Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Evro neće preći 106 dinara u 2010?
Beograd -- Ekonomisti kažu da kurs dinara ne bi trebalo da pređe 106 dinara za evro do kraja godine, jer se ne očekuje da će inflacija u tom periodu premašiti šest odsto.

Oni su takođe upozorili i da eventualno uvođenje evra ne bi naišlo na blagonaklone reakcije u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

EkonomistaJurij Bajec kaže za RTS da je teško proceniti koliko će dinar izgubiti na vrednosti do kraja godine, ali da kurs ne bi trebalo da pređe granicu od 106 dinara za evro. On dodaje da je "i to mnogo", s obzirom na inflaciju.

Podsetimo, odlazeći guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić na kraju prošle godine izneo je procenu da kurs dinara u 2010. godini neće preći granicu od 104 dinara za evro, a zvanični srednji kurs za 1. jun iznosi 102,5979 dinara.

Bajec je rekao da je dugoročno rešenje jačanje izvoza i privlačenje direktih investicija i naveo podatak da je za četiri meseca ove godine izvoz iz Srbije porastao oko 11 odsto. Izvoz u nekim zemljama u okruženju, naveo je on, veći je nego u Srbiji, ako se posmatra izvoz po glavi stanovnika.

Odgovarajući na pitanje kako će reagovati na deviznom tržištu da spreči veliki pad dinara, kandidat za novog guvernera Dejan Šoškić je rekao da odbrana kursa prodajom deviza iz rezervi centralne banke ima efekta samo kratkoročno. Dugoročna stabilizacija kursa dinara moguća je samo jačanjem konkurentnosti srpske privrede, odnosno jačanjem izvoza, uz istovremeno privlačenje stranih investicija, naglasio je Šoškić.

U odgovoru na pitanje da li bi Srbija trebalo da uvede evro i tako stabilizuje kurs, Šoškić je objasnio da se prelazak na zajedničku valutu EU sprovodi iz dva razloga: unilateralno kao što je to uradila Crna Gora, Andora, Kosovo... ili ulaskom u Evropsku monetarnu uniju, u ponopravno članstvo EU.

Šoškić je upozorio da prelazak Srbije na evro ne bi naišao na blagonaklone reakcije ECB i objasno da bi Srbija u tom slučaju, zbog visokog deficita budžeta, morala da smanjuje potrošnju, odnosno cene, plate u javnom sektoru i penzije, a to bi onda bila "gorka pilula" za građane Srbije.

Predsednik Ekonomskog saveta Demokratske stranke Srbije Nenad Popović saglasio se da je kurs dinara odraz trenutnog stanja u domaćoj privredi. Prema njegovoj oceni, stabilnost kursa može se braniti u sledećih pet do šest meseci, zahvaljujući deviznim sredstvima iz araznžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Međutim, Popović smatra da Srbija u narednih godinu dana mora da ojača svoju izvoznu privredu i privuče strane investicije da bi "upumpala svež novac" i na taj način stabilizovala nacionalnu valutu.


Prekobrojni činovnici moraju da odu
Beograd -- Da bi od MMF-a dobila novu tranšu od 380 miliona evra kredita, Srbija će morati da smanji administraciju za oko 8.000 ljudi.

Svetski finansijski policajac ne zaboravlja i ne prašta, a i šef misije MMF-a Albert Jeger u završnoj reči po okončanju četvrte revizije stendbaj aranžmana bio je jasan po tom pitanju.

Ukoliko Srbija želi njen uspešan završetak mora do juna da uputi u skupštinsku proceduru predlog zakona o penzionom sistemu, ali i da smanji broj zaposlenih u državnoj administraciji za oko 8.000 ljudi.

To je uslov da odbor MMF-a krajem juna odobri i četvrtu tranšu od 380 miliona evra. Sa ispunjavanjem ove druge obaveze, krajem prošle godine potvrđene zakonom, debelo se kasni, što je priznala i ministarka finansija Diana Dragutinović. Taj posao je trebalo da bude obavljen do kraja marta, pa do kraja aprila ove godine. Ona je izjavila da je zadatak do sada ispunjen 40 do 50 odsto, ali da „taj zakon mora da se poštuje.”

Politika navodi da u Ministarstvu finansija, koje nadzire sprovođenje zakona, kažu da je do sada iz svih organa republičke uprave otišlo oko 1.500 ljudi. Oni su dobili rešenja o otkazu, uz isplaćenu otpremninu – trećina tromesečnog proseka plate puta broj godina staža. Na pitanje koliko je ljudi otišlo iz svakog pojedinačnog ministarstva nismo dobili odgovor.

"Još oko 1.000 zaposlenih sada su u statusu neraspoređenih. Njima upravo teče taj rok, a za to vreme primaju 65 odsto od pune plate. Po isteku navedenog roka oni će, ako su našli drugi posao, sami otići ili će dobiti rešenja o otkazu, uz isplaćenu otpremninu", kažu u Ministarstvu finansija i tvrde da će ovaj neprijatan posao biti završen u narednom mesec i po do dva.

Po Zakonu o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u republičkoj administraciji i Zakonu o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj samoupravi, usvojenim 11. decembra prošle godine, od zatečenih 30.620 lica u 25 ministarstva, 109 vladinih agencija i 14 fondova, na spisku zaposlenih na neodređeno vreme „na republičkom nivou” može biti do 28.400 imena, a na određeno vreme do 10 odsto od tog broja.

U lokalnoj administraciji, u kojoj je, prema nezvaničnoj računici, bilo oko 60.000 ljudi, najviše četiri zaposlena na 1.000 stanovnika, od toga 10 na određeno vreme, što znači da je bez posla trebalo da ostane oko 5.000 službenika.

Preciziran je i rok za donošenje akta o sistematizaciji radnih mesta – 31. decembar 2009. godine. Do tog datuma sva ministarstva bila su obavezna da ih dostave Vladi Srbije, što je i učinjeno, a propisana je i kazna u iznosu od 1.000.000 dinara za rukovodioca organa ako ne donese ovaj akt.

Obavezu da donesu sistematizaciju radnih mesta imale su i opštine. Milivoje Mihajlović, šef vladine kancelarije za saradnju sa medijima, juče nam je rekao da je vlada usvojila sistematizaciju radnih mesta po okruzima, ali još nema podatka za koliko je smanjen broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Posao nije do kraja okončan, objašnjava Mihajlović, jer su u toku žalbeni postupci.

Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik MMF-a u Beogradu, po završetku poslednje, četvrte, revizije stendbaj aranžmana sa MMF-om, osvrnuo se i na ispunjenje zahteva za smanjenje državne administracije za 10 odsto. Istakao je da je to „izazovna mera” i da je, „iskreno govoreći, došlo do odlaganja sprovođenja tih mera”.

"Nismo usmereni na poreske uštede, već smo usmereni na principe ravnomerne primene u ovoj oblasti", naglasio je on. "Znamo da je vlada primenjivala neke mere, ali ovde je pitanje zašto su neka ministarstva racionalizaciju uradila, a neka nisu", rekao je Lisovolik, uz napomenu da se „želi odluka vlade koja će omogućiti potpunu primenu tih mera”.

Prema rečima ministarke finansija Diane Dragutinović, ispostavilo se da „neke stvari iz tog zakona ne mogu da se sprovedu brzo, jer zaposleni i u državnoj administraciji imaju neka prava koja im ovim zakonom ne mogu biti oduzeta”.

Pored toga, usledila je, kako je rekla, i kritika iz EU „da time ugrožavamo funkcije koje su bitne za pridruživanje EU i da je ne smanjenje, već povećanje, u određenim oblastima uslov za njihovu pomoć”. Reč je o pomoći od 100 miliona evra za unapređenje državne administracije.

Izgleda da su posle naši pregovarači sa predstavnicima misije MMF-a sve nedoumice na kraju, ipak, rešili. Jer, u razgovoru za Politiku, ministarka Dragutinović je izjavila: „Ispoštovaćemo zahtev koji je MMF tražio u ovoj rundi pregovora”.


"Ikea" povećava saradnju sa kompanijama u Srbiji
"Ikea" očekuje da joj "Simpo" iz Vranja u ovoj godini isporuči nameštaj vredan od 8 do 10 mil EUR, izjavio je direktor "Ikee" za jugoistočnu Evropu Dragan Skalušević.

On je agenciji Beta rekao da saradnja sa "Simpom", koja je u poslednjih godinu i po intenzivirana, može još da se poveća i podsetio da vranjanska kompanija trenutno snabdeva "Ikeu" u Rusiji, Portugalu, Španiji i Italiji.

- U 2008. izvoz srpskih dobavljača za "Ikeu" bio je oko 2 mil EUR. Od momenta početka pregovora sa "Simpom", taj izvoz je skočio na 6 mil EUR samo iz "Simpa" u 2009, a ove godine se očekuje da će izvoz biti od 8 do 10 mil EUR samo iz vranjanske kompanije - naveo je Skalušević.

On je naveo da je "Ikei" (www.ikea.com) "važno i da nađe dobavljače iz Srbije i okolnih zemalja, kako bi imali regionalno snabdevanje prodajnih objekata, jer se transportni troškovi povećavaju".

"Ikea", kako je dodao, trenutno u Srbiji sarađuje i sa fabrikom "Jasen-Lukić" iz Paraćina, koja proizvodi elemente za nameštaj, a cilj je da u narednih četiri do pet godina za "Ikeu" isporuči robu vrednu od 4 do 4,5 mil EUR.

Skalušević nije mogao da oceni koji su krajni kapaciteti dobavljača iz Srbije, ali je kazao da je pre dve godine iz Slovenije za potrebe "Ikea" prodavnica bila izvožena roba vredna 80 mil EUR, iz Hrvatske oko 25 mil EUR, dok je izvoz iz Srbije bio oko 2 mil EUR.

- Izvoz iz Srbije za potrebe "Ikee" mnogao bi da bude mnogo veći - kazao je on, podsećajući da su artikli u "Ikeinim" prodavnicama napravljeni ne samo od drveta već i od stakla, metala, plastike.

Skalušević je istakao da je švedska kompanija spremna da ulaže u Srbiju, ali je dodao da se još ne zna kada će početi izgradnja robnih kuća i šoping centara, vrednih više desetina miliona evra.

Prema njegovim rečima, "Ikea" želi da u Srbiji otvori prodajne objekte nameštaja i stvari za kuću, površine oko 35.000 kvadrata, koji koštaju od 45 do 50 mil EUR i koji bi mogli da zaopošljavaju od 250 do 300 ljudi.

Namera švedske kompanije je da sa sestrinskom firmom "Inter IKEA centar group", kako je rekao Skalušević, pored robnih kuća sagradi i šoping centar.

Precizirao je da takvi "Ikea centri" već posluju u Pojskoj, Češkoj, Slovačkoj, Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Španiji i Portugaliji.

- Srbija je, kao i Hrvatska, interesantna da se otvori takav centar veličine oko 100.000 kvadrata, a vrednost investicije bi bila od 200 do 300 mil EUR - rekao je on.

Skalušević je dodao je "Ikea", pored Srbije, želi da budu prisutna i na tržištima Slovenije i Hrvatske i naveo da u ovom trenutku ne može da kaže gde najbolje idu pripreme za početak ulaganja.


“Domestic currency to continue slide”
BELGRADE -- Economic experts believes that the Serbian dinar (RSD) will continue to slide this year and could reach the value of RSD 105-106 per euro.

Experts also believe that an introduction of the euro as the currency in Serbia would not be received well by the European Central Bank.

Serbian president's economic advisor Jurij Bajec said that it is hard to predict further weakening of the dinar, stating that it should not overshoot RSD 105-106 mark.

“That is a lot too, considering that inflation will not be greater than six percent by the end of 2010,” he told Radio Television Serbia.

Bajec said that the long-term solution for strengthening the dinar would be to improve exports and attract direct investments, adding that exports have increased by 11 percent in Serbia during the first four months of the year.

However, he said that figure is still higher in some neighboring countries, if measured according to exports per capita.

When asked how to react to the domestic currency situation, the candidate for the new National Bank of Serbia governor, Dejan Šoškić, said that selling foreign currency from the reserves will only have a short-term effect on stabilizing the dinar.

“Long-term stabilization is only possible by increasing the competitiveness of the Serbian industry, increasing exports and attracting foreign investments,” Šoškić echoed Bajec's stand.

He said that there are two ways to introduce the euro as an official currency – “unilaterally like Montenegro and Kosovo, or by becoming an EU member-state”.

Šoškić also said that the ECB would not react well to the former, since Serbia has a high budget deficit, adding that the country would have to decrease spending, prices, wages in the public sector and pensions in order for this to be acceptable, which would not benefit the citizens.

Opposition DSS economic expert Nenad Popović commented on the same subject to say that the dinar’s value is a telltale sign of the current situation in the Serbian economy.

He stated that the stability can be defended in the next five to six month with the help of the money from the International Monetary Fund arrangement.

However, Popović also noted that Serbia must improve its exports and economy and attract foreign investors in the next year in order to “pump in fresh money” and in that way stabilize the domestic currency.


“Infrastructure program starts in June”
BELGRADE -- An infrastructure development program worth EUR 150mn will start in June, NIP Minister Verica Kalanovic has stated.

The Ministry for the National Investment Plan (NIP) provided EUR 75mn from a European Investment Bank loan, while the rest will be provided by local self-governments and the state, she explained.

The money will be invested in the realization of projects in the area of traffic, education, health and institutions of culture and sports, while concrete projects will be presented during the month of June, said Kalanović, who is also vice-president of the ruling G17 Plus.

She told Belgrade daily Večernje Novosti that the program would provide works worth RSD 15 bn for towns and municipalities in the coming period, adding that “taking out loans to invest in infrastructure is always profitable”.


DIV renamed British American Tobacco
VRANJE -- Vranje Tobacco Industry (DIV), founded in 1885, has seen the board of shareholders pass the motion of the BAT/DIV executive board to change the company's name.

The southern Serbia-based cigarette maker is now called British American Tobacco (BAT).

Gradimir Milić, a business relations manager at BAT Vranje, confirmed for Tanjug that DIV has been renamed British American Tobacco, adding that the new name is "the necessary step toward the full integration of the Vranje factory into the BAT family".

BAT, the world's second largest cigarette manufacturer with 56,000 employees in 180 countries, bought 70 percent of DIV shares for EUR 5 million back in 2003.

BAT has since invested EUR 115mn in the facilities in Vranje and quadrupled cigarette production.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta