Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sedam banaka pomaže građevinskoj industriji
Na prvi javni poziv da učestvuju u Programu vanredne podrške građevinskoj industriji Srbije, prijavilo se sedam poslovnih banaka sa ukupno 14,5 milijardi dinara, saopštilo je juče (22. jun 2010. godine) Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja.

Banka Intesa učestvovaće sa 3,5 milijardi dinara, AIK banka sa tri milijarde dinara, Komercijalna sa 2,5 milijardi dinara, UniCredit banka sa dve milijarde dinara, Socieete Generale banka sa 1,5 milijardi dinara, dok će Eurobanka EFG i Volksbanka učestvovati sa po milijardu dinara u tom programu.

Sredstvima koja su namenjena za taj program finansiraće se važni građevinski projekti u gradovima i opštinama iz cele Srbije, i to izgradnja i rekonstrukcija škola i obdaništa, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, stanova, sportskih objekata, institucija kulture i drugih objekata od javnog značaja.

Kako se navodi u saopštenju, narednih dana očekuje se da Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja objavi javni poziv lokalnim samoupravama da predlože projekte koji bi bili finansirani sredstvima prikupljenim u okviru ovog Programa.

Iz Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja podsećaju da su 11. juna objavili prvi javni poziv iz Programa vanredne podrške građevinskoj industriji Srbije za izbor poslovnih banaka.

Rok za prijavu banaka istekao je u ponedeljak, a uslov je bio da zainteresovana banka plasira minimum milijardu dinara, sa kamatnom stopom u visini referentne kamatne stope Narodne banke Srbije uvećanom za 2,5%, rokom otplate od pet godina i periodom počeka od godinu dana.

Vlada Srbije usvojila je 3. juna Program vanredne podrške građevinskoj industriji Srbije koji će biti realizovan u narednih godinu i po dana.

Za podršku građevinskoj industriji ukupno će biti izdvojeno 18 milijardi i 125 miliona dinara, od čega će Republika Srbija i opštine obezbediti po 10%, a poslovne banke 80% sredstva za finansiranje projekata.


"Tigar" isplaćuje dividende - Na Skupštini akcionara izabrani novi članovi UO kompanije
Na redovnoj godišnjoj Skupštini akcionara korporacije "Tigar" AD razmatrani su i usvojeni Finansijski izveštaj i Izveštaj o poslovanju "Tigar" AD, doneta odluka o raspodeli dobiti i izabran novi UO kompanije.

Prilikom usvajanja finansijskog izveštaja za 2009. godinu akcionarima je prezentovan i izveštaj o poslovnim aktivnostima za prethodnu godinu, u kojoj je kompanija, i pored globalne krize, nastavila započeti investicioni ciklus.

Akcionari su usvojili predlog Upravnog odbora "Tigra" AD o raspodeli dobiti, ostvarenoj tokom prethodne godine, prema kome će trećina iskazane dobiti za 2009. godinu, u neto iznosu od 113.682.000,00 dinara ili 19,84 dinara po akciji, biti isplaćena na ime dividendi svim akcionarima koji su na dan održavanja Skupštine upisani u Knjigu akcionara.

U 2009. godini "Tigar" je imao neto dobit od 113,68 miliona dinara od čega će trećina, odnosno 37,9 miliona, biti isplaćena akcionarima na ime dividendi.

Preostali deo dobiti biće usmeren u neraspoređenu dobit koja može biti predmet raspodele u narednim godinama.

Predsednik kompanije Dragan Nikolić istakao je da su i u prethodnoj godini brojni timovi unutar kompanije bili angažovani na aktivnostima koje imaju za cilj stvaranje vrednosti, kako za zaposlene, tako i za vlasnike.

- Prioritet menadžment tima je i dalje razvoj sistema koji je održiv na dugi rok. Tokom prethodne godine, a slobodno mogu reći i u prvoj polovini 2010. napravili smo krupan korak u tom pravcu - rekao je Nikolić.

Odlukom akcionara, novi članovi UO "Tigar" AD su mr Gordana Lazarević, pomoćnik ministra finansija u Vladi Republike Srbije, Aleksej Misailović, generalni direktor u kompaniji "Adventis Corporate Advizori" i Miodrag Tančić, izvršni direktor za proizvodnju u "Tigru" AD.


"Mesje Brikolaž" i u Novom Sadu
Novi Sad -- Francuski lanac "Mesje Brikolaž" je, posle Niša, u Novom Sadu otvorio drugi prodajni objekat po principu "uradi sam" u Srbiji.

U hipermarketu "Mesje Brikolaža" površine oko 2.000 kvadratnih metara, biće zaposleno 35 radnika, a građani Novog Sada i okoline moći će da kupe više od 20.000 artikala za uređenje kuće i bašte.

Prvi objekat vredan oko devet miliona evra, otvoren je 8. decembra prošle godine u Nišu i u njemu je zaposleno 75 radnika.

"Briko spec", koji posluje u okviru francusko-bugarske kompanije „Doveri briko“, najavio je da će "Mesje Brikolaž" u naredne tri godine otvoriti još četiri hipermarketa u Srbiji, čime će ukupne investicije u objekte dostići 40 miliona evra.

"Doveri briko" ima desetogodišniji ugovor o franšizingu sa matičnom francuskom kompanijom "Mesje Brikolaž".

Trgovinski lanac "Mesje Brokolaž" posluje kroz mrežu od 705 "uradi sam" hipermarketa i zapošljava oko 11.000 ljudi sirom sveta.


Suficit sa CEFTA, deficit sa Rusima
Beograd -- Glavni izvozni partner Srbije u prva četiri meseca ove godine bila je Italija, u koju je izvezena roba vredna 325,4 miliona dolara.

Glavni uvozni partner Ruska Federacija, iz koje je uvezeno robe za 613,4 miliona, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, posle Italije, bile su Bosna i Hercegovina sa 324,8 miliona dolara i Nemačka sa 310,5 miliona. Glavni partneri u uvozu, posle Rusije, bile su Nemačka sa 531,1 miliona dolara i Italija sa 456 miliona.

Najveći suficit u razmeni ostvaren je sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom, a najveći deficit u trgovini sa Ruskom Federacijom, zbog uvoza energenata, pre svega nafte i gasa. Više od polovine ukupne razmene ostvareno je sa članicama Evropske unije.

Drugi po važnosti partner Srbije bile su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmeni od 368,9 miliona dolara. On je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda.

U prva četiri meseca najveće učešće u izvozu imali su gvožđe i čelik - 280 miliona dolara, obojeni metali - 207 miliona, električne mašine i aparati - 152 miliona , žitarice i proizvodi od njih - 139 miliona i povrće i voće - 136 miliona dolara.

Najveće učešće u uvozu imali su prirodni gas - 424 miliona dolara, nafta i naftni derivati - 393 miliona, električne mašine i aparati - 191 miliona, obojeni metali - 187 miliona i drumska vozila - 167 miliona dolara.


Niš: Jura krajem leta gradi fabriku
Beograd -- Južnokorejska fabrika auto delova Jura počeće krajem leta izgradnju nove fabrike u Nišu, koja će zaposliti najmanje 1.500 ljudi.

Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić kaže da će to biti druga fabrika južnokorejske kompanije u Srbiji.

On je podsetio da je Jura pre par meseci u Rači pokrenula proizvodnju na srpskom tržištu, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

Dinkić je izrazio zadovoljstvo što je Jura najavila početak izgradnje fabrike već krajem leta, s obzirom da je ta kompanije tek pre par meseci u Rači započela proizvodnju na srpskom tržištu i ocenio da je to najbolji poziv i drugim kompanijama da dodju u Srbiju, da investiraju i zaposle naše gradjane.


Vojvodina osniva srpsku banku u Hrvatskoj
Predsednik Vojvođanske vlade Bojan Pajtić potvrdio je da će pokrajinska administracija finansirati osnivanje srpske razvojne banke Tesla u Hrvatskoj.

Ta banka će kreditirati srpsku zajednicu u toj zemlji u oblastima privrede i poljoprivrede.

Njeni osnivači će biti Pokrajinski fond za razvoj i Srpsko nacionalno veće (SNV) u Hrvatskoj i poslovni ljudi iz Hrvatske srpskog porekla.

„Kad se govori o povratku Srba u Hrvatsku, mora se voditi računa o tome da se tim porodicama obezbede i uslovi za egzistenciju“, rekao je Pajtić obrazlažući inicijativu za osnivanje srpske razvojne banke Tesla.

Direktorka Fonda Snežana Repac je izjavila da će Fond uložiti milion i po evra kao deo osnivačkog kapitala. Ona kaže da će „taj novac biti plasiran srpskim povratnicima pod veoma povoljnim uslovima što će im omogućiti da žive dostojanstvenije“.

„Kreditno ćemo pratiti njihov privredni razvoj, nabavku poljoprivredne mehanizacije i otvaranje sopstevnog biznisa. Kreditna politika će biti po istim pravilima koje Fond primenjuje u našoj zemlji, a to su niže kamatne stope od komecijalnih banaka i duži rokovi vraćanja“, kaže direktorka Repac i dodaje da je fond osnivački kapital obezbedio iz sopstvenih izvora.

Prema hrvatskom zakonu za osnivanje banke potrebno je 40 miliona kuna, odnosno šest miliona evra osnivačkog kapitala. Da bi banka zaživela, pored vojvođanskog fonda za razvoj novac su obezbedili srpski biznismeni poreklom iz Hrvatske među kojima i vlasnik mesne industije Gavrilović iz Petrinje.


Serbian currency slide halted
BELGRADE -- The Serbian dinar (RSD) has strengthen against the euro by 0.07 percent today, setting the official middle exchange rate at RSD 103.8963.

This came following an intervention of the National Bank of Serbia (NBS) on Tuesday, when the central bank sold EUR 20mn at the inter-bank market in order to alleviate excessive daily volatility of the exchange rate.

Since the beginning of 2010, the NBS has sold the total of EUR 1.248bn.

In 2010, the dinar was the strongest on January 4, when the official middle exchange rate was RSD 95.9679 for one euro, and the weakest on June 21 when it was RSD 103.9678.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta