Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF potvrdio, Srbiji 380 mil. evra
Vašington -- MMF je doneo pozitivnu odluku o četvrtoj reviziji aranžmana sa Srbijom, što omogućava povlačenje 380 miliona evra koji su namenjeni podršci deviznim rezervama.

Bord direktora Međunarosnog monetranog fonda doneo je pozitivnu odluku o četvrtoj reviziji aranžmana Srbije sa tom međunarodnom finansijskom organizacijom.

Zamenik direktora MMF-a Murilo Portugal kaže da privredne performanse Srbije "nastavljaju da budu generalno zadovoljavajuće, uprkos slabijem makroekonomskom okruženju tokom prve polovine 2010. godine".

"Pozicija Srbije u eksternom finansiranju izrazilo se popravila, pozicija rezervi je komotna, a inflacija ostaje pod kontrolom", ocenio je Portugal i dodao da, "uprkos tom pozitivnom razvoju, Srbija ostaje izložena nepovoljnim uticajima iz regiona".

Prema njegovim rečima, vlasti u Srbiji ostaju snažno privržene strukturalnim reformama sa ciljem poboljšanja poslovnog okruženja, unapređenja privatnog investiranja i jačanja izvoznih kapaciteta, uključujući i privatizaciju i razvoj infrastrukture.

Kako je tokom rasprave o Srbiji rečeno, ekonomija naše zemlje počela je, u drugoj polovini 2009. godine, da pokazuje znake oporavka, ali s obzirom na to da se poboljšanje ekonomskih parametara ne odigrava očekivanom brzinom, dogovoreno je, u saradnji sa srpskim vlastima, da se revidira prognoza rasta BDP i to sa dva procenta na jedan i po. Kao dva glavna razloga za pomeranje projekcije naniže navodi se niži izvoz od očekivanog, kao i niže privatne investicije.

"Niže projekcije izvoza su odraz ekonomskih poteškoća sa kojima se suočavaju glavni partneri Srbije, odnosno države u regionu, kao i EU", smatraju u MMF-u i navode da su "niže projekcije privatnih investicija odraz veće neizvesnosti u privatnom sektoru u vezi sa perspektivom regiona u celini".

Ipak, u Fondu se nadaju da će ekonomija postepeno početi da beleži brži rast i da će rast BDP u 2011. godini dostići oko tri odsto. Kao pozitivno kretanje, predstavnici Fonda istakli su to što je inflacija sada, po srpskim standardima, dosta niska, što predstavlja i jedinstvenu priliku da se ona trajno stabilizuje na relativno niskom nivou od oko četiri do pet procenata. Takođe, fleksibilni nominalni kurs u Srbiji se pokazao kao dobar amortizer udara tokom krize.

U maju je sa predstavnicima MMF-a dogovoreno da se deficit budžeta, zbog manjka javnih prihoda, poveća sa prvobitno planiranih četiri, na 4,8 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) ili na oko 140 milijardi dinara. Dogovoreno je i da se do septembra odloži donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji će omogućiti smanjenje javne potrošnje na 41 odsto BDP-a za četiri godine.
 
----------------------------------------------------------------------
 
Srbija je sa MMF usaglasila stend baj aranžman 15. maja 2009. godine. Ovaj sporazum podrazumeva i mogućnost povlačenja ukupno 2,9 milijardi evra za jačanje deviznih rezervi. Srbija je do sada, posle tri revizije aranžmana, povukla ukupno oko 1,3 milijarde evra, a prema najavama iz NBS, posle ove revizije, na račune centralne banke Fonda će biti povučeno nešto manje od 200 miliona evra.


Odlaže se trgovina akcijama NIS-a
Beograd -- Trgovanje akcijama Naftne indusrije Srbije na berzi biće moguće tek avgustu ili najkasnije septembru, kažu u ministarstvu ekonomije.

Trgovanje akcijama NIS-a na berzi neće biti moguće od 1. jula, kako je ranije najavljeno.

Državni zvaničnici kažu da je razlog veliki broj akcionara, ali i to što u trgovanje mora biti uključeno više državnih institucija poput Pošte, Berze, Komisije za hartije od vrednosti, a za to treba još priprema i vremena.

Svojevremena najava podele besplatnih akcija za sve one koji dobili akcije kroz privatizaciju firmi u kojima su radili, izazvala je veliku pažnju javnosti. U međuvremenu, početne i prognozirane vrednosti su višestruko smanjene, ali ceo projekat još nije okončan. Sve će, sada je jasno, potrajati do naredne godine.

Praktično, akcije NIS-a biće na berzi tek u avgustu ili najkasnije septembru, obećava državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Nebojša Ćirić.

"Potrebno je da se obavi veliki broj pripremnih radnji da bi se to moglo uraditi zbog veliko broja akcionara i komplikovanosti procesa. Sa jedne strane za organizovati, a sa druge strane da bi ceo proces bio i besplatan i jednostavan za građane”, objašnjava on.

Prva trgovina dobijenim akcijama biće besplatna, a od dokumenata biće dovoljna samo lična karta i sve će moći da se obavi na šalteru Pošte Srbije.

Da li ima zainteresovanih za kupovinu akcija i kolika je cena, građani će moći da se informišu na šalteru pošte, preko kol-centra, SMS porukom ili preko Interneta.

"Kako će se kretati cena akcija zavisiće od poslovanja kompanije, ali i od spremnosti većinskog vlasnika da rezultate koje ostvari podeli sa malim akcionarima", kaže Nenad Gujaničić, borker “Sinteza Invest grupe”.

“Veoma je važno da građani znaju da je većinski vlasnik obavezan ugovorom da mora sve akcije manjinskih akcionara otkupiti po ceni od 4,8 evra po akciji. To je neka brana da akcije NIS-a neće mnogo da padnu”, kaže on.

“Ali takođe, ne treba imati neka nerealna očekivanja da će cene mnogo da porastu. Realno govoreći svaka cena iznad 700 ili 800 dinara bila bi baš, baš, veliko iznanađenje”, smatra Gujaničić.

Više od četiri i po miliona građana ima pravo na akcije. Njihova vrednost je, makar u najavi, bila vrlo primaljiva.

Danas su ti iznosi mnogo manji i realniji, a građani mogu da očekuju još akcija od prodaje preostalih javnih preduzeća, smatra ekonomski analitičar Aleksandar Denda.

"Mislim da će biti jer ne može samo da postoji prazna priča o tome da će biti besplatnih akcija, a da o tome na kraju ne bude ništa. Politička oligarhija će se potruditi da makar na taj način zamaže oči građanima koji kad pogledaju svoj novčanik tačno znaju koliko je sati”, smatra on.

Dragomir Janković iz Evropskog ekonomskog instituta poručuje da građani ne treba da imaju baš velika očekivanja.

“Mislim da kroz sistem akcija građani, definitivno neće dobiti bog zna šta od države”, ocenjuje on.

Posle NIS-a, od jeseni moći će da se trguje akcijama aerodroma, a ubrzo posle toga i akcijama “Telekoma”.

Najkasnije do kraja godine građani će dobiti i akcije iz akcionarskog fonda. Poslednje besplatne akcije koje će biti podeljene su akcije Elektroprivrede Srbije, i to iduće godine.


Emitovane prve korporativne obveznice
Kompanija Telefonija emitovala je dugoročne korporativne obveznice, prve na srpskom tržištu kapitala, vredne 50 miliona dinara, pola miliona evra, s rokom dospeća od četiri godine, izjavio je danas za Emg.rs predsednik poslovnog sistema Telefonija Branimir Bošković.

"To je zatvorena emisija, čiji je kupac osiguravajuća kuća Wiener Stadtische", rekao je ranije za emg.rs Bošković.

Obveznice, njih 5.000, nominalne cene 10.000 dinara, su emitovane po kamatnoj stopi od 7,5 odsto plus dvanaestomesečni Euribor, a cilj emisije je da se prikupi novac za završetak gasne mreže.

Bošković je najavio da Telefonija planira još zatvorenih emisija za druge osiguravajuće kuće te njihovo otvaranje krajem godine kako bi tim hartijama moglo da se trguje i na sekundarnom tržištu.

Bošković je na današnjoj konferenciji za novinare istakao da se planira i emitovanje i otvorenih emisija obveznica. "Nadam se da ćemo time privući i druge kompanije da emituju korporativne obveznice. Ovo je iskorak Telefonije prema finansijskom tržitu", kaže on.

Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac pozdravio je emisiju i dodao kako se nada da će i druge kompanije poći putem alternativnog finansiranja. "Nadam se da će što više firmi učiniti da emisije obveznica ne budu samo alternativa", istakao je on.

Generalni direktor Telefonije Predrag Sofrenović rekao je da emisija za kompaniju znači diverzifikaciju investiranja. "Novac će biti iskorišćen za gradnju gasovodnih mreža i unapređenje kapaciteta Internet-servisa", objasnio je on.

Direktor WM Partners i savetnik emisije Vladimir Pavlović podsetio je na to Srbiji nedostaje infrastruktura u kojoj ova vrsta obveznica može da živi. "Ovo je prva dugoročna emisija. Postoji nekoliko kratkoročnih, vrednosti par miliona evra, dok je u Hrvatskoj to tržište vredno nekoliko milijardi evra", kaže on.

On je dodaio da su strani investitori zainteresovani da ulažu, ali da im treba ponuditi emisije veće od 10 miliona evra. Prema rečima Pavlovića, struktura obveznica telefonije je takva da će investitorima pomoću kupona prve godine biti isplaćivana samo kamata, dok će se preostale tri godine do isteka ročnosti biti isplaćivana glavnica, čime su investitori zaštićeni od rizika.


Meser zove Nemce da ulažu u Srbiji
Smederevo -- Vlasnik kompanije Meser Štefan Meser kaže da je vrlo zadovoljan uslovima poslovanja i razvojem te kompanije u Srbiji.

On je, posle sastanka sa potpredsednikom Vlade Srbije Mlađanom Dinkićem, rekao da "očekuje još veću poslovnu aktivnost u budućnosti i poručili bismo pre svega nemačkim, ali i svim drugim kompanijama, da dođu i investiraju u Srbiji".

Dinkić je istakao da je Meser jedan od najvećih investitora u Srbiji, gde posluje već 13 godina, i dodao da je izuzetno dobra vest što je ta kompanija donela odluku da joj Srbija bude centrala za investicije u regionu, saopštilo je Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja.

"Industrija je krenula da se oporavlja i kompanija Meser već u prvih par meseci ove godine beleži bolje rezultate u odnosu na isti period prošle godine", istakao je on i naveo da je veći rast Mesera ostvaren upravo kod velikih industrijskih potrošača, što je znak da se oporavila tražnja za njihovim proizvodima u svetu.

Dinkić je potvrdio da će Vlada Srbije podržavati dobre investitore kao što je kompanija Meser.

Meser Tehnogas iz Smedereva ostvaruje godišnji promet od preko 48 miliona evra i trenutno ima oko 370 zaposlenih. Ta kompanija poseduje moderna postrojenja i pogone u osam gradova, od kojih se glavna nalaze u Smederevu i Nišu i predstavljaju važne proizvodne izvore za region Balkana.

Postrojenje za razlaganje vazduha u Smederevu je najveće u regionu i u njega je investirano 44 miliona evra, dok je kompanija do sada u Srbiju investirala više od 130 miliona evra.


"Moody`s" dodelio kreditni rejting Novom Sadu, Valjevu i Kraljevu
Međunarodna agencija za kreditni rejting "Moody`s Investors Service" dodelila je Novom Sadu kreditni rejting Ba3, dok su Kraljevo i Valjevo dobili kreditni rejting B1.

To je prvi put u Srbiji da se dodeljuje kreditni rejting za gradove, a kako je saopšteno na prezentaciji, to je stabilan rejting.

- Rejtinzi se zasnivaju na činjenici da je realizacija budžeta u ovim gradovima dosta dobra, kao i da je izloženost direktnom zaduživanju ograničena - kazao je predstavnik agencije "Moody`s" Masimo Viskonti.

Kako je rečeno na dodeljivanju rejtinga, posebno je značajno što se rejting dodeljuje u vremenu krize.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Slobodan Ilić je kazao da se dodeljivanjem rejtinga ekonomski ambijent čini manje rizičnim i transparentnijim, što znači i investiciono privlačnijim.

Prema njegovim rečima, dodeljivanje kreditnih rejtinga će privući nove strane investicije.

Predstavnik Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Džim Stejn je kazao da je dodeljivanje kreditnog rejtinga veoma bitan korak ka izdavanju municipativnih obveznica od strane lokalnih samouprava, što je i jedan od uslova razvoja tržišta kapitala.

Predstavnik USAID-a Piter Epštajn je kazao da su gradovi prošli kroz vrlo rigorozno ocenjivanje, da im je rejting dodeljen u teškom trenutku, kada su na snazi mere štednje ali i kada se priprema budžet za 2011, te je izvesno koliko novca mogu dobiti iz republičkog budžeta.

Kako je saopšteno, reditni rejting Novom Sadu, Kraljevu i Valjevu će omogućiti da se plasiraju na svetsko tržište kapitala.

Ta tri grada su pobedila na takmičenju u upravljanju finansijama i kreditnoj sposobnosti koje je USAID u februaru organizovao za 16 lokalnih samouprava.


IMF approves review of stand-by
WASHINGTON, BELGRADE -- The Executive Board of the International Monetary Fund (IMF) reached a positive decision Monday on the fourth review of Serbia's economic performance.

It concerned the conditions under the stand-by arrangement, worth a total of EUR 2.9bn, that Serbia has with the financial organization.

The fourth review under the stand-by arrangement enables the disbursement of another EUR 380mn intended to boost Serbia's foreign exchange reserves.

IMF Deputy Managing Director Murilo Portugal said that Serbia's economic performance "continues to be broadly satisfactory, in spite of a weaker macroeconomic environment during the first half of 2010," the IMF press release points out.

"Serbia's external financing position has improved markedly, the reserve position is broadly comfortable, and inflation remains in check," Portugal assessed.

He added that "notwithstanding these positive developments, Serbia remains vulnerable to adverse financial spillovers from the region."

According to him, the authorities remain strongly committed to the structural reform agenda aimed at improving the business environment, promoting private investment, and enhancing the country's export capacity, including through privatization and upgrading of infrastructure.

"Only EUR 56mn"

Serbia will only withdraw EUR 56mn or 15 percent of the IMF funds made available, the National Bank of Serbia (NBS) said in a statement on Belgrade on Tuesday.

In line with the Memorandum of Understanding between Serbia and the IMF, the NBS made this decision "based on the stable levels of foreign exchange reserves and the need to minimize the costs of the credit arrangement".

This withdrawal will bring total disbursements under the program to EUR 1.47mn or 263 percent of the country's quota with the IMF.
"The NBS will be able to draw the remainder of the fourth tranche at any time, if it estimates that this is necessary to implement the program and the economic policy agreed on with the IMF," it is said in the statement.

The NBS pointed out that on June 28 the IMF Executive Board gave a positive assessment of Serbia's economic performance under the Stand-By Arrangement, completing its fourth review and clearing the disbursement of the fourth tranche starting June 30.

In May 2009, the IMF approved a Stand-By Arrangement in the amount of EUR 2.9bn intended to boost Serbia's foreign exchange reserves. The agreement expires in April 2011.


"C. bank won't fix exchange rate"
BELGRADE -- A fixed exchange rate would suit exporters but the Serbian people would pay the price, says National Bank of Serbia (NBS) Council Chairman Dejan Šoškić.

"A fixed exchange rate would facilitate export but hinder import, increasing Serbia's deficit and debt," Šoškić, who is a candidate for the next central bank governor, pointed out in an interview for the Tuesday edition of the daily Večernje Novosti.

"Introducing a fixed exchange rate would mean either depleting our foreign exchange reserves in order to maintain the exchange rate or implementing a restrictive monetary policy which would stabilize the dinar but at the cost of non-liquidity and sluggish economic activity. Our citizens would end up paying the price, not only today but for years to come," he said.

Šoškić said that the fluctuation of the dinar is not a cause for concern and has been partly driven by the situation in the region and the international investors' declining confidence in the entire region.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta