Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agrokor sprema preuzimanje Karneksa
Zagreb -- Ivica Todorić, vlasnik koncerna Agrokor, zainteresovan je za preuzimanje kompanije Karneks, jedne od najpoznatijih mesnih industrija u Srbiji.

Hrvatski Poslovni dnevnik navodi da je najveći hrvatski poslodavac već angažovao konsultantsku kompaniju KPMG koja proverava stanje u poslovnim knjigama Karneksa.

Na pitanje da li Agrokor kupuje Karneks Ljerka Puljić, potpredsednica Agrokora, kaže da Agrokor "samo istražuje" i dodaje da su imali kontakte sa aktuelnim vlasnicima Karneksa.

Puljić je dodala da pokrajinska Vlada Vojvodine Agrokoru nudi neka preuzme još dve posrnule kompanije. To su 'Servo Mihalj' iz Zrenjanina koji je u bivšoj Jugoslaviji bio najveći poljoprivredni kombinat i mesna industrija '29 novembar' iz Subotice.

Subotička kompanija završila je u stečaju još 1999. a kombinat iz Zrenjanina krajem 2002. U međuvremenu su više puta (pre)prodavane ali niko od kupaca nije se dugo zadržao niti je investirao.

Puljić je podsetila da je dosadašnji investicioni ciklus Agrokora vredan 450 miliona evra najbolja legitimacija koncerna o dugoročnim namerama na srpskom tržištu, „pa bi Karneks mogao biti sledeći Todorićev trofej“.

Inače, vlasnik Karneksa je društvo za upravljanje investicionim fondovima Ašmor iz Londona koje je Karneks preuzelo 2006. od prethodnog vlasnika, investiconog fonda „Midland Resources“.


Izvoz raste, kriza ne prolazi
Beograd -- Iako je izvoz u prvih pet meseci ove godine porastao za 20,4 odsto, a uvoz povećan za 4 procenata, to ne znači da smo izašli iz krize, upozoravaju proizvođači.

Domaći proizvođači apeluju da vlada što pre krene sa strategijom za stimulisanje izvoza.

U periodu od januara do maja 2010. izvezli smo robe u vrednosti od 3,5 milijarde dolara, a uvezli za skoro 6,5 milijardi dolara, pa je tako deficit spoljnotrgovinske razmene za ovaj period 2,8 milijardi što je manje za 11,4 procenata u odnosu na isti period prošle godine.

Tome su doprineli pad vrednosti dinara u odnosu na evro i pad domaće tražnje, a analitičari privrednih kretanja ukazuju da je veliki rast izvoza u prvih pet meseci ove godine ostvaren pre svega zahvaljujući povećanju plasmana proizvoda crne i obojene metalurgije, kao i poljoprivrednih proizvoda.

“Poznato je da najveći procenat našeg izvoza čine gvožđe i čelik. Prošle godine zbog krize nije radila jedna peć u železari US Steel u Smederevu i to se osetno odrazilo na proizvodnju, a samim tim i na izvoz. Sada kada železara radi punim kapacitetom mi smo izvezli gvožđe i čelik za 364 miliona dolara i obojene metale u vrednosti od 261 milion. Činjenica da je reč o bitnim proizvodima u strukturi srpskog izvoza ukazuje na tendenciju da bi se pozitivan rast izvoza mogao nastaviti u narednom periodu”, kaže Ivan Jakšić iz Privredne komore Srbije.

Prehrambena i konditorska industrija takođe beleže značajan porast izvoza i to pre svega u zemlje CEFTA regiona, ali i na tržište EU. Konditori kažu da su do maja ove godine izvezli čak za 5 odsto više robe nego u prvih pet meseci 2009. ali i dalje ne smatraju da je kriza prošla.

Svaka kompanija mora da osmisli svoju strategiju i da se bori za svoje mesto na tržištu, jer kriza još uvek žestoko drma Evropom, a Vlada Srbije mora što pre da sprovede konkretne mere kako bi još više stimulisala domaći izvoz.

“Tu on priča kako vlada mora da ukine vancarinske barijere i da olakša proceduru za dobijanje potrebnih sertifika za izvoz u zemlje u okruženje i kako moramo što pre da ispunimo određene standarde koje evropa traaži od nas i onda ćemo lakše i više da izvozimo”, kaže Ratko Kuprešak iz Kompanije "Jafa".

Ono što ohrabruje ove godine je da je trend uvoza sirovina u blagom porastu što upućuje da nas u drugoj polovini godine očekuje rast proizvodnje. Po prognozama analitičara oko tri odsto za celu ovu godinu.


Srpske firme grade u Belorusiji
Beograd -- Srpska kompanija Astra potpisala je ugovor o izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa u Minsku na površini od 76.000 m2, koji je vredan oko 100 miliona dolara.

Otpravnik poslova beloruske ambasade u Beogradu Sergej Čičuk kaže za Magazin Biznis da Astra planira učešće u realizaciji još jednog velikog projekta u Belorusiji - "Minsk sitija", vrednog sedam milijardi dolara.

Prema recicma Čičuka, predstavnik Astre je rekao da ta kompanija planira da na tim projektima zaposli nekoliko hiljada srpskih inženjera i radnika. Prema ranijim pisanjima srpskih medija, Astra invest je kompanija koja posluje u okviru BK grupe.

Kako je naveo otpravnik beloruske ambasade, pojedine srpske kompanije su i dalje zainteresovane za investiranje u Belorusiju.

"Znam da su za izgradnju i investicije u Belorusiji zainteresovane kompanije Delta holding, PSP Farman, MK grupa i Cepter", rekao je Čičuk.

On je naveo da je Cepter u Minsku već otvorio banku, ističući da to govori o ozbiljnosti namera.

Na pitanje kakvi su Srbi investitori, rekao je da su srpski investitori, kao i svi ostali ulagači, pragmatični i poslovni.

"To je i razumljivo. Oni preuzimaju na sebe veći rizik i obaveze, nego kad bi, jednostavno, deponovali novac u banku. Ali, to su ljudi koji kao niko drugi unapredjuju ekonomiju i zato zaslužuju svako poštovanje", rekao je Sergej Čičuk.

Na pitanje kako opisuje ekonomsku saradnju Srbije i Belorusije, on je ukazao da poslednjih nekoliko postoji dobra dinamika razvoja spoljne trgovine i da se u ovoj godini može očekivati razmena od oko 100 miliona dolara.

Prema rečima Čičuka, za dalje poboljšanje saradnje potrebno je usavršiti procedure za medjusobnu isporuku robe - sertifikacija, carinska pitanja i različite kontrole.


Salford prodaje subotičku Mlekaru i bosanski Mlijekoprodukt francuskim gigantima
BEOGRAD - Kompanija Danube Foods Group (Salford investicioni fond) vodi ozbiljne pregovore o prodaji subotičke Mlekare i bosanskog Mlijekoprodukta francuskim gigantima Lactalisu i Danonu.

Lactalis na tržištu BiH već drži mlekaru Inmer iz Gradačca, a Danube Foods Groupa je najveći igrač i na srpskom mlekarskom tržištu. Danube Foods već pregovara o ceni. On traži za Mlijekoprodukt 28 miliona konvertibilnih maraka, saznaju banjalučke Nezavisne novine.

Salford je u Srbiji vlasnik Bambi Banata i Knjaza Miloša, te subotičke Mlekare i beogradskog Imleka preko kojih su direktni većinski vlasnici banjalučke Mljekare i Mlijekoprodukta.

Salford ubrzano sprovodi vlasničko restrukturiranje unutar grupacije. U sklopu tog procesa će Mljekaru iz ruku subotičke Mlekare predati beogradskom Imleku, najverovatnije kako bi banjalučko preduzeće bilo izuzeto iz portfelja subotičke firme za koju je zainteresovan drugi francuski prehrambeni div - Danone.

Na Beogradskoj berzi, akcije subotičke Mlekare (BSE:MLSU) zabeležile su ove nedelje rapidan rast na skočivši preko 59 procenata u svega nekoliko dana. Uz neobičajeno veliku tražnju, dostigle su nivo od 1.428 dinara što je najveća vrednost u poslednjih petnaest meseci.

Nebojša Ristić, direktor banjalučke Mljekare i predstavnik Danube Foodsa u BiH, potvrdio je da Salford želi da proda fabrike u svom vlasništvu, ali nije naveo imena potencijalnih kupaca.

"Poznato je da je Salford prodaju svojih firmi planirao još pre dve godine, ali je to odloženo zbog izbijanja svetske ekonomske krize. Sada se, sa jenjavanjem krize, naravno, opet pojavljuju zainteresovane kompanije spremne za nove akvizicije. Da li će i kada doći do dogovora nezahvalno je govoriti", kazao je Ristić.

U Udruženju poljoprivrednih proizvođača i farmera RS ocenjuju da bi Lactalis preuzimanjem najveće bosanske mlekare postao izrazito dominantan na tržištu BiH koje polako već osvaja preko mlekare u Gradačcu i uvoznim proizvodima iz njihove hrvatske filijale - kompanije Dukat.

Lactalis je treća po veličini mlekarska grupacija u svetu i vodeći francuski proizvođač sireva. Godišnje otkupljuje više od 9,2 milijarde litara mleka i prema količinama otkupljenog sirovog mleka zauzima drugu poziciju u svetu.


EUR 140mn granted in subsidized loans
BELGRADE -- Banks have received 111,369 loan applications since the beginning of the Serbian government's program for granting dinar (RSD) cash loans to citizens.

88,377 of those have been granted so far, worth EUR 139.83mn, the Serbian Economy Ministry said.

Banks have also received 2,584 requests for dinar consumer loans, out of which 2,204 were granted, totaling EUR 3.23mn.

On March 26, the Serbian government adopted a program on subsidized dinar loans to citizens as a supplementary measure to the package for alleviating negative effects of the global economic crisis.

The time of repayment is three years, with a grace period is 12 months.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta