se Vlada do sada nije o tome izjašnjavala.

Komentarišući odluku o podizanju limita za zaduživanje građana, Jelašić je rekao da banke nisu obavezne da podižu taj limit svojim klijentima, već da skladu sa svojom poslovnom politikom odluče pod kojim uslovima će odobravati pozajmice.

"Ranije u vreme privrednog rasta Centralna banka je morala da preuzma mere da sprečava preveliko zaduživanje, a sada nastoji da stimuliše
kreditnu aktivnost banaka, kao i deervoizaciju na finansijskom tržištu Srbije", rekao je Jelašić.

On je procenio da će NBS u junu obavestiti Vladu da je inflacija na donjoj granici planiranih okvira, ali da i dalje postoje rizici da se poveća u narednom periodu.

Kako je naveo, rizici mogu biti poskupljenje hrane, rast reugulisanih cena iznad dogovorenog nivoa od devet plus minus dva odsto, kao i
najavljeno povećanje zarada i penzija i prenos efekata slabljenja dinara na baznu inflaciju.

Kometarišući današnju izjavu ministarke finansija Diane Dragutinović da vlada pripema antikrizni paket zakona, on je napomenuo da se vlada o tim predlozma NBS do sada nije izjašnjavala.


Antikrizne mere Vlade Srbije u julu
Beograd -- Vlada Srbije priprema krizni paket zakona koji će omogućiti da u slučaja prelivanja finansijske krize iz Grčke brzo reaguje.

Taj paket zakona trebalo bi da bude usvojen na julskoj sednici parlamenta, izjavila je ministarka finansija Diana Dragutinović i istakla da je bankarski sektor u Srbiji dovoljno likvidan i kapitalizovan tako da nema razloga za brigu od prelivanja krize na banke.

Ona je istakla da će se taj krizni paket zakona primenjivati samo u slučaju da u Srbiji bude proglašena sistemska i finansijska kriza i dodala da je Srbija među prvim zemljama koje će doneti takav paket zakona. Ministarka je rekla da će taj paket zakona omogućiti da Vlada Srbije brzo deluje u slučaju da dođe do prelivanja krize iz Grčke.

Dragutinović je navela da će se omogućiti da vlada veoma brzo reaguje promenama određenih zakona, pre svega zakona o bankama, novim sistemskim zakonom o krizi, promenom zakona o Agenciji za osigruanje depozita i zakona o osiguranju depozita.

Ministarka je istakla i da je bankarski sektor u Srbiji dovoljno likvidan i kapitalizovan tako da nema razloga za brigu od prelivanja krize na banke.

Na pitanje da li je zabrinuta zbog mogućeg uticaja grčke krize, ona je odgovorila da jeste ali je podsetila i da je pitanje Grčke skoro rešeno, jer će ta zemlja dobiti pomoć od MMF-a i EU, tako da će kriza biti lokalizovana.

"Ako se dobro sećate 2008. godine, kad je kriza počela, uglavnom su svi govorili kako srpska vlada nije brzo reagovala. Vlada tada nije imala pravni okvir da brzo reaguje, mada ja mislim da je vlada zajedno sa Narodnom bankom Srbije veoma brzo reagovala", podsetila je ona.


Finance Ministry to revise excise taxes
BELGRADE -- Finance Minister Diana Dragutinović says her ministry is considering a revision of excise taxes on fuel derivatives, but that the change would not be "drastic".

If the excise tax on gasoline is reduced, those on diesel fuel will be augmented, Dragutinović explained for Tanjug.

The minister also pointed out that overall tax and pension reform will be discussed during the forthcoming International Monetary Fund (IMF) delegation's visit.

The bill on pension reform, pension indexations and fiscal responsibility, which will determine budgetary expenditure, budgetary deficit and Serbian indebtedness up to 2015 is already finished, said Dragutinović.

A possible salary and pension increase in 2010 will be also discussed in the talks. She stressed that one of possible options is to give short term bonus incentives if the country's economic situation is more favorable than planned.


Serbia, Austria ink double taxation deal
BELGRADE -- Serbian Finance Minister Diana and Austrian Vice Chancellor Josef Proell signed an agreement on avoidance of double taxation today.

The deal applies to income and property tax.

At the press conference after the signing of the agreement, Dragutinović said that this is a large contribution to the improvement of the economic and financial cooperation between the two countries as it will facilitate the business activities of the Serbian citizens in Austria and the investments of Austrian companies in Serbia.

She explained that this agreement removes the double taxation of the economy and the citizens.

Dragutinović underscored that Austria is the largest investor in Serbia having invested around EUR 2bn since 2000. In 2009, it invested EUR 234mn, regardless of the economic crisis.

She pointed out that Austria was the 39th state with which Serbia has signed this agreement, adding that the agreement is now to be ratified by both countries' parliaments.

Proell said that the signing of the agreement, which is the result of long negotiations, is an important step in the cooperation between the two countries, and added that Austria will continue investing in Serbia.

He stressed that Serbian and Austrian Finance Ministries also signed a Memorandum of Understanding which opens the possibility of their future cooperation.


“Greek crisis won't influence Serbia”
PODGORICA -- Serbians who have deposits in Greek banks need not worry, outgoing Governor of the National Bank of Serbia (NBS) Radovan Jelašić says.

This is because these financial institutions were liquid and solvent, he explained, and added that there was no threat that the Greek crisis would have a negative impact on Serbia's financial sector.

Jelašić underscored that the NBS has regular contacts with the central bank of Greece and the country's banks which do business in Serbia, as well as with the IMF and the World Bank.

He told news reporters in Podgorica, Montenegro, that Serbia's central bank has already presented the Serbian government with the proposal of anti-crisis measures for the financial sector.

Jelašić announced that the NBS will inform the Serbian government in June that the inflation has reached the limit of six (plus-minus two) percent, but that it may additionally increase due to price hikes.

Commenting on the recent decisions of the NBS to raise the credit limit for citizens, Jelašić pointed out that although banks are not obliged to increase the limit, they can do that depending on their business policy.

At the start of the crisis, the NBS introduced measures for decreasing the indebtedness of citizens, but now it is trying to stimulate the credit activity of the banks so as to encourage the demand, he explained.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta