Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nova skupština akcionara Agrobanke
Beograd -- Agrobanka će danas održati ponovljenu sednice Skupštine akcionara,na kojoj treba da bude usvojena odluka o povećanju kapitala za pet milijardi dinara.

Odluka o ponovnom sazivanju Skupštine akcionara doneta je pošto na prethodnom skupu nije bio prisutan dovoljan broj akcionara za donošenje odluka.

Planirano je da se Agrobanka dokapitalizuje emitovanjem 500.000 akcija, koje bi se prema pravu preče kupovine ponudile akcionarima po ceni od 10.000 dinara za komad, dok bi se preostale akcije prodavale po 11.000 dinara.

Dokapitalizacijom bi se kapital banke povećao na oko 22 milijarde dinara.Na ponovljenoj sednici Skupštine akcionari bi trebalo bi usvoje i izveštaj o rezultatima poslovanja u 2009. godini, planove za ovu godinu, kao i da donesu odluke o investicijama i osnivanju nove banke u Banjaluci.

Predsednik Izvršnog odbora Poljoprivredne banke Agrobanke Dušan Antonić kazao je ranije da banka ove godine očekuje dobit od 1,75 milijardi dinara (oko 17 miliona evra), što je 42 odsto više nego u 2009. godini.

Planirano je da se bilansna aktiva Agrobanke koja je u 2009. godini iznosila 59 milijadi dinara, poveća na oko 70 milijardi dinara u ovoj godini, kao i da se obim odobrenih kredita poveća sa 36 na 44 milijarde dinara, kazao je Antonić.

Agrobanka je na kraju 2009. godine imala 5.467 akcionara, tržišna kapitalizacija banke bila je 66,4 milijarde dinara, a 18 najvećih akcionara imalo je oko 50 odsto akcijskog kapitala. Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći akcionar Agrobanke je Republika Srbija sa 20 odsto kapitala.


Vlada zapošljava umesto da otpušta
Beograd -- Vlada još nije sprovela smanjenje državnog aparata dogovoreno sa MMF, a uveliko osniva nove institucije i zapošljava ljude.


Tako su u poslednjih nekoliko meseci ministri ”pustili u rad” nekoliko novih organa i zaposlili oko stotinak novih činovnika koji će biti na državnim jaslama.

Donete su odluke o osnivanju Kancelarije za civilno društvo, obrazovanju Fonda za restituciju, dve agencije i dva nova javna preduzeća.

Prvo je preduzeće za železnički transport ”BB kargo”, za kupovinu Luke Bar, kome je u međuvremenu, kako nezvanično saznajemo, promenjena namena, jer se odustalo od ove investicije.

Drugo preduzeće, osnovano prošle nedelje, jeste JP za razvoj i unapređenje informisanja putem elektronskih medija na srpskom jeziku na KiM.

Ova tela treba narednih nedelja da donesu pravilnike o organizaciji i broju zaposlenih, a Vlada da imenuje direktore i ”sastavi” upravne odbore.

Dve agencije - za zaštitu od jonizujućih zračenja i za hemikalije - trenutno se kadrovski popunjavaju. U Agenciji za hemikalije finansijskim planom za 2010. predviđena su 32 radna mesta, a trenutno ova institucija zapošljava 27 ljudi.

Međutim, ovo verovatno neće biti i kraj liste novih institucija, kojih se do sada, prema evidenciji poverenika za inoformacije, ”nagomilalo” skoro 11.000 na svim nivoima.

Kako nam objašnjava Đorđe Vukotić, rukovodilac Jedinice za sveobuhvatnu reformu propisa, mnogi zakoni koji čekaju na usvajanje predviđaju i osnivanje raznih uprava, komisija, fondova, saveta, registara...

Iz Vlade poručuju da to nije nikakvo neracionalno i rasipničko ponašanje države, već naša obaveza u procesu reformi i usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom.
 
Kriju podatke o racionalizaciji

Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić upozorava da osim odsustva rezultata u planiranoj racionalizaciji, javnost nema gotovo nikakav uvid u to šta je do sada u tom pogledu urađeno.


U 2011. završetak pregovora sa STO
Beograd -- U 2011. bi trebalo da budu završeni pregovori o učlanjenju Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO), kaže Vesna Arsić.

"Multilateralni pregovori su u završnoj fazi, a sa nekoliko zemalja još traju pregovori o carinskim stopama", rekla je državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije.

Ona je objasnila da je završetak bilateralnih pregovora sa članicama STO uslov za članstvo u toj organizaciji koja trenutno ima 135 članica.

"Postoji mogućnost da u bilo kojem trenutku pregovora neka članica STO postavi dodatne zahteve, ali je naša procena da nema razloga da Srbija bude dovedena u poziciju da pregovara i posle 2011. godine", naglasila je Vesna Arsić.

Pregovori o pristupanju Srbije STO počeli su u februaru 2005. godine, a od zemalja jugoistočne Evrope samo Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina nisu članice STO.

Srbija je potpisala protokol o završetku pregovora sa Japanom i okončala pregovore sa Norveškom, Kanadom, Švajcarskom i Evropskom unijom. Pregovori se još vode sa SAD o carinskim stopama u poljoprivredi i industriji, sa Ekvadorom o poljoprivredi, Salvadorom o poljoprivredi i induistriji, Korejom i Brazilom o poljoprivredi i Ukrajinom o poljoprivredi i industriji.

Vesna Arsić je rekla da se nada da će do kraja 2010. godine biti usvojeni svi zakoni koji treba da budu usklađeni sa propisima STO, kao što su Zakon o privrednim društvima, Zakon o optičkim diskovima i Zakon o genetski modifikovanim organizmima.

"Posle usvajanja tih zakona biće potrebno oko šest meseci za tehnička usklađivanja i pripremu učlanjenja Srbije u STO", navela je Vesna Arsić.

STO je jedina međunarodna organzicija koja reguliše pravni okvir za međunarodnu trgovinu i među njenim članicama se obavlja 80 odsto svetske trgovine, 90 odsto finansijskih transakcija, 92 odsto telekomunikacionih i informacionih tehnologija i 97 odsto prava intelektualne svojine.

"Koristi za Srbiju od pristupanja STO su dobijanje statusa povlašćene nacije, nacionalni tretman roba, niske carine i otvoreni sektori trgovine na tržištima svih zemalja članica", rekla je pomoćnica ministra za ekonomiju Bojana Todorović.

Dodatne koristi su, kako je dodala, ispunjavanje obaveze o usklađenosti sa međunarodnim pravima, stabilnost spoljnotrgovinskog sistema i stvaranje privlačnijeg poslovnog okruženja za investitore, što doprinosi privednom rastu.

Trenutno je 30 zemalja u procesu pristupanja STO, a prosečno trajanje postupka učlanjenja u tu organizaciju je oko šest godina. Kina je pregovarala 15 godina i pet meseci, a Rusija pregovara sa članicama STO od 1993. godine.


Gasi se još 6.000 preduzeća
Beograd -- U toku ovog meseca, samo po osnovu primene “automatskog stečaja”, iz privrednog života Srbije nestaće skoro 6.000 društava sa ograničenom odgovornošću.

Prema nezvaničnim podacim iz registra će biti izbrisano i gotovo 250 zadruga, desetak poslovnih udruženja i oko 70 društvenih preduzeća.

Na prvom spisku Narodne banke Srbije bilo je, inače čak 10.977 pravnih lica čiji su računi na dan 31. mart bili u blokadi preko tri godine.

Agencija za privredne registre počela je da prima rešenja o sprovedenom predstečajnom postupku za preduzeća koja su, zaključno sa 31. martom ove godine, bila tri godine u blokadi.

Agencija, na bazi tih rešenja, vrši brisanje privrednih subjekata i udruženja iz registara.

"Za sada je APR izvršio brisanje po svim rešenjima privrednih sudova koja su nam poslata", ističu u Agenciji za privredne registre i navode da trajanje postupka zavisi od ažurnosti sudova.

Prema novom Zakonu o stečaju, pravnim licima koja su u blokadi duže od tri godine, dat rok od 60 dana u okviru koga sam dužnik ili njegovi poverioci mogu da pronađu način za skidanje blokade ili pokretanje stečajnog postupka.

Onaj ko se javi kao “spasilac” navedene firme ili udruženja mora, naravno, nadležnom privrednom subjektu da položi i predujam za troškove sprovođenja svih planiranih postupaka.

Jedno od najpoznatijih preduzeća koji je pred gašenjem je i Košarkaškog kluba Crvena zvezda, čiji se predmet nalazi u Privrednom sudu u Beogradu. Zvezda je još u fazi koja može da se završi i sa brisanjem ovog sportskog kluba iz registra. Za sada, naime, niko od poverilaca nije uplatio predujam i pokrenuo stečajni postupak.


D&B: Srbija zemlja umerenog rizika
Beograd -- Bonitetna kuća na "Dun & Bradstreet" u junskom izveštaju zadržala je Srbiji rejting "DB4d" što je svrstava u grupu zemalja sa umerenim rizikom poslovanja.

Prema najnovijem konsultacionom dokumentu koji je izdao MMF u aprilu, srpska privreda na putu sporog, ali stabilnog ekonomskog oporavka.

Rejting koji "D&B" dodeljuje nekoj zemlji ukazuje na rizik poslovnog okruženja i daje informaciju o efikasnosti plaćanja ka inostranstvu, kao i o isplativosti potencijalnih investicija.

Podaci o efikasnosti plaćanja obaveza ka inostranstvu u prvom kvartalu ove godine pružaju raznoliku sliku o Srbiji, navodi ova kuća.

Iako je procenat promptnih plaćanja porastao za sedam procentnih poena u odnosu na isti kvartal prošle godine i opao procenat plaćanja preko 30 dana zakašnjenja za 6 poena, udeo ozbiljno zakasnelih plaćanja (preko 120 dana) raste, što pokazuje da su neke firme još uvek pod uticajem inertne ekonomije, istaknuto je u izveštaju.

Prema najnovijem članu konsultacionog dokumenta koji je izdao MMF u aprilu, srpska privreda je na putu sporog, ali stabilnog ekonomskog oporavka, a sa ovom ocenom se slažu i analitičari u "D&B-u", uz skromni rast realnog BDP-a tokom predvidjenog perioda.

Procena MMF-a je objavljena nakon trećeg pregleda stand-by aranžmana kada je odobrena sledeća tranša sredstava u vrednosti od 485 miliona dolara za koju su srpske vlasti nagovestile da će povući samo 50 odsto. Finansijski paket od medjunarodnih finansijskih institucija je bio neophodan početkom 2009. kada se globalna ekonomska i finansijska kriza proširila na Srbiju.

Pad spoljnjeg finansiranja doveo je do naglog smanjenja investicija koje su opale za 26 odsto u 2009. i smanjenja lične potrošnje (pad od 2 procenta).

Poreski prihodi opadaju zbog smanjene trgovine, prihoda i potrošnje dok fiskalni troškovi rastu usled veće socijalne potrošnje, uvećava se budžetski deficit i rastu potrebe zemlje za finansiranjem.

Vlasti u Srbiji na ovu situaciju odgovaraju obezbedjenjem eksternog finansiranja od MMF-a, Svetske banke i EU i sprovode program strukturnog prilagodjavanja zasnovanog na ograničenoj potrošnji, istaknuto je u izveštaju. Program se pokazao uspešnim u održavanju vladinog deficita na nešto više od 4 odsto BDP-a, čime se smanjila potreba za eksternim finansiranjem.

D&B: Hitno potrebne reforme u zdravstvu obrazovanju i državnoj upravi

Realni BDP je opao manje od drugih pokazatelja- u 2009. se BDP smanjio za 2,9 odsto iako se domaća potražnja smanjila za 7,5 odsto.
Medjutim, mnoge od mera su uglavnom privremene, kao što su zamrzavanje penzija i plata državnih službenika.

U izveštaju se navodi da su hitno potrebne reforme potrošnje u zdravstvu, obrazovanju i državnoj upravi kao i reforme u poreskoj upravi koje bi dovele do povećanja prihoda.

Pozitivno je to što vlasti nameravaju da sprovedu 'fiskalnu odgovornost' u zakonodavstvu i ograniče penzije i plate u javnom sektoru tokom 2010-2012. god.

U međuvremenu Narodna banka je nastavila sa sprovodjenjem razumne monetarne politike koja doprinosi obaranju inflacije, ali uticaj banke je ograničen usled preovladjujućih deviznih kredita, dok bi podsticanje deevroizacije ekonomije pomoglo da se poboljša efikasnost monetarne politike u budućnosti.

"D&B" očekuje da će vlada nastaviti sa uredjenjem zakona i regulativa u oblasti poslovanja s obzirom da su i dalje kočnica razvoju poslovnog okruženja.

Srbiji predstoji dug put kako bi sustigla neke zemlje u regionu, ali očekuje se da će vlasti pratiti program reformi koji će doneti profit kompanijama koje posluju u zemlji, navedeno je u izveštaju.
 
Rejting ovog meseca je povećan sledećim državama: Angola, Indonezija, Kenija, Malezija, Mozambik, Novi Zeland, Panama, Filipini, Tanzanija, a smanjen je Grčkoj, Libiji, Portugaliji i Tajlandu. U regiji i dalje najveći rejting ima Slovenija (DB2c), slede Hrvatska i Madjarska (DB3d), Bugarska, Rumunija i Albanija (DB4a), Makedonija i Grčka (DB4b) i Srbija (DB4d). Niži rejting od Srbije u regionu ima Bosna i Hercegovina (DB6a).


"Dun&Bradstreet": Srbija na putu sporog, ali stabilnog ekonomskog oporavka
"Dun & Bradstreet", najveća bonitetna kuća na svetu, u junskom izveštaju zadržava Srbiji rejting od DB4d što je svrstava u grupu zemalja sa umerenim rizikom poslovanja. Rejting koji D&B dodeljuje određenoj zemlji ukazuje na rizik poslovnog okruženja u toj zemlji i daje informaciju o efikasnosti plaćanja ka inostranstvu, kao i o isplativosti potencijalnih investicija, navela je bonitetna kuća "Rating", koja ekskluzivno zastupa interese bonitetne kuće "Dun&Bradstreet" za područje Srbije i Crne Gore.

Rejting ovog meseca povećan je Angoli, Indoneziji, Keniji, Maleziji, Mozambiku, Novom Zelandu, Panami, Filipininima, Tanzaniji, a smanjen je Grčkoj, Libiji, Portugaliji i Tajlandu. U regiji i dalje najveći rejting ima Slovenija (DB2c), a za njom slede Hrvatska i Mađarska (DB3d), Bugarska, Rumunija i Albanija (DB4a), Makedonija i Grčka (DB4b) i Srbija (DB4d). Niži rejting od Srbije u regionu ima Bosna i Hercegovina sa dodeljenim rejtingom (DB6a).

- Podaci o efikasnosti plaćanja obaveza ka inostranstvu u prvom kvartalu ove godine pružaju raznoliku sliku o Srbiji. Iako je procenat promtnih plaćanja porastao za 7 procentnih poena (pp) u odnosu na isti kvartal prošle godine i opao procenat plaćanja preko 30 dana zakašnjenja za 6 pp, udeo ozbiljno zakasnelih plaćanja (preko 120 dana) raste, što pokazuje da su neke firme još pod uticajem inertne ekonomije - saopšteno je.

Prema najnovijem članu IV konsultacionog dokumenta, koji je izdao MMF, u aprilu srpska privreda je na putu sporog, ali stabilnog ekonomskog oporavka. Analitičari u D&B-u se slažu sa ovom ocenom, uz skromni rast realnog BDP-a tokom predviđenog perioda. Procena MMF-a je objavljena nakon trećeg pregleda stand-by aranžmana sa Fondom. Odobrena je sledeća tranša sredstava u vrednosti od 485 miliona USD za koju su srpske vlasti nagovestile da će povući samo 50%.

Finansijski paket od međunarodnih finansijskih institucija je bio neophodan početkom 2009. godine kada se globalna ekonomska i finansijska kriza proširila na Srbiju. Pad poljnjeg finansiranja doveo je do naglog smanjenja investicija koje su opale za 26% u 2009. i smanjenja lične potrošnje (pad od 2%). Poreski prihodi opadaju zbog smanjene trgovine, prihoda i potrošnje dok fiskalni troškovi rastu usled veće socijalne potrošnje; uvećava se budžetski deficit i rastu potrebe zemlje za finansiranjem. Vlasti na ovu situaciju odgovaraju obezbeđenjem eksternog finansiranja od MMF-a, Svetske banke i EU i sprovode program strukturnog prilagođavanja zasnovanog na ograničenoj potrošnji. Program se pokazao uspešnim u održavanju vladinog deficita na nešto više od 4% BDP-a, čime se smanjila potreba za eksternim finansiranjem. Realni BDP je opao manje od drugih pokazatelja; u 2009. se BDP smanjio za 2,9% iako se domaća potražnja smanjila za 7,5%. Međutim, mnoge od mera su uglavnom privremene, kao što su zamrzavanje penzija i plata državnih službenika.

Hitno su potrebne reforme potrošnje u zdravstvu, obrazovanju i državnoj upravi kao i reforme u poreskoj upravi koje bi dovele do povećanja prihoda. Pozitivno je to što vlasti nameravaju da sprovedu "fiskalnu odgovornost" u zakonodavtsvu i ograniče penzije i plate u javnom sektoru tokom 2010-2012. god. U međuvremenu Narodna banka je nastavila sa sprovođenjem razumne monetarne politike koja doprinosi obaranju inflacije. Ipak uticaj banke je ograničen usled preovlađujućih deviznih kredita, dok bi podsticanje deevroizacije ekonomije pomoglo da se poboljša efikasnost monetarne politike u budućnosti.

D&B očekuje da će vlada nastaviti sa uređenjem zakona i regulativa u oblasti poslovanja s obzirom na to da su i dalje kočnica razvoju poslovnog okruženja. Srbiji predstoji dug put kako bi sustigla neke zemlje u regionu, ali očekuje se da će vlasti pratiti program reformi koji će doneti profit kompanijama koje posluju u zemlji.


Potpisan ugovor o remontu bloka termoelektrane "Kostolac B" vredan 53 mil EUR
Građevinska kompanija "Energoprojekt Entel" i preduzeće Termoelektrane i toplane "Kostolac" potpisali su danas (3. jun 2010. godine) ugovor o delu kapitalnog remonta drugog bloka termoelektrane "Kostolac B", vredan 53 mil EUR.

Kako je rečeno nakon potpisivanja ugovora, remont i modernizacija postrojenja trajaće šest meseci i trebalo bi da budu završeni početkom decembra ove godine.

Kapitalni remont bloka dva u termoelektrani "Kostolac B" uradiće konzorcijum domaćih kompanija koji predvodi beogradski "Enertoprojekt Entel", a u njemu učestvuju i "Energoprojekt oprema", "IMP automatika", "Feromont inženjering", "Goša montaža", "Minel kotlogradnja" iz "Rudnap" grupe, "Termolelktro Enel" i "Izoprogres".

Ministar energetike Petar Škundrić kazao je da će remontom kapacitet bloka dva, snage 350 megavata, biti povećan za oko 10% i da će taj posao biti deo aranžmana sa kineskim partnerima koji je vredan 1,25 mlrd USD, a koji predviđa remont čitave elektrane "Kostolac" i izgradnju novih blokova.

Domachi konzorcijum će obaviti kapitalni remont kotlovskog postrojena, rekonstrukciju elektrofiltera i modernizaciju pojedinih postrojenja, naveli su predstavnici Termoelektrane i kopova "Kostolac".

Kako su dodali, ukupna vrednost remonta je 70 mil EUR, a preostalim delovima projekta biće angažovana poljska kompanija "Alstom", koja će remontovati turboenergetsko postrojenje i Institut "Mihajlo Pupin" koji uvesti novu automatiku upravljanja blokom.


Vlada: Za građevinu 300 mil. evra
Beograd -- Vlada Srbije je donela program podrške građevinskoj industriji Srbije, vredan oko 30 milijardi dinara (oko 300 miliona evra).

Program će biti realizovan u narednih godinu i po, a Vlada i lokalne samouprave će obezbediti po tri milijarde dinara za taj program.

Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić kaže da će se preostalih 80 odsto sredstava za program obezbediti kreditima poslovnih banaka.

Dinkić je naveo da će prema programu pomoći građevinskoj industriji biti odobravani dinarski krediti bez valutne klauzule sa rokom otplate pet godina i godinu dana počeka, a godišnja kamata biće referentna kamata Narodne banke Srbije plus 2,5 odsto. On je kazao da će sledeće nedelje biti upućen poziv poslovnim bankama da učestvuju u programu a da će prve investicije početi na leto ove godine. Javni poziv će biti upućen i gradovima i opštinama da podnesu zahtev za učešće u sufinansiranju projekata.

Program je namenjen izgradnji stanova, škola i obdaništa, bolnica i zdravstvenih ustanova, sportskih objekata i institucija kulture. "Program je usvojen kako bi se pospešio oporavak građevinske industrije Srbije koja je u aprilu ove godine u odnosu na april 2009. zabeležila pad od 11,3 odsto", kazao je on.

Dinkić je dodao da je građevinarstvo u kolapsu, da je visokogradnja blokirana i da je iako stanovi nikada nisu bili jeftiniji svega 3.000 građana konkurisalo za subvencionirane stambene kredite. On je kazao i da je od početka godine u privredu i građane "upumpano" oko 814 miliona evra i da je 8.000 preduzeća dobilo kredite za likvidnost.

Na pitanje da nije možda ova mera zakasnela imajući u vidu da je građevinska sezona već u toku, Dinkić je odgovorio da se želelo da prođe određeno vreme kako bi se videlo 'da li je sa građevinarstvom tendencija koja se može preokrenuti na tržištu ili je neophodna intervencija'. On je rekao da se pokazalo da se 'građevinarstvo ne može oporaviti na tržištu' i da je potrebna neka vrsta srpskog 'nju dila'.

Dinkić je objasnio da se zbog hitnosti sprovođenja celog projekta neće čekati da sve lokalne samouprave podnesu projekte, već će se oni odobravati po redosledu podnošenja projekta na realizaciju. On je dodao da se već razgovaralo sa desetak lokalnih samouprava, da su one zainteresovane za program, kao i da neke već imaju spremljene projekte.

Na pitanje da li će u realizaciji ovog programa biti ispoštovan Zakon o javnim nabavkama i javni tenderi, imajući u vidu da je program namenjen domaćoj građevinskoj industriji, ministar je odgovorio da će 'apsolutno poštovati pozitivne propise Srbije i ukoliko je potrebno neko preciziranje - doneti nove'.

Bez posla 52.000 radnika

U građevinskoj industriji Srbije bez posla su 52.000 radnika i ta grana nikad nije bila u težem položaju, zbog decenijski nagomilanih problema. Ako takav trend bude nastavljen, bez posla će do kraja godine ostati još 10.000 radnika. Uposlenost je u martu, prema podacima Privredne komore Srbije, manja za 71,7 procenata u odnosu na isti period u 2009. godini.

Dulić: Najteži period za građevinsku industriju

Ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje Oliver Dulić kaže da građevinska industrija prolazi kroz "najteži period" i da bez odlučne i aktivne uloge države "ne možemo da pokrenemo građevinsku operativu".


"Situacija je katastrofalna, nalazimo se u stanju elementarne nepogode i potrebno je da se za ovu vanrednu situaciju nađu vanredne mere", rekao je Dulić i naveo da je trenutno situacija takva da nema građevinskih radova, rekonstrukcija, adaptacija, izgradnje...

Ističući da je građevinska operativa u prethodnom periodu bila dimenzionirana za izgradnju više od milion kvadrata stambeno - poslovnog prostora i industrijskih kapaciteta, Dulić je primetio da više ne postoji tražnja na tržištu nekretnina i da je milion kvadrata poslovnog prostora prazno.

Prema njegovim rečima, kod građana postoji strah od uzimanja kredita, a kod građevinskih preduzeća je izražena nelikvidnost, zbog ranije uzetih kredita i finansiranja projekata. Dulić je naveo da je to ministarstvo ozbiljno shvatilo zadatak da se hitno uđe u program mera, koji je vlada danas usvojila, i podigne građevinsku industriju.

"Ovo je, siguran sam, dobar korak u pravom smeru, a pravi smer je da umesto što građevinska operativa 'vuče' BDP dole bude motor rasta privrede i predvodnik ekonomskog oporavka", rekao je Dulić.


Odložena dokapitalizacija Agrobanke
Beograd -- Akcionari beogradske Agrobanke nisu razmatrali odluku o dokapitalizaciji banke zbog nepovoljnih uslova na finansijskom tržištu za prodaju akcija.

Na prethodnoj sednici Skupštine akcionara, 26. maja, na čijem dnevnom redu je bila odluka od povećanju kapitala za pet milijardi dinara, nije bilo kvoruma.

Kako je bilo predloženo, dokapitalizacijom bi se kapital banke povećao na oko 22 milijarde dinara.

Na Skupštini akcionara usvojen je izveštaj o rezultatima poslovanja u 2009. godini, planovi za ovu godinu, kao i odluka o izradi studije o opravdanosti osnivanja ili kupovine banke u Banjaluci.

Agrobanka ove godine očekuje dobit od 1,75 milijardi dinara (oko 17 miliona evra), što je 42 odsto više nego u 2009. godini.

Ukupna bilansna suma Agrobanke na kraju 2009. godine iznosila je 59 milijardi dinara, što je za 49 odsto više u odnosu na 2008. godinu i 29 odsto više nego što je planirano, saopšteno je na skupštini akcionara te banke.

Planirano je da se bilansna aktiva poveća na oko 70 milijardi dinara u ovoj godini, kao i da se obim odobrenih kredita poveća sa 36 na 44 milijarde dinara.

Agrobanka je na kraju 2009. godine imala 5.467 akcionara, tržišna kapitalizacija banke bila je 66,4 milijarde dinara, a 18 najvećih akcionara imalo je oko 50 odsto akcijskog kapitala. Najveći akcionar Agrobanke je Republika Srbija sa 20 odsto kapitala.

Kapital banke iznosio je 16,5 milijardi dinara, što je za osam odsto više u odnosu na 2008. godinu tako da je Agrobanka, kako je navedeno u saopštenju te banke, po osnovu kapitala na desetom mestu među bankama u Srbiji.


Minister predicts “several bidders” for Telekom
BELGRADE -- Telecommunications Minister Jasna Matić stated that there will undoubtedly be several bidders in the tender for the sale of Telekom Srbija.

She said that apart from Deutsche Telekom, Egyptian Orascom and Spanish Telefonica were also “very interested”.

Matić stated for the Thursday issue of the Belgrade-based daily Blic that she believes that "the tender will be called in the fall".

She said that the claims that Orascom was interested were based on her talks with the owner of Orascom and Egyptian minister of international cooperation.

According to Matić, Orascom is a large company which is present in the Balkan region, Italy and Greece, “and it seems quite credible”.

She pointed out that the Serbian Telecommunications Ministry believes that Telekom can be privatized because there had been a liberalization of the market, as well as the establishment of a regulatory and institutional framework which enables the functioning of the market regardless of the ownership structure.

According to previous reports, the government plans to sell the state's 40-percent stake in the company.


Railways works protocol with Russia
BELGRADE -- Serbia and Russia have signed a protocol for conditions of a Russian loan for reconstructing parts of the Serbian railway system.

According to Serbian Railways Director Milovan Marković, the realization of the loan will not come as soon as it was announced earlier.

The Russian loan is expected to be used for two major reconstructions—the railway from Valjevo to Loznica in the west of the country, and the Belgrade railway hub.

All other plans will have to be put on hold until another arrangement, while the financial conditions of the Russian loan are expected to be made public in about two months.

The deal will not only include the money, but also export business for Russian companies, according to sources.

Talks about the financial part of the deal, deadlines for payments and interest rates, have not begun yet.

The Belgrade railway hub is expected to need EUR 210mn, while the railroad from Valjevo to Loznica will need EUR 260mn worth of investments in order to be completed, according to estimates.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta