Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
IZIT: Građevina u dubokoj recesiji
Beograd -- U prvom kvartalu ove godine nivo građevinske aktivnosti u Srbiji bio je 57 osto manji nego u poslednjem tromesečju 2009, navodi Institut za tržišna istraživanja

IZIT konstatuje "da nedostatak novih grinfild investicija dodatno otežava položaj građevinara na tržištu i slabi njihovu likvidnost".

Taj institut ocenjuje da je taj deo naše privrede sada u dubokoj recesiji i ukazuje da je vrednost izvedenih radova u zgradama, u prvom kvartalu ove godine, bila manja nego u istom lanjskom periodu za čak 49,1 odsto.

To je upravo pokazatelj redukovanih investicija na našem tržištu, jer zgrade pretpostavljaju ne samo stambene objekte, nego i objekte namenjene organizovanju proizvodnog procesa, skladištenju, obavljanju uslužnih delatnosti i slično, ističe se u analizi IZIT-a.

Vrednost radova na ostalim građevinama (železnice, putevi, mostovi, bazeni...), takođe je redukovana ali znatno slabijeg intenziteta (minus 0,9 odsto).

Zabrinjavajuće je i to da je vrednost ugovorenih radova u prvom tromesečju 2010. godine za čak 22,1 odsto bila manja nego u istom periodu lane. To ukazuje da će se sa nekim planiranim javnim investicijama u niskogradnju kasniti i da će nedostatak novih investicija iz inostranstva odlučujuće uticati na negativnu dinamiku građevinskih aktivnosti u 2010. godini, konstatuje se u biltenu IZIT-a.


Ništa od ruskog kredita do 2011?
Beograd -- Nastavak pregovora sa Ruskom federacijom oko realizacije dogovorenog investicionog kreditnog paketa vrednog 800 miliona dolara očekuje nas u narednoj godini.

Zoran Ćirović, šef Radne grupe za pregovore o “ruskoj milijardi”, kaže da će tek početkom godine biti započeti razgovori o uslovima kredita.

On objašnjava da će se i tada pregovarati samo za jedan deo odobrene sume, okvirne vrednosti oko 600 miliona dolara.

Zaključak sa prošlonedeljnih pregovora o ruskom kreditu je da CIP i Železnice Srbije do kraja godine dopune idejni projekat za završetak Beogradskog železničkog čvora i gradnju železničke pruge Valjevo - Loznica.

„Ovi projekti su samo delimično urađeni, ali je izvesno da ih projektanti CIP i stručnjaci Železnice mogu doraditi do kraja godine. Nakon toga, Ruske železnice će analizirati strukturu troškova ovih, od nas kandidovanih, projekata i predložiti svojoj vladi konačnu cenu za taj posao“, kaže on. Tokom pregovora o “ruskom kreditu”, obe strane su utvrdile cenu radova koja se razlikuje za oko deset odsto.

Železnički čvor košta 260 mil. evra

„Okvirno, završetak beogradskog železničkog čvora košta oko 260 miliona evra, a vrednost radova na pruzi Valjevo - Loznica procenjena je na oko 200 miliona evra“, objašnjava Ćirović.

On dodaje da se „u toku pregovora razgovaralo i o rekonstrukciji pruge Beograd - Bar. Međutim, kako je ovaj železnički pravac, delom, na teritoriji Crne Gore, a Rusi ne žele da finansiraju samo deo projekta, za sada su dogovori o ovom projektu odloženi“.
Rusi insistiraju na kompletnim projektima

Mada je srpska strana, kako nam je rečeno, smatrala da je dovoljno da se u sve planirane projekte uđe fazno, odnosno da se na bazi postojeće dokumentacije potpiše memorandum o saradnji na pomenutim poslovima, Rusi su insistirali da se sve kalkulacije rade samo na bazi apsolutno završenih idejnih projekata.


Referentna kamata ostaje osam odsto
Beograd -- Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da zadrži referentu kamatnu stopu na osam odsto godišnje.

Poslednja promena referentne kamatne stope NBS bila je 11. maja, kada je snižena sa 8,5 na osam odsto.

Od početka 2010. referentna kamata je smanjena ukupno za jedan i po procentni poen. Kako se navodi u saopštenju, naredna sednica Monetarnog odbora biće održana 22. juna.

NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo-operacije. U repo operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz obavezu da ih u određenom roku otkupi uz kamatu.


Erste: Dobra perspektiva Srbije
Beograd -- Tokom prvog kvartala inflacija u Srbiji spustila se ispod ciljanog raspona što ukazuje na dobru perspektivu u ostatku godine, kažu analitičari Erste grupe.

Inflatorne pritiske savladali su slaba domaća tražnja i skroman oporavak, piše u izveštaju te grupe i dodaje se da je od značaja bilo i zamrzavanje plata i penzija.

Analitičari Erste grupe procenjuju da bi neki inflatorni pritisci mogli da se jave zbog sezonskih kretanja cena hrane, oživljavanja domaće tražnje i efekta prenošenja pada kursa dinara na cene.

U Erste grupi očekuju da se krajem ove godine inflacija ubrza prema pet odsto na godišnjem nivou i tako se vrati u ciljani raspon NBS od četiri do osam odsto.

Kada je o rastu reč, u 2010. analitičari Erste grupe su oprezni i u Srbiji očekuju umereni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), od nešto više od jednog procenta, a na osetniji oporavak računaju u 2011. godini. U izveštaju za Srbiju ukazuje se na i dalje važnu ulogu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Prilikom poslednjih konsultacija MMF je dozvolio veći fiskalni deficit za 2010, ali ne i značajne populističke poteze, poput povećanja plata i penzija, i takođe je insistirao na odgovornoj i održivoj fiskalnoj politici, piše u izveštaju.

Analitičari Erste grupe smatraju i da će se Srbija za finansiranje spoljnotrgovinskog bilansa verovatno odlučiti za bilateralne aranžmane sa EBRD, EIB, itd i, potencijalno, za priliv od privatizacije državnog preduzeća za telekomunikacije.

Erste je jedna od vodećih finansijskih grupa u centralnoj i istočnoj Evropi sa 17,5 miliona klijenata u osam zemalja, uključujući Srbiju. Na kraju prvog kvartala bilansna suma Erste grupe je dostigla 208 milijardi evra dok joj je neto dobit bila 255,2 miliona evra.


U Srbiji 600.000 radnika "na crno"
Beograd -- Trenutno u Srbiji oko 600.000 ljudi radi “na crno”, a država je nemoćna da reaguje, piše Blic.

Borba države protiv poslodavaca koji ne isplaćuju plate, doprinose ili ih jednostavno uopšte ne prijavljuju, unapred je izgubljena.

Preplašeni radnici sarađuju sa poslodavcima koji ih nisu prijavili i lažu inspektore rada da su „stvarno tek juče počeli da rade“.

Inspekcija rada obavlja nadzor nad primenom zakona o radu, ali se u većini slučajeva stvari svedu na mrtvo slovo na papiru.

“Poslodavac ima ovlašćenje da u roku od osam dana prijavi zaposlenog na obavezno socijalno osiguranje i oni to koriste. Prosto, mi dođemo, nema ugovora i oni kažu da je juče počeo da radi. Radnik to potvrdi jer čovek nema drugi posao i oni donesu ugovor i tu se sve završi. Posle ga ponovo otpusti”, kaže za „Blic“ Radovan Ristanović, direktor Inspekcije rada.

U slučaju kada inspekcija ipak uhvati poslodavca, ona mu nalaže da prijavi radnika i podnosi prijavu. Međutim, krajnji epilog je poražavajući.

“Upravni sud stoji na stanovištu da inspektor rada nije ovlašćen da naloži zaključenje ugovora o radu i to je duboko nepravedno. Mi smo podneli predlog javnom tužiocu za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti i to je vanredno i jedino pravno sredstvo koje mi imamo”, navodi Ristanović.

Prosto, na rešenje ministra rada kojim on nalaže poslodavcu da prijavi radnika, poslodavac ima pravo tužbe. Upravni sud je na strani baš tog poslodavca koji svoje radnike ne prijavljuje. “Takvu odluku sud je doneo bez ikakvog obrazloženja”, ističe Ristanović.

A kad prijava stigne do suda, najčešće zastari. Zaprećene kazne su od 800.000 do milion dinara i od 400.000 do 500.000 za preduzetnike, ali su one u sudskoj praksi mnogo manje.

“Imali smo slučaj u Leskovcu gde je poslodavcu izrečena kazna od 10.000 dinara, a to je čovek protiv koga smo mi drugi put pokrenuli postupak”, navodi Ristanović.

Šta je sa onima koji dobiju otkaz bez upozorenja? Iako bi bilo logično da prvo dođu u Inspekciju, pravila su drugačija. Tek kada sami pokrenu postupak pred sudom, inspekcija može da reaguje.

“U roku od 30 dana od kada je pokrenuo postupak pred redovnim sudom, treba da dođe kod nas i mi idemo na teren. Reagujemo u slučaju ako je očigledno povređeno pravo, a to znači ako radnik nije prethodno pismeno upozoren”, objašnjava Ristanović i dodaje da je isti slučaj kada rešenje o otkazu nije potpisalo ovlašćeno lice i slično. “U tom slučaju, mi odlažemo izvršenje rešenja i čovek radi dok se ne završi sudski spor “, navodi Ristanović. On kaže da je ove godine tako vraćeno oko 1.000 ljudi na posao.


Jelašić: Inflacija oko pet odsto
Novi Sad -- Guverner u ostavci Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kaže da se u maju i junu očekuje inflacija manja od četiri odsto, a krajem godine oko pet procenata.

On je napomenuo da cene ne zavise samo od kursa dinara, već i od mnogih spoljnih i unutrašnjih faktora.

On je ocenio i da je nemoguće precizno utvrditi koji nivo kursa domaće valute eventualno ugrozio stabilnost cena, jer "monetarna ekonomija nije fizika ili hemija", rekao je Jelašić.

On je naglasio da su naše devizne rezerve dovoljno visoke za efikasnu "odbranu dinara" i dodao da je i juče prodata odredjena suma deviza, "isključivo za dinare", da ne bi bilo prevelikih dnevnih oscilacija kursa.

Na pitanje da li nastavlja da štedi u dinarima, odlazeći guverner NBS je odgovorio konstatacijom da svako ko ima dinarsku štednju će i danas u svojoj banci videti "da će sa svojom dinarskom kamatnom stopom pobediti inflaciju".

Imajući u vidu kretanja na svetskom tržištu deviza, u poslednja tri meseca najbolje su prošli oni koji su štedeli u američkim dolarima ali svi oni koji savetuju gradjanima u kojoj valuti bi trebalo da štede, "neka ulože svoj novac na štednju" i tako praktičnim primerom pokažu šta je u tom pogledu najbolje, rekao je Jelašić.

Budućem guverneru NBS Jelašić je preporučio da bi trebalo da u globalu radi onako kako je on to činio u "poslednjih tri plus šest godina" a, kako je dodao, "njegovo će biti da odluči o tome kojim putem će da ide".

Novi Zakon o NBS ušao je u škupštinsku proceduru, u toku ove sedmice trebalo bi da počene načelna a iduće rasprava u pojedinostima pa bi najverovatnije krajem ovog ili početkom idućeg meseca trebalo da bude izabran novi guverner, napomenuo je Jelašić.

On je objasnio da će, prema predlogu tog zakona, Savet guvernera ostati nadzorni organ, najviše će biti proširene nadležnosti Izvršnog odbora a najmanje guvernera NBS.

Izvršni odbor će preuzeti "sveo ono što je do sada radio Monetarni odbor kao i ono što je do sada guverner radio direktno sa sektorom supervizije u vezi s nadzorom celokupnog finansijskog sektora", rekao je Jelašić.


Od banke Saveta Evrope 300 mil.€
Beograd -- Banka Saveta Evrope za razvoj odobriće Srbiji kredit od oko 300 miliona evra za projekte zaštite životne sredine, socijalne integracije, obrazovanja i nauke.

Vicepremijer Božidar Đelić kaže da se radi o najjeftinijim zajmovima na tržištu, sa rokom otplate od 20 godina i godišnjom kamatom ispod dva odsto.

Razvojna banka Saveta Evrope za dva dana će odlučivati i o prvoj tranši kredita za Srbiju, vrednoj 35 miliona evra, od čega će 25 miliona biti krediti za projekte u nauci, a 10 miliona za stanove naučnih radnika.

Đelić je posle sastanka sa guvernerom te banke Rafaelom Alomarom u Vladi Srbije kazao da je bilo je reči i o odobravanju sredstava za izgradnju humanih i bezbednih zatvora u Srbiji, dodao je Djelić i napomenuo da je Banka Saveta Evrope za razvoj u prethodnom periodu Srbiji odobrila oko 200 miliona evra kredita.

"Alomaru sam danas uručio portfelj novih priojekata vredan još 200 miliona evra i naš cilj je da u sledeće dve godina predjemo sa 200 na 400 miliona evra povoljnih kredita za našu zemlju", kazao je potpredsednik Vlade.

Potpredsednik Vlade Srbije je napomenuo da će od sredstava CEB biti finansirana sanacija klizišta u Trgovištu i Timočkoj krajini i na drugim područjama koja su bila ugrožena od poplava.

Alomar je najavio da će ta finansijska institucija razmatrati finansijsku podršku Srbiji u iznosi od 300 do 400 miliona evra za različite projekte u neprofitnoj sferi.


Israeli company to open spice factory
SVILAJNAC -- The Israeli Green Only company, which specializes in producing spices, will be opening a factory in Serbia.

Deputy Prime Minister Božidar Đelić and Israeli ambassador Arthur Koll will be at the ceremony in the central town of Svilajnac.

The equipment and factory itself is worth EUR 850,000 and will be geared toward spice production.

Since most of the work will be done manually, it is expected that Green Only will be employing more workers as it expands its capacities to 100 hectares of land.

This will make Svilajnac the center for production of spices and vegetables in Serbia.

The ceremonial opening will also be attended by Agriculture Minister Saša Dragin, officials from the Swiss embassy, and many local officials from Svilajnac.

After the opening, Green Only will be organizing a presentation of its “Science Museum” project in the Svilajnac municipal building.


“Natural gas price should go up”
BELGRADE -- Srbijagas Director Dušan Bajatović has stated that the price of natural gas in Serbia should now go up 15 percent.

The director of the public gas company said this should come due to the rise in the value of the U.S. dollar, noting that the Serbian government was to make a final decision.

Bajatović said that there was enough gas to satisfy consumer needs in Serbia, but that the question was whether it could be paid for, since consumers currently owe Srbijagas about RSD 20bn.

In an interview with B92, Bajatović said that Srbijagas would draw the first tranche worth EUR 50mn of the total of about EUR 150mn of the loan granted by the European Bank for Reconstruction and Development to purchase gas and to maintain the current solvency of the company.

Bajatović also said that EUR 70mn of that loan is intended for the construction of a new gas storage in Banatski Itebej, the capacity of which will be one billion cubic meters.

With two gas storages in Serbia and a well-organized gas market, some other companies, besides Srbijagas, might appear in the local gas market in the future, said Bajatović.


Serbian currency hits another low
BELGRADE -- The value of the Serbia dinar (RSD) against euro has dropped again today.

The drop comes for the fourth day in a row.

The domestic currency on Tuesday lost 0.34 percent of its value, despite yesterday's intervention by the National Bank of Serbia (NBS).

The mean exchange rate today is RSD 103.3427 for one euro, which is the new historic minimum of the domestic currency against the EU currency since its introduction in 2002.

The NBS on Monday sold EUR 83mn in the inter-banking foreign exchange market in order to prevent major daily oscillations of the domestic currency.

Since the beginning of the year, the NBS has sold a total of EUR 1.088bn, including the Monday intervention.

The central bank last intervened on June 1, while the biggest single intervention of the NBS amounted to EUR 100mn, which took place on May 26.

The NBS foreign exchange reserves now stand at EUR 10.7bn.


EIB to grant EUR 50mn loan for schools
BELGRADE -- Serbian Finance Minister Diana Dragutinović and European Investment Bank (EIB) Adriatic regional executive Dominique Courbin signed an agreement today.

The agreement regulates a EUR 50mn loan for education in Serbia.

The loan is granted for the period of 25 years, with a grace period of five years and free choice of interest rate modes, said Dragutinović after the signing of the contract at the Serbian Government.

The loan is allocated for school modernization programs and represents a continuation of the project for improving the situation in schools signed in 2005, Dragutinović said, and recalled that in 2010 Serbia expects one billion euros from the EIB.

Funds from the loan will be earmarked for building new schools, eliminating the three-shift system of work which still exists in some schools in Serbia, and the reconstruction and upgrading of schools.

“The role of the EIB is large, as it is the biggest individual investor in Serbia,” said Dragutinović, and pointed out that the role of the EIB coincides with the government's wish that this financial institution continues increasing its investments in Serbia.

Head of EIB Division for Slovenia, Croatia and Western Balkans Dominique Courbin pointed to the importance of the agreement for Serbia, since investing in primary and secondary schools will help the country's future economic development.


EBRD objavio poziv za javnu nabavku za autoput na Koridoru 10
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je danas (8. jul 2010. godine) poziv za javnu nabavku za projekat autoputa na Koridoru 10 na jugu Srbije, od Niša do Dimitrovgrada.

Na sajtu kreditora (www.ebrd.com) navodi se da Srbija namerava da zajam EBRD iskoristi za projekat koji će joj ubrzati ekonomski razvoj i obezbediti da iskoristi geografsku poziciju ključne tranzitne zemlje u Transevropskoj putnoj mreži.

Realizacija projekta takođe će doprineti povećanju efikasnosti u saobraćaju i unapređenju bezbednosti na Koridoru 10, kao i poboljšanju uprave i bezbednosti na putevima u Srbiji.

Ukupna vrednost projekta Koridora 10 procenjuje se na 1,3 milijarde evra a vrednost dela koji će finansirati EBRD je 150 mil EUR.

Projekat će, kako navodi EBRD, sprovesti preduzeće "Koridor 10", a objavljeni poziv se odnosi na radove na izgradnji puta E-80 od Niša do Dimitrovgrada i to za deonice od Crvene reke do Čiflika i od Pirota do Dimitrovgrada.

Tender za prvu deonicu treba da bude raspisan u trećem kvartalu a za drugu je u toku.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta