Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dokumentacija "koči" ruski kredit
Beograd -- Ugovaranje ruskog kredita od 800 miliona dolara za srpsku železnicu trenutno usporava nedostatak projektne dokumentacije, kaže Milutin Ignjatović.

Ignjatović, generalni direktor Saobraćajnog instituta CIP, kaže da se i pored toga pregovori ipak odvijaju u dobrom smeru.

On objašnjava da ruska strana traži da sva projektna dokumentacija bude gotova. “Glavni projekti treba da budu uradjeni ili najmanje svi idejni, da bi oni napravili kalkulaciju i njihovu operativu doveli u Srbiju", rekao je Ignjatović.

Ignjatović je kazao da ruski partner tražio kompletnu dokumentaciju, da bi mogla da se započne realizacija svih projekata istovremeno.

"Međutim, mi smo im ponudili da dođu i krenu, recimo, sa radovima na završetku pruge Valjevo - Loznica, gde mogu da rade sigurno godinu dana, ako ne i više, dok mi za to vreme ne uradimo projektnu dokumentaciju za preostalih 40 kilometara pruge", naveo je on.

Ignjatović je kazao da se to isto odnosi i na beogradski železnički čvor, u koji spada i izgradnja stanice Prokop, kao i na rekonstrukciju prugu Beograd - Bar, elektrifikaciju prugu Beograd - Vršac i izgradnju drugog koloseka na deonici Beograd - Pančevo.

"Ali pregovori idu u pozitivnom smeru, tako da ako taj kredit bude dodeljen Srbiji i uradi se samo beogradski železnički čvor - biće to pun pogodak za Srbiju i Beograd", istakao je direktor CIP-a.

Načelni dogovor o kreditima vrednim ukupno milijardu dolara postignut je tokom prošlogodišnje posete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva Beogradu i sastanku sa predsdenikom Republike Borisom Tadićem. Vlada Srbije je početkom maja usvojila Predlog zakona o ratifikaciji sporazuma o ruskom kreditu od 200 miliona dolara za pokriće deficita srpskog budžeta.


Privrednike rast evra košta milione
Beograd -- Privrednici upozoravaju da im slabljenje domaće valute i te kako remeti poslovne planove, a pojedini su zbog jačanja evra svakodnevno na gubitku.

Oni se nadaju da će se dinar stabilizovati, dok ekonomisti prognoziraju da će do kraja godine evro vredeti oko 105 dinara.

Petrašin Jakovljević, direktor kompanije Metalac, kaže da je ova kompanija na početku godine svoj budžet za ovu godinu projektovala po kursu od 100 dinara za evro, a sada će tu projekciju morati da revidira, i to po kursu od 105 dinara za evro.

„Hoću da verujem da će se kurs zadržati na tom nivou, međutim, kako će se dalje kretati, i kada će se stabilizovati, niko se više ne usuđuje da prognozira“, kaže Jakovljević.

Svaki pad dinara, kaže on, negativno se odražava na poslovanje, kako kroz gubitak vrednosti nenaplaćenih potraživanja, tako i zbog nabavke sirovina čija je vrednost vezana za valutu.

„Metalac svaki dan ima osam do deset miliona dinara nenaplaćenih potraživanja, što znači da ako evro ode za jedan dinar, mi gubimo milion. Izlaza nema ni u menjanju cena, jer kada to činite, pravite zastoj u prodaji, budući da se kurs odražava i na pad kupovne moći stanovništva“, kaže Jakovljević.

S druge strane, Rodoljub Drašković, vlasnik kompanije „Svislajon Takovo”, ističe da kretanje kursa ne utiče mnogo na poslovanje njegove kompanije, pre svega zbog toga što je ona izvozno orijentisana. To ne znači da u ovoj kompaniji nisu zainteresovani za stabilnost dinara.

„Prema mojoj proceni, kurs će se stabilizovati početkom jula, a na kom nivou teško je predvideti. Realno bi bilo da stane na 105 dinara. Nije isključeno da od oktobra, kada se pokreće privreda, kreće potrošačka sezona i kada uvoznički lobi puni tržište uvoznim proizvodima, dinar doživi novi pad“, kaže Drašković.

Drašković objašnjava da je njegova kompanija još u aprilu predvidela da će dinar padati, zbog čega su tada i revidirali budžet i to po kursu od 110 dinara za evro.

„Ist point” neće morati da menja svoj budžet za ovu godinu, pošto su ga projektovali uz pretpostavku da će kurs iznositi od 105 do 110 dinara za evro.

„Generalno, problem sa skokom evra je rast inflacije, a to nije dobro. Takođe, svi mi imamo devizne kredite, pa to stvara problem sa bilansima. Što se našeg poslovanja konkretno tiče, tamo gde izvozimo pogoduje nam, ali za sve ostalo ne. Bićemo prinuđeni da podižemo cene, jer ćemo u suprotnom raditi sa gubicima“, upozorava Zoran Drakulić, predsednik „Ist pointa”.


Moguće ekstraoporezivanje bogatih?
Beograd -- U prva četiri meseca Srbija je potrošila 34 milijarde dinara više nego što je zarađeno, podaci su ministarstva finansija Srbije.

Iako je deficit na planiranom nivou za prvi kvartal, ipak se punjenje budžeta, po svemu sudeći, sporije odvija u odnosu na ono čemu se država nadala.

U prvom kvartalu država je ubrala 184 milijarde dinara na osnovu poreskih prihoda, od predviđenih 610 milijardi za celu 2010. Prema zvaničnim podacima objavljenim na sajtu Ministarstva finansija, budžet se puni onako kako je i planirano.

Porez na dohodak, carine i ostali poreski prihodi su naplaćeni prema očekivanjima, dok je porez na dobit čak naplaćen iznad očekivanog nivoa. I novca iz investicija će, barem kako to tvrdi ministarka finansija Diana Dragutinović, biti dovoljno.

To su zvanične informacije. Međutim brojni analitičari, među kojima i glavni urednik Ekonomist magazina Milan Ćulibrk, kažu da cifre pokazuju da će Srbija 2010. godinu završiti sa 30 milijardi većim deficitom nego što je to planirano.

Zbog svega toga, kaže Ćulibrk, je i pokrenuto pitanje „nepristojno bogatih“ ljudi u Srbiji. Analitičari procenjuju da bi moglo da dođe do novog ekstraoporezivanja bogatih ako se uzmu u obzir izjave koje je predsednik Srbije iznosio poslednjih dana.


Važeći poreski propisi u Srbiji, smatraju stručnjaci, pružaju dosta mogućnosti da se sakrije i uzme veliki novac. Na probleme u primeni poreskih zakona ukazao je nedavno i sam predsednik Srbije kada je rekao da poreski organi previđaju zakonsku mogućnost naplate poreza na dobit of šor kompanijama koje posluju u Srbiji.

Milan Ćulibrk podseća da je Zakonom o poreskoj administraciji predviđeno da poreska uprava ukrsti podatke o poreskom obvezniku, odnosno da uporedi ono što se prijavi kao godišnji prihod sa imovinom kojom ta osoba raspolaže. Međutim, u praksi to nije slučaj.

U međuvremenu se postavlja pitanje da li će kao način punjenja budžeta biti podignute i cene koje kontroliše država. Ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević to demantuje i kaže da cene neće rasti, najavljujući i pojeftinjenje goriva.

Guverner u ostavci Radovan Jelašić ubeđen je takođe da će do kraja godine inflacija iznositi pet procenata, napomenuvši da cene ne zavise samo od kursa dinara već i od drugih spoljnih i unutrašnjih faktora. „Koji bi to bio nivo kursa koji bi eventualno ugrozio stabilnost cena, nemoguće je precizno utvrditi jer monetarna ekonomija nije fizika ili hemija", rekao je Jelašić.


Kanađani u RTB ulažu 175 mil. EUR
Beograd -- Kanadska kompanija SNC Lavalin uložiće 175 miliona evra u modernizaciju Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor, kaže ambasador Kanade u Srbiji Džon Morison.

Kanadski ambasador je obavestio ministra za infrastrukturu Milutina Mrkonjića da ta kompanija želi da ulaže i u putni, železnički i aviosaobraćaj u Srbiji.

SNC Lavalin i RTB Bor potpisaće ugovor koji se odnosi na projekat modernizacije i rekonstrukcije topionice, saopštilo je Ministarstvo za infrastrukturu.

RTB Bor je saopštio da će sa predstavnicima SNC Lavalin biti potpisan ugovor o izgradnji nove topionice i fabrike sumporne kiseline.

"Interesovanje za ulaganje u Srbiju pokazale su još tri kanadske kompanije koje su zainteresovane za ulaganje u infrastrukturu, putnu signalizaciju i izgradnju metroa u Beogradu“, naveo je ambasador.

Mrkonjić je u razgovoru sa kanadskim ambasadorom pozvao kanadske firme da učestvuju na nekoliko tendera u Srbiji, čije je raspisivanje planirano tokom leta, navedeno je u saopštenju.


“Banks show increased demand for dinars”
BELGRADE -- Bank demand for Serbian dinars (RSD) was far greater than that for foreign currency at the 3-monthly foreign exchange swap auctions, said reports.

The auctions were organized by the National Bank of Serbia (NBS).

“The NBS swap bought EUR 10mn at weighted average swap points of 15,892, while no bank bids for the purchase of foreign currency were accepted,” according to a statement from the central bank.

The NBS organizes foreign exchange swap auctions every three months with the aim to boost interbank foreign exchange swap trading and encourage development of the foreign exchange hedging market.

In the auctions, banks sell or purchase foreign currency and are obliged to re-sell/re-purchase it at an established price within a specified maturity date.


Incomplete projects delaying loan
BELGRADE -- A USD 800mn Russian loan, meant for the Serbian Railways, is being delayed by missing project design documentation.

This is according to Serbia's Traffic Institute CIP Director Milutin Ignjatović, who noted however, that negotiations were “going well”.

Russians, said Ignjatović, want all project-related documentation to be ready. The value of two prominent planned infrastructure works to be financed from the loan stands at USD 470mn.

The two projects are the Belgrade railway hub, and the Valjevo-Loznica railway in the west of the country.

“We have offered that they (Russians) come and start building the Valjevo-Loznica (railway), for instance. They could work for over a year, and more, while we produce the project documentation for the remaining 40-kilometer stretch that is missing,” Ignjatović was quoted as saying.

But, he said, the Russians were not happy with this solution.

“They do not agree, and want everything to be arranged, and when they attack (sic) they will bring in more machines and contractors that would be able to start working all at once,” said the CIP director.


"Energoprojekt" ugovorio poslove u Srbiji i Peruu - Vrednost radova veća od 60 mil EUR
"Energoprojekt" ugovorio je nove poslove u Srbiji i Peruu u vrednosti većoj od 60 mil EUR, objavio je taj holding na sajtu Beogradske berze.

Deo holdinga "Energoprojekt Entel", kao lider konzorcijuma domaćih kompanija u čijem sastavu su "Energoprojekt Oprema" i JP "Elektroprivreda Srbije", zaključio je ugovor sa Privrednim društvom TE-KO "Kostolac" vredan 53 mil EUR.

Ugovor se odnosi na adaptaciju bloka 2 TE "Kostolac B" sa rekonstrukcijom elektrofiltera, a rok za realizaciju projekta je osam meseci.

U Peruu je "Energoprojekt Hidroinženjering" u konzorcijumu sa jednom španskom i jednom peruanskom kompanijom zaključio ugovor u vrednosti 10,4 mil USD (8,69 mil EUR).

"Energoprojektova" kompanija će u Peruu nadzirati izgradnju brane Tronera Sur i tunela Transadino u okviru specijalnog irigacionog i hidroenergetskog projekta Alto Piura.

"Hidroinženjering" će kao lider konzorcijuma u tom poslu učestvovati sa 40%, a rok za realizaciju projekta je 50 meseci.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta