Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Profit Metalca 303 miliona dinara
Beograd -- Metalac [MTLC] je u prethodnoj godini ubeležio neto dobit od 303,34 miliona dinara u poređenju sa 329,01 milion u 2008. godini.

U prošloj godini Metalac je ostvario prihod od 4,01 milijardu dinara nakon 4,73 milijarde u 2008. dok su rashodi holdinga bili 3,49 milijardi u poređenju sa 4,16 milijardi.

Na sajtu Beogradske berze kompanija Metalac, objavila je i biznis plan za prvo polugodište 2010. kojim je predviđeno da sva zavisna društva u okviru holdinga ostvare prihod od 23 miliona evra.

Bruto dobit holdinga za prvih šest meseci ove godine planirana je na milion i po evra i, kako je saopštila kompanija, od početka godine do sada poslovalo se u granicama planiranih poslovnih ciljeva.

Akcija Metalca, sa B Listinga Beogradske berze, trenutno košta 1.955 dinara prema maksimalnih u poslednjih godinu dana 3.150 dinara iz septembra i minimalnih 1.710 dinara iz juna prošle godine.


Uskoro o fiskalnoj odgovornosti
Beograd -- Ministarka finansija Diana Dragutinović kaže da će tekst zakona o fiskalnoj odgovornosti biti poslat Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

Ona dodaje da bi tekst trebalo da bude spreman za usvajanje u Skupštini Srbije u septembru

"Tu verziju šaljemo u petak Međunarodnom monetarnom fondu, tako da bi na vreme dobili komentare i praktično imali zakon spreman za prvu sednicu nakon avgusta", rekla je Dragutinovićeva.

Ona je istakla da se dolazak Misije MMF-a očekuje oko 20. avgusta, kada će konačno biti usaglašen tekst zakona o fiskalnoj odgovornosti, da bi bio spreman za usvajanje u septembru.

Ministarka je napomenula i da je zakon o restituciji spreman, ali da se čeka ocena Ustavnog suda Srbije o ustavnosti zakona.


Usvojen Nacrt zakona o trgovini
Beograd -- Vlada Srbije je usvojila Nacrt zakona o trgovini, koji propisuje da je svima dozvoljeno da se bave trgovinom i da su u trgovini svi ravnopravni.

Zakon o trgovini, koji je sistemski zakon iz te oblasti, primenjivaće se od 1. januara 2011. godine, kaže ministar trgovine Slobodan Milosavljević.

On je rekao da će se zahvaljujući tom zakonu pospešiti domaća trgovina na regionalnom tržištu, očuvati sektor malih i srednjih preduzeća u kome je zaposleno 400.000 radnika.

Zakonom se daje doprinos i decentralizaciji, kazao je Milosavljević i dodao da će tržišna inspekcija za robu koja se prodaje van prodajnog mesta ubuduće biti u nadležnosti lokalnih samouprava.

Zakon propisuje kategorizaciju prodajih formata po uzoru na standarde zemalja u Evropskoj uniji, odnosno koji je objekat supermarket,hipermarket, diskont i slično.

Zakon posredno utiče na sigurnost kupca jer trgovac mora da ima isprave o proizvodnji, skladištenju i prodaji robe i da jasno istakne cene robe i usluga, tako da je prvi korak za usvajanju Zakona o zaštiti potršača.

Njime se reguliše i podsticajna prodaja, odnosno na koji način trgovac prodaje robu pod povoljnijim uslovima, kao što su popusti i rasprodaje.

Donošenjem Zakona o trgovini prestaće da važe Zakon o trgovini iz 1993, Zakon o uslovima za ovaljanje prometa, vršenje usluga i prometu robe i inspekcijskom nadzoru iz 1996. i Zakon o cenama iz 2005. godine.


EU: Grčka najgora, Švedska najbolja
Brisel -- Švedska je, kada je u pitanju "privredno zdravlje", u vrhunskoj kondiciji, dok je Grčka "težak bolesnik", pokazao je indeks evropske ekonomske održivosti.


Prema Evropskom političkom centru, Švedska je zauzela prvo mesto sa skorom 0,55, a slede Danska, Estonija i Finska, sa rezultatima izmedju 0,45 i 0,42 indeksna poena.

U visokoj privrednoj formi, su Holandija, Nemačka, Luksemburg i Austrija, sa skorom od 0,28 do 0,20.

U "zlatnoj sredini" su Britanija, Češka, Slovačka, Poljska, Belgija, Bugarska i Francuska - čiji skor je od 0,07 do minus 0,03.

Kako je navedeno u izveštaju EPC, u opasnosti su privrede Irske, Slovenije, Kipra, Litvanije, Malte, Mađarske, Rumunije, Letonije i Španije (između minus 0,08 i minus 0,23), dok neodrživo stanje zdravlja imaju privrede Portugalije (-0,29) Italije (-0,38) i Grčke, čiji je skor minus 0,93 indeksna poena.

EPC svaku zemlju ocenjuje u šest oblasti. Lestvica se sastavlja na osnovu analize budžetskog deficita, nacionalnog duga, ekonomskog rasta, konkurentnosti, državne uprave i korupcije i troškova brige za starije građane.

Grčka ne samo što se nalazi na dnu, nego je i veoma blizu toga da bude najgora zemlja u svih šest oblasti indeksa, navedeno je u izveštaju EPC.


Glenkor ulaže u Bor 120 miliona €
Beograd -- Multinacionalna kompanija „Glenkor“ otvara rudnik u okolini Bora. Investicija vredna 120 miliona evra uposliće 400 radnika

Glenkor će do kraja godine započeti pripreme na otvaranju rudnika bakra i zlata Cerovo, u okolini Bora, što je investicija vredna - 120 miliona evra.

“U prvoj fazi, u otvaranje rudnika "Cerovo“ investiraćemo 50 miliona dolara”,potvrdio je Nik Popović .menadžer „Glenkora“ zadužen za projekte iz oblasti obojenih metala u istočnoj Evropi.

On kaže da će kasnije uz početak eksploatacije i neophodna ulaganja, investicija dostići 120 miliona evra, a u tom rudniku će posao dobiti oko 400 ljudi.

Popović objašnjava da će „Glenkor“ i Rudarsko-topioničarski basen (RTB) „Bor“ biti strateški partneri prilikom otvaranja rudnika „Cerovo“, a da će vlasnički udeo biti definisan nakon kompletnih sagledavanja.

“Glenkor“ ulaže novac i najmoderniju tehnologiju, uz obavezu razrade rudnika od iskopavanja do koncentrata - ističe Popović.

On dodaje da s druge strane, RTB „Bor“, odnosno država Srbija, ulaže koncesiono pravo na rad i prateću infrastrukturu. Takođe, veoma je važno napomenuti da ćemo koncentrat iz „Cerova“ prerađivati u borskoj Topionici.

Po preliminarnim procenama, rudne rezerve u „Cerovu“ iznose 120 miliona tona. Odatle bi se preradom u naredne dve decenije moglo dobiti oko 350.000 tona bakra, 18 tona zlata i gotovo 120 tona srebra.


Business community propose anti-crisis measures
BELGRADE -- Serbia's new monetary model should be based on the control of prices and exchange rates and the solution of the problem of unemployment.

This was stated in a document on the way to overcome the crisis presented by businesspeople and economists to government representatives.

The document was sent last week by the presidents of the Association of Corporate Directors of Serbia, the Serbian business club Privrednik, and the Union of Economists of Serbia to President Boris Tadić, Prime Minister Mirko Cvetković, and the chairman of the National Bank of Serbia board of directors Dejan Šoškić, but they claim that they still have not received any replies.

"The state should create an environment for the survival of private capital in a time of crisis," the president of the Union of Economists of Serbia, Dragan Đuričin, told the press.

Đuričin said that in the past decade, Serbia has implemented a model of "a strong currency in a weak economy," which is not sustainable due to the structure of foreign currency reserves, which are dominated by temporary sources.

He added that Serbia needs a stable currency rate in order to send a positive signal to businessmen, which does not mean that it should be fixed, but transparent, and that the basis for adjustment should be the inflation rate.

It was underlined that the functioning of a new monetary model requires better coordination between the central bank and the government, especially in terms of tax policy.

The document stated that investment should be increased through investments in energy, telecommunications, the food industry, some agriculture sectors and infrastructure.


WAZ: Crisis nothing to do with exit
ESSEN -- Germany's WAZ Media Group today rejected assertions that its decision to leave the Serbian market had been triggered by the economic crisis.

“Allegations that the WAZ Media Group’s decision to pull out of Serbia had been triggered by economic difficulties in Germany are completely unfounded,” said a statement issued this Friday by the Essen-based company.

The group has ownership stake in Belgrade's Politika and Novi Sad's Dnevnik dailies, among others.

“Claims that WAZ had decided to withdraw from others countries as well amount to intentional disinformation and falsification. On the contrary, just yesterday, on Thursday, June 17, WAZ CEO Bodo Hombach stressed that the company will reverse previous plans and not withdraw from Austria,” the statement continued.

The company went on to say that “allegations that the WAZ Media Group was planning for all-out retreat from Southern Europe are an attempt to divert attention from what is a purely Serbian problem”.

Its press service also quoted a statement from Klaus Mangold, “the influential chairman of the German Industry’s Committee on Eastern Europe”.

In it, Mangold said: “I hope the announced withdrawal will be registered as an alarm signal and lead to an improvement of conditions for investment.”

“With shares in several newspapers, WAZ has contributed considerably to the development of a modern media landscape in Serbia and to bringing the country closer to the EU. It was willing to expand its commitment. But resistance got out of control lately,” he was quoted as saying.

According to the statement, Mangold “expressed hopes there might yet be a solution and a continuation of the WAZ involvement”.

“The ball is in the Serbian side of the court. The German industry will follow closely how this important investor is being treated.”

WAZ said in previous announcements this week that it would exit the Serbian market after facing “great difficulties and public slander”.

Serbian officials, notably Culture and Information Minister Nebojša Bradić, commented on the situation on Thursday by saying that the German media group was leaving for “purely economic reasons”.


Koreans to build factory in south
BELGRADE -- South Korean Yura Corporation, which recently bought Zastava Elektro in Rača, will begin building another factory in Serbia.

The company’s Director Lukas Nam has stated that they would start building a plant in the southern town of Niš to manufacture auto installations.

The factory are expected to cover some 20,000 square meters, while the construction is expected to start in the first half of 2012.

“I’m currently in negotiations with the government and the local self-government of the City of Niš about the possibility to realize a greenfield investment. The factory which will be built in Niš will be a lot bigger than the one in Rača.”

“I can tell you that it will probably be even three times bigger. According to my business plan, at least EUR 15mn will be invested in the building and equipment,” Nam said, and added that 1,500 jobs would be created in this way.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta