Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Suficit sa CEFTA 368,9 mil. dolara
Beograd -- Srbija je u prva četiri meseca ove godine ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma od 368,9 miliona dolara.

Izvoz Srbije u prva četiri meseca u zemlje CEFTA iznosio je 799,6 miliona dolara, a uvoz je bio 430,7 miliona dolara, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 185,6 odsto.

U 2009. godini Srbija je ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma od 1,37 milijardi dolara.

To je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Srbija je u zemlje CEFTA najviše izvozila žitarice, proizvode od njih i razne vrste pića, kao i gvožđe i čelik, a najviše je uvozila električnu energiju, gvožđe i čelik, kameni ugalj i obojene metale.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi, a prema učešću u ukupnom izvozu Srbije to tržište je drugo po značaju, posle tržišta Evropske unije.

CEFTA sporazum se odnosi na slobodnu trgovinu između Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Moldavije i UNMIK-a, u ime Kosova.


Nameti guraju privrednike u ilegalu
Beograd -- Poslednje poskupljenje takse za isticanje naziva firme više od 100 odsto, navelo je male preduzetnike da se pobune protiv ove odluke beogradske vlasti.

Takvom odlukom gradska vlast ih praktično gura u sivu ekonomiju, objašnjava Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije.

“Čak 91 odsto budžeta Republike, a i Grada, pune privrednici, a država samo povećava razne takse, pa je sad to uradila i sa ovom za isticanje imena firme“, kaže on.

Rajić navodi da „jedan zanatlija koji ima radnju u blizini Bulevara Kralja Aleksandra umesto dosadašnjih 45.000 dinara, sada mora da plati 100.000 dinara na ime isticanja firme“.

„Zato smo najavili od 1. juna bojkot plaćanja svih dažbina Gradu“, kaže naš sagovornik i dodaje da su ove takse i pre poskupljenja bile previsoke i da privatnici plaćaju 96 različitih administrativnih taksi, koje se kreću od 170 do 260.900 dinara.

Svi ovi izdaci predstavljaju samo dažbine koje privrednici plaćaju Gradu, a osim toga postoji i niz poreza, doprinosa i taksi koji se plaćaju na nivou Republike.

Unija poslodavaca do sada je prikupila više od 25.000 potpisa malih, srednjih, velikih preduzeća i preduzetničkih radnji na teritoriji Grada kojima se zahteva vraćanje komunalnih taksi na nivo iz prethodne godine zbog značajnog pada prometa i gubitaka u poslovanju.

Ovim povodom obraćali su se gradonačelniku Draganu Đilasu, koji ih je posle gotovo mesec dana konačno i primio u petak. Na sastanku sa Đilasom, dogovoreno je da se ubuduće o poskupljenju taksi konsultuju i privrednici.

Međutim, nije postignut dogovor o smanjenju taksi. Dogovoreno je da će Grad, sa svoje strane, pokušati da pronađe model po kome će malim preduzetnicima, za koje takse predstavljaju najveće opterećenje, biti omogućeno plaćanje u više rata, uz razmatranje svih relevantnih predloga.

Nije na odmet napomenuti da su gradske vlade u mnogim evropskim zemljama sve takse privrednicima umanjile, baš zbog ekonomske krize.U Uniji poslodavaca podsećaju da je prošle godine više od 40.000 ljudi na teritoriji Beograda izgubilo posao, a promet na malo u glavnom gradu u prvom kvartalu 2010. godine opao je za 20,9 odsto u odnosu na prvi kvartal 2008. što ukazuje na pad kupovne moći građana.

UPS se obraćala i Sekretarijatu za privredu, zahtevajući da utiče na Upravu javnih prihoda Beograda da se komunalne takse vrate na nivo iz 2009, odnosno da se u ovoj godini gradske takse ne uvećavaju.

“Tražili smo da se zbog trenutne situacije u privredi odustane od daljih povećavanja lokalnih komunalnih taksi i da se uvaže realne mogućnosti privrednih subjekata zbog pada privredne aktivnosti, izražene nelikvidnosti i porasta nezaposlenosti. Treba napomenuti da privrednike niko od nadležnih nije kontaktirao i konsultovao o mogućem poskupljenju, što je praksa u svim evropskim metropolama“, napominju iz Unije poslodavaca.


Prihvatljiv kurs do 110 dinara za €
Beograd -- U određenim ekonomskim okvirima kurs od 110 dinara za evro, je granica koju Narodna banka može da toleriše tako da ne ugrozi projektovanu inflaciju.

Narodna banka je planirala da inflacija bude u okvirima šest, plus minus dva odsto. Kurs dinara prema evru i kontrolisane cene su faktori koji mogu ovu projekciju da sruše.

Samo u maju dinar je oslabio prema evru za 3,4 odsto, a prema dolaru za 10%. Koji kurs, koja vrednost evra ugrožava i ruši projektovanu inflaciju. Narodna banka ima svoje pretpostavke i analize.

"Ukoliko bi se agregatna tražnja zadržala na nivou koji je očekivala Narodna banka, a to znači da bruto domaći proizvod raste po stopi od 1,5 odsto, da imamo relativno mali deficit u tekućim transakcijama ka inostranstvu od nekih 8,5 odsto bruto domaćeg proizvoda tada nam ’pije vodu’ praktično kurs koji ne bi bio veći od recimo 110 dinara za jedan evro", smatra Branko Hinić, direktor Sektora za ekonomske analize i istraživanja NBS-a.

Ipak, koji nivo kursa bi mogao da ugrozi inflaciju zavisi od mnogih drugih faktora kažu u Narodnoj banci Srbije, uz tvrdnju da dinar neće toliko oslabiti.

Fiksni kurs, smatraju ekonomisti, nije rešenje, ali nagle promene vrednosti stvaraju teškoće. Privrednicima je i sadašnja vrednost dinara veliki problem, a o evru vrednom 110 dinara ne žele ni da misle.

"Mi smo 100 dinara planirali, doduše u prošloj godini smo radili te planove. Mislim da ukoliko bi opet došlo da ovako drastičnog skoka mi ne bismo izdržali sa našim cenama. Jer bi se u našim imputima pokazala velika razlika između onoga što je sada i što bi tada bilo", rekao je Igor Lavš, generalni direktor Agroživa.

Najnoviji statistički podaci kažu i da je u maju inflacija bila jedan, a rast cena za prvih pet meseci ove godine dostigao je 5,2 odsto. Poskupljenja i naduvane cene relna su pretnja standardu i makroekonomskoj stabilnosti.

"Inflacija se malo ubrzava. Tačno je. Od početka godine do sada. I sad ova nova objavljena je jedan posto mesečno, što je 12 posto godišnje. Tako da ima pritisaka da se inflacija poveća, međutim najveći deo toga su kontrolisane cene, znači struja, benzin", kaže Pavle Petrović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Dobra vest je što industrijska proizvodnja i izvoz beleže rast, bez obzira što su polazne osnovice za merenje prošlogodišnje i krizno niske. Ako još i jesen donese rodnu godinu u poljoproivredi, pa ako se ispoštuju dogovori sa MMF-om, moglo bi se desiti, smatraju ekonomisti, da prava tržišna inflacija ne probije planirane okvire.


Sejlor: Srbija nezanimljiva za SAD
Vašington -- Srbija ne nudi ono što bi privuklo američke kompanije i investicije, kaže predsednik Poslovnog saveta SAD-Srbija Džon Sejlor.

"SAD jednostavno nisu toliko zaintersovane za to tržište, pošto Srbija za sada ne nudi ono što bi privuklo američke kompanije i investicije", rekao je Sejlor.

On je dodao da "Srbija nije ekonomski faktor za SAD, vec politički, ako se uzme u obzir njena lokacija, veličina i zainteresovanost Vašingtona za održavanje regionalne stabilnosti".

"Sadašnji obim ekonomskih i trgovinskih odnosa je veoma mali, mada smo u jednom momentu bili značajan investitor u Srbiji. Rusija je sada glavni trgovinski partner te zemlje, zatim Nemačka i centralnoevropske i balkanske zemlje", rekao je Sejlor.

Kao prepreke na putu unapređenja ekonomske saradnje SAD i Srbije, Sejlor je naveo pitanje marketinga, plasiranje odgovarajućih proizvoda i snabdevanje.

"Veoma mali broj ljudi ovde zna za Srbiju ili srpske proizvode", kazao je Sejlor, dodajući da bi Vlada Srbije trebalo, pored Čikaga, i u Vašingtonu da otvori privredno predstavništvo zbog toga što su tu sedište američke adminstracije, Svetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, kao i veliki biznisi.

Sejlor je podvukao da ne sme da se dozvoli da "političko pitanje, kao što je Kosovo, dominira bilateralnim odnosima". On je takođe rekao da Srbija, "u potrazi za direktnim stranim investicijama, mora da ustanovi i definiše svoje najprivlačnije proizvode kao podsticajan faktor za inostranstvo".

Srbija treba, kako je naveo, i da unapredi svoju infrastrukturu, pošto strane kompanije koje budu dolazile neće prodavati samo Srbiji.

On je podsetio da je američka ambasadorka u Beogradu Meri Vorlik najavila da će se američke vize za srpske poslovne ljude i turiste izdavati na deset godina.

"To je odlično, ali istovremeno, nije lako dobiti američku vizu. Liberalniji vizni pristup bi podsticao ljude da dolaze u SAD i obrnuto, da istražuju poslovne mogućnosti, što bi bilo od obostrane koristi", rekao je Sejlor.


Konsultant za Jat do kraja juna
Beograd -- Do kraja juna biće raspisan tender za izbor konsultanta u procesu osnivanja nove aviokompanije, kaže državni sekretar za vazdšni saobraćaj Miodrag Miljković.

„Glavni posao konsultanta biće, praktično, da raspiše tender za izbor strateškog partnera", naveo je državni sekretar za vazdušni saobraćaj.

On dodaje da se o eventualnom strateškom partnerstvu najviše pregovara sa „Turkiš erlajnzom“, koji je sa Jat ervejzom ušao u ozbiljne razgovore.

„Trenutno se sprovodi ono što je odlukom vlade (od 16. aprila) bilo definisano. Rok je bio 75 dana da se raspiše javni tender za izbor konsultanta tako da su završene konsultacije, izabrana radna grupa i sada se priprema tender“, izjavio je Miljković.

On je kazao da će izabrani konsultant „definisati način na koji će se vršiti dokapitalizacija nove firme, izbor strateškog partnera i druge poslove“. Nova kompanija, inače, treba da od „Jat ervejza“ preuzme ulogu nacionalnog avioprevoznika.

Prema ranijim najavama Ministarstva za infrastrukturu, Vlada Srbije će uložiti 400.000 dolara u osnivanje nove aviokompanije, a tek kada bude raspisan tender biće određeno kako će sa potencijalnim strateškim partnerom biti podeljen kapital u novoformiranom preduzeću, a država verovatno neće imati većinski deo.

Vladin zaključak, koji je usvojen 16. aprila na telefonskoj sednici, donet je pošto su Radna grupa za poslovnu kosolidaciju "Jat ervejza" i menadžment te kompanije konstatovali da ona nije u stanju da posluje profitabilno.

Nacionalni avioprevoznik je 2009. godinu završio sa dugom od 25 miliona evra i akumuliranim gubitkom iz 90.-tih od oko 146 miliona. "Jat ervejz", u kome je zaposleno 1.200 ljudi, u vlasništvu ima 12 aviona starih više od 20 godina i koristi još tri zakupljena aviona.


Sitigrup mora da ispravi propuste
Beograd -- Pregovarački postupak o uslovima procene Telekoma počeće kada konzorcijum ''Sitigrup" u ponudi ispravi tehničke propuste, kaže Jasna Matić.

Ona je kazala da očekuje da ta "pregovaračka procedura neće dugo trajati, kako bi finansijski savetnik vrlo brzo počeo da se bavi procenom Telekoma".

"Ukoliko taj konzorcijum ispravi tehničke propuste u ugovoru koji je dostavio na tenderu za izbor finansijskog savetnika pri prodaji dela Telekoma, počeće pregovori o uslovima procene srpskog operatera", rekla je Matićeva.

Ministarka za telekomunikacije i informaciono društvo je navela da će se procena odnositi na ceo Telekom, definisanje pravno-imovinskog statusa, dodajući da savetnik, pored procene, daje i preporuke o optimalnom načinu prodaje državne imovine.

"Savetnik će odrediti i koji procenat imovine je optimalan za prodaju, dinamiku tog procesa, ali imaće i zadatak da animira zainteresovane kupce", ukazala je ministarka Matić.

Tržište telekomunikacija liberalizovano

Ona je podsetila da je opredeljenje svih vlada u Srbiji, od 2000. godine do danas, da se privatizacijom podigne efikasnost u državnim i javnim preduzećima. Matićeva je istakla da je Telekom relativno efikasno preduzeće, "ali i da može biti još efikasniji smanjenjem troškova i povećanjem investicija".

"U budućnosti će biti neophodno da se još više investira i zato bi bilo dobro da to radi neki strateški partner koji ima globalne operacije i koji to može sa lakoćom da iznese", ocenila je ona.

Prema njenim rečima, mobilna telefonija funkcioniše na konkurentnom tržištu gde su cene postavljene tako da budu ekonomski isplative i profitabilne za sva tri operatera u Srbiji, tako da nema mogućnosti da novi vlasnik poskupi usluge.

Matićeva je, govoreći o eventualnom smanjenju broja radnih mesta, ocenila da će operator "naći način da sa sindikatom podigne nivo efikasnosti na obostrano zadovoljstvo - i vlasnika i zaposlenih".

"Novi operater, koji mora biti glavni strateški partner, brže će uvoditi nove usluge, više investirati i u skladu sa svojim globalnim poslovanjem podići nivo kvaliteta i brige o korisniku", istakla je Matićeva.

Matićeva je ocenila i da se može očekivati da bude minimizirana "premija za rizik", odnosno manja cena koja se dobija pri prodaji, jer se srpsko tržište još ocenjuje kao rizicno.

Ona je podsetila i da je napravljeno nekoliko "krupnih koraka" u smeru stvaranja povoljnih uslova za prodaju dela Telekoma - liberalizovana je velikoprodaja Intreneta, omogućeno je medjunarodno povezivanja za postojeće mreže u zemlji...

Prema njenim rečima, nedavno su učinjeni i "dopunski koraci" - izdavanje dve licence za fiksnu bežičnu telefoniju i izdavanje jedne za fiksnu uslugu Telenoru. Matićeva je navela da je, zahvaljujući tome, tržište postalo konkurentno "i može da funkcioniše bez obzira na to ko su vlasnici i kakva je vlasnicka struktura".

Ona je podsetila da "jedini nedostatak srpskog tržišta telekomunikacija" u ovom trenutku predstavlja porez od 10 odsto na upotrebu mobilnog telefona. Matićeva je navela da je taj porez, uveden pre oko godinu dana, doveo da "građani manje telefoniraju, kompanije ostvaruju manji promet i profit, a samim tim i manje investiraju".

Nadam se da će, kako Srbija izlazi iz ekonomske krize, taj porez biti ukinut, rekla je ona, podsetivši da je nedavno i ministarka finansija Diana Dragutinović najavila da će porez biti ukinut do jeseni.


Dinar loses another 0.19 pct
BELGRADE -- The Serbian dinar (RSD) continued to weaken against the euro for the third consecutive day this Monday.

The home currency lost 0.19 percent today, so the official exchange rate stands at RSD 103.0046 for one euro.

On Friday, June 4, NBS did not intervene in the interbank foreign exchange market.

The central bank said it last intervened on June 1, to encourage activity in the interbank foreign exchange market.

It sold a total of just over one billion euros in order to prevent excessive daily fluctuations in the exchange rate of the currency.

NBS foreign exchange reserves currently amount to about EUR 10.7bn.

This year, the dinar was strongest on January 4, when the official exchange rate was RSD 95.9679 for one euro, and weakest on May 26, when the exchange rate reached RSD 103.1139.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta