Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Panasonik uskoro stiže u Svilajnac
Beograd -- Kompanija Panasonik planira otvaranje fabrike u Svilajncu, u vrednosti oko 15 miliona evra, gde će zaposliti oko 500 radnika, kažu u agenciji SIEPA.

Investicija Panasonika, čija bi realizacija trebalo da počne u narednim nedeljama, bi trebalo da angažuje 300 do 500 radnika.

Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Božidar Laganin kaže da će ta investicija biti realizovana fazno "i mnogi konačni odgovori prosto zavise od tržišnih uslova u periodu koji je pred nama".

Laganin je podsetio da japanski Panasonik posluje u Češkoj i u Mađarskoj i dodao da strane kompanije često vole da budu konzervativne prilikom podnošenja zahteva SIEPI, to jest, radije vole da potcene svoje mogućnosti.

"Što se tiče sektorskog interesovanja, mogu da kažem da strane kompanije pokazuju izuzetno dobru zainteresovanost kada je u pitanju automobilska industrija", kazao je novi direktor SIEPA i dodao da, sa druge strane, postoje sektori u kojima je srpska privreda tradicionalno jaka, kao što je sektor prehrambene industrije, gde takođe postoji interesovanje kompanija iz drugih država.

Interesovanje za ulaganje u Srbiju je veoma značajno i u metalskom sektoru i u tekstilnoj i u prehrambenoj industriji, naveo je Laganin.

"Mi danas, po evidenciji kojom raspolaže SIEPA, imamo oko 80 kompanija koje kruže našom zemljom i interesuju se za različite moguće oblike saradnje. Ja se iskreno nadam da ćemo, u nedeljama koje su pred nama, biti u prilici da promovišemo velike izvozne poslove", nagovestio je Laganin.


Srpski biznismeni grcaju u dugovima
Beograd -- Ukupan dug privrede (dinarski i devizni) na kraju maja iznosi bezmalo 20 milijardi evra, a mnogi preduzetnici sada bi prodali sve ono što su prethodno kupili.

Zaduženima je pet puta teže nego pre krize, onima bez dugova duplo teže, kaže jedan krupni kapitalista.

Verujte da zaista noćima ne spavamo, ponovio je juče izjavu Zorana Drakulića, vlasnika „Ist pointa”, jedan od njegovih kolega iz redova krupnih kapitalista.

„Spreman sam da za pet miliona dolara prodam sve što imam”, anonimno kaže naš sagovornik. Njegovo preduzeće je još 1989. godine toliko vredelo, a sada se vrednost cele grupacije procenjuje na 50 do 100 miliona dolara.

"I kad bi neko hteo da kupi, pojedina preduzeća iz grupe, prodao bih i za jedan evro samo da nastave da rade. Ako je velikim firmama ovako loše, pitam se kako li je malim i srednjim preduzećima", očajan je naš sagovornik.

Kaže da je u privatnom biznisu decenijama i da gora vremena ne pamti. „U vreme sankcija oni koji su imali dugove ostali su bez dugova, a oni koji su imali para ostali su bez para”, objašnjava svoj radikalan stav.

"Bavili smo se robnom razmenom kad već drugo nismo mogli. I postojala je bar volja države da pomogne i održi proces proizvodnje. Verujete da sam svaki dan pred dilemom da li da novcem koji imam vratim dugove bankama ili da kupim sirovine za proizvodnju", žali se ovaj biznismen.

Kako kaže, pre nekoliko godina bankari su bukvalno dolazili u preduzeća i nudili povoljne zajmove za nabavku opreme i investicije. "A kad je kriza krenula počeli su da nas jure da izmirujemo obaveze, odlaganje dugovanja postalo je nemoguće, a kamate na nove pozajmice postale su mnogo veće nego pre nekoliko godina. Tako smo svi upali u probleme s dugovima", objašnjava on.

Procenjuje se da ukupan dug privrede (dinarski i devizni) na kraju maja iznosi bezmalo 20 milijardi evra. Prema podacima Kreditnog biroa, ukupno je 34.927 kompanija uzelo kredite. Čak trećina (10.690 preduzeća) kasni u otplati duže od petnaest dana, dok duže od 90 dana kasni 6.584 preduzeća.

Najveće probleme, sudeći prema Ekonomistovom istraživanju „Top 300” i pre krize imali su najveći igrači na tržištu. Tako je najveće zajmove na kraju 2008. godine oko vrata imao Miroslav Mišković vlasnik „Delta holdinga”. U stopu su ga pratila preduzeća Telekom Srbija, EPS, NIS, „Železnice Srbije”. Mišković nije bio usamljen, jer su mu društvo na listi najvećih dužnika pravili i Zoran Drakulić, vlasnik „Ist pointa”, kontroverzni biznismen Predrag Ranković Peconi, prvi čovek Inveja, Đorđije Nicović, vlasnik Irve… Na spisku prvih sto dužnika gotovo da se nalaze sva zvučna imena srpskog biznisa.

"Naša najveća greška je to što smo u vreme investicionog buma kupovali preduzeća na bazi očekivanja. Spekulisali smo da će za koju godinu to vredeti mnogo više i da ćemo samo na prodaji, bez dodatnih ulaganja, da zaradimo. Kriza nas je demantovala. Okolnosti su takve da je onome ko nema kredit sada duplo teže nego pre krize, dok je onima sa dugovima pet puta teže", uveren je ovaj privrednik.

Kao primer iznosi i svoju grešku. Kaže da je pre nekoliko godina, zbog atraktivne lokacije kupio preduzeće bez perspektive za šest miliona evra, misleći da je dobro prošao i da firma vredi bar 14 miliona. Danas ni za milion evra ne bi mogao da proda nešto što je do pre neku godinu smatrao „atraktivnom lokacijom”.

"Mnogi su tako kupovali preduzeća zbog zemljišta, ili su kupovali nekretnine jer su se nadali sigurnoj zaradi. Ti su sad u najvećem problemu. Ima i onih koji su se mnogo raširili, prihvatali se poslova koje ne znaju da rade pa su se grananjem na nekoliko biznisa i napuštajuću svoju osnovnu delatnost preinvestirali", prepričavao je ovaj privrednik iskustva svojih kolega.

Ekonomisti iz reda liberala smatraju da poreski obveznici ne treba previše da žale krupne kapitaliste koji su se zbog krize prezadužili, jer u vreme dok su dobro zarađivali građani nikakvu vajdu nisu videli od njihovog profita. Sa druge strane, profesor Pavle Petrović upozorava da u periodu finansijske nestabilnosti privatni dug vrlo lako pređe u javni i da zbog toga i to treba da nas brine.

Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište, zna jedino da građani, brinuli ili ne, nemaju baš mnogo sažaljenja za tajkune jer ih ne bije glas da su na pošten način zaradili novac. "Ne uživaju ugled moralnih čistunaca, teško da čovek može da ih žali", ističe on.

A o njihovim kreditima treba da brinu isključivo banke, država bi imala razloga za bojazan samo da je nekom privatnom preduzeću bila garant u nekom poslu, dodaje Prokopijević. "Tu vlast ne bi smela da se meša. Jer, ako propadne jedna velika firma, nastaće druga. Tržište će to samo da reguliše. Sad će neki drugi biti malo jači, a neki će biti slabiji", uveren je Prokopijević.


Šoškić: Vlada ne može da kroji kurs
Beograd -- Do sada je režim kursa utvrđivala centralna banka uz saglasnost vlade i novi Zakon o Narodnoj banci Srbije ne donosi značajne promene, kaže Dejan Šoškić.

Predsednik Saveta NBS smatra da predloženim rešenjima nije ostao otvoren kanal preko koga će vladajuće partije moći da „vežu ruke” novom guverneru.

Sporni član 23. u kome se navodi da „režim kursa određuje Savet NBS, na predlog IO centralne banke, uz saglasnost vlade”, za Šoškića nije moćnost da vladajuća većina direktno utiče na politiku kursa.

„Bez saglasnosti vlade, NBS ni dosad nije mogla da usvoji režim deviznog kursa. Po predloženom tekstu, politika kursa se ne može menjati bez predloga Izvršnog odbora NBS, koji čine guverner i viceguverneri. Otuda ne očekujem probleme u praksi“, kaže on.

„Takođe, tekst člana 23 je još predlog i do usvajanja može biti promenjen. Svaki državni organ koji ustanovi da zakon koji reguliše njegov rad stvara probleme u praksi ima pravo da pokrene inicijativu za unapređenje regulative kako bi se obezbedio veći stepen efikasnosti rada“, smatra Šoškić.


Slaba vajda od SSP-a
Beograd -- Primenjivanje SSP-a neće mnogo pomoći Srbiji u ovom trenutku, kažu ekonomisti.

Pozitivan efekat ratifikacije SSP-a izostaće zbog loše ekonomske situacije u zemljama EU.

Početak ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU predstavlja pozitivan signal za strane investitore, ali neće doprineti značajnijem rastu ulaganja u Srbiju niti bitnijem izvozu, zbog loše ekonomske situacije u samoj Uniji, ocenjuju stručnjaci.

S druge strane, paketi mera fiskalne štednje, koje najavljuju i ugrožene zemlje EU i neke od najjačih ekonomija, znače da bi u slučaju oštrije štednje na starom kontinentu, srpski izvoz mogao da bude pogođen jer bi u tim zemljama manje uvozili, što bi za našu ekonomiju bilo veoma nepovoljno kada se zna da plasman robe na tržište EU čini čak 53,7 odsto ukupnog srpskog izvoza, prema podacima za prošlu godinu.

Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije upozorava da ne bi trebalo očekivati prevelike pozitivne efekte od procesa ratifikacije SSP-a, iako je istorijski posmatrano svaki korak ka EU u prošlosti značio bolju percepciju zemlje među investitorima.

“Pitanje je međutim koliko ratifikacija može pozitivno da utiče, s obzirom na ekonomsku situaciju koja ne pogoduje investicijama bilo gde, pa ni u Srbiji. Ali, iako u ovom trenutku ne bi trebalo očekivati velike promene, ako se situacija u evropskoj privredi i svetu poboljša, onda će ratifikacija biti plus za Srbiju, pošto investitori cene povećanje stabilosti i predvidljivost srpske politike, koji dolaze sa približavanjem EU”, kaže Gligorov za Danas.

Što se tiče fiskalnih reformi u EU, Gligorov ističe da u ovom trenutku nije do kraja jasno u kom pravcu te promene idu. Prema njegovim rečima, istina je da veliki broj zemalja razgleda određene programe fiskalne konsolidacije, ali to ni u jednom slučaju nisu programi koji imaju za cilj drastične kratkoročne mere.

“Više je reč o srednjeročnim planovima, kojima bi trebalo da se mere koje su iznuđene krizom, poput fiskalnih stimulansa, mera vezanih za održanje standarda ljudi s obzirom na rast nezaposlenosti i poreskih reformi, sada vrate unazad, odnosno da se ekonomija okrene u pravcu vraćanja javne potrošnje u normalne okvire. To će sigurno imati određene efekte na Srbiju”, objašnjava Gligorov.

Ovaj stručnjak dodaje da se to ne odnosi na Grčku, Irsku i Mađarsku gde cilj jeste velika fiskalna konsolidacija, ali da kod zemalja koje su glavni partneri Srbije reforme ne idu u tom pravcu.

Prokopijević: Bolje išta nego ništa

Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević smatra da je bolje da ratifikacija SSP-a počne nego da ne počne, ali da će se pozitivni efekti, ako ih i bude, meriti jednocifrenim procentima.

“Da bi SSP stupio na snagu njega mora da ratifikuje svih 27 zemalja članica EU, a već sada se zna da bar jedna, Holandija, to neće učiniti dok se ne ispune poznati politički uslovi, tako da taj proces ne može da bude okončan. Ali, i pored toga, to je pozitivan signal, koji će, međutim, teško dovesti do nekih opipljivijih rezultata”, kaže Prokopijević.

Ovaj ekonomista naglašava da je za nerazvijenu Srbiju loša vest to što Evropi ne ide dobro i to ne samo zato što nam je EU glavni trgovinski partner i prognozira da bi u najboljem slučaju ovogodišnji rast u evrozoni mogao da bude oko nule, dok bi u najgorem moglo da dođe do velike ekonomske depresije.

“Trenutno ne znamo ni kakve će biti fiskalne mere protiv krize ni kakve će biti poreske reforme, niti su poznate dimenzije dužničke krize”, kaže Prokopijević za Danas i dodaje da se zato ne može ni sagledati ukupan efekat tih mera na srpski izvoz.

Profesor Megatrenda Vladimir Vučković smatra da bi u slučaju da evropske zemlje zaista uvedu strogu fiskalnu politiku, to automatski značilo manju potrošnju u tim zemljama, odnosno manji uvoz, što za Srbiju znači manji izvoz. On međutim, takođe podseća na postojanje mnogih žarišta u Evropi koja mogu dovesti do novog kriznog talasa, zbog čega kaže da je teško prognozirati kakvi će biti efekti evropskih kriznih mera na Srbiju.

Slično njemu i urednik portala ekonomija.org Goran Nikolić smatra da bi veće fiskalno stezanje u Evropi smanjilo tražnju i time srpski izvoz, „što je loše“.


Javni dug Srbije 10,54 mlrd. evra
Beograd -- Javni dug Srbije na kraju maja bio je 10,54 milijardi evra, što je 31,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.

Na kraju prošle godine javni dug bio je 9,85 milijardi evra, što znači da je u prvih pet meseci 2010. povećan za oko 691 milion evra, objavljeno je na sajtu ministarstva.

Javni dug Srbije na kraju aprila bio je 10,39 milijardi evra, što znači da je tokom maja povećan za oko 150 miliona evra.

Ukupne direktne obaveze Srbije na kraju maja bile su 9,13 milijardi evra, pri čemu je unutrašnji dug bio 4,22 milijardi evra, a spoljni dug 4,91 milijardi evra. Ukupne indirektne obaveze na kraju maja bile su 1,41 milijardi evra.

Na kraju 2008. godine javni dug Srbije bio je 8,78 milijardi evra, što je iznosilo 25,6 odsto BDP-a.


Jedinstvena berza u Crnoj Gori za dva meseca
Vlasnik "Atlas grupe" Duško Knežević najavio je danas (16. jun 2010. godine) da će u narednih dva meseca biti završeno objedinjavanje dve crnogorske berze.

- Mi smo završili sve formalne stvari, sada ostaje samo da se zakaže Skupština i da se formira jedinstvena berza - kazao je Knežević, koji kontroliše obe crnogorske berze.

Skupštine akcionara Montenegro i Neks (Nex) berze donele u januaru odluku o spajanju, nakon što kontrolu nad obe berze preuzele kompanije vlasnika "Atlas grupe" Duška Kneževića.


Italijanska kompanija "Golden lady" gradi novu fabriku u Loznici
U Loznici je danas (16. jun 2010. godine) potpisan Memorandum o razumevanju o izgradnji nove fabrike italijanske tekstilne kompanije "Golden lady" u tom gradu.

Potpisnici su potpredsednik Vlade Mlađan Dinkić, vlasnik kompanije "Golden lady" Nerino Grasi i gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović.

Dinkić je rekao novinarima da je italijanska kompanija jedan od najvećih investitora u Srbiji i da je u dve dosadašnje fabrike u Valjevu i Loznici zaposlila oko 2.000 radnika i investirala više od 100 mil EUR.

On je kazao da firmu čini uspešnim spoj zapošljavanja i najmodernije tehnologije koju primenjuje u proizvodnji.

Dinkić je istakao da je veoma značajno što će svoju treću fabriku u Srbiji, "Golden lady" graditi upravo u Loznici, gde već postoji jedna fabrika u kojoj je zaplosleno 850 radnika.

Nerino Grasi je istakao da su ciljevi izgradnje nove fabrike u Loznici proširenje trenutnih kapaciteta i kompletiranje procesa proizvodnje, što uključuje i otvaranje novih radnih mesta.

Novinarima, međutim, nisu saopšteni drugi detalji oko nove fabrike "Golden lady" u Loznici, koja će biti građena pored postojeće u industrijskoj zoni Šepak.


“Exchange rate with govt. approval”
BELGRADE -- The exchange rate regime is currently decided by the National Bank of Serbia (NBS) with government approval, says Dejan Šoškić.

The central bank Council chairman and candidate for next NBS governor said that a new law, if adopted by MPs, would not change that in any significant way.

Šoškić told the Wednesday edition ofBelgrade daily Politika, that he did not think the draft law allowed the ruling parties to control the national currency.

The disputed article 23, which says that the exchange rate regime is decided by the NBS Council after being proposed by the Executive Board and with government approval, leaves no opportunity for the ruling majority to influence the exchange rate policy directly by appointing council members, said Šoškić.

"Even now, the NBS is not able to adopt an exchange rate regime without government approval," Šoškić noted, adding that the bill does not allow changes in the exchange rate policy without the approval of the NBS Executive Board, which is made up of the governor and vice governors.

"That is why I do not expect problems in practice. Also, article 23 is still in draft form and it could be changed by the time it is adopted. Every state institution that encounters problems caused by the law that regulates its operation can initiate changes in that law to increase efficiency," said Šoškić.


Government debt reaches EUR 10,54bn
BELGRADE -- Serbia`s government debt reached EUR 10.54bn at the end of May, which is 31.9 percent of the GDP, the Finance Ministry announced.

Serbia`s public debt aggregated to EUR 9.85bn at the end of 2009, which means that it was increased by EUR 691mn during the first five months of 2010, the ministry`s website said.

At the end of April 2010, Serbia`s national debt was EUR 10.39bn, which means that during May it augmented for around EUR 150bn.

Serbian direct liabilities totaled EUR 9.13bn at the end of May, with the internal and external debt reaching EUR 4.22bn and EUR 4.91bn respectively.

The country`s contingent liabilities totaled EUR 1.41bn at the end of May 2010.

Serbia`s government debt amounted to EUR 8.78bn at the end of 2008, which was 25.6 percent of the GDP.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta