Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fijat: U Srbiju milijardu evra
Beograd -- Investicija od milijardu evra sprema se za Srbiju, rekao je Serđo Markjone, prvi čovek torinskog automobilskog giganta Fijata.

On kaže da će Evropska investiciona banka dati 400 miliona, vlada u Beogradu uložiće 250 miliona evra, a ostatak će biti investicija Fijata.

Predsednik Fijata Serđo Markione kaže da ta kompanija proizvodnju novih modela „fijata ideje“ i „lanče muze“ prebacuje u Srbiju zato što je u Italiji imala problema sa sindikatima, a u Kragujevcu može da obezbedi nesmetanu i sigurnu proizvodnju.

Markione je rekao da će novo Fijatovo postrojenje u bivšoj Jugoslaviji početi odmah sa radom i proizvodiće model klase L0, predviđen u dve verzije, u količini od 190.000 automobila godišnje.

Najava proizvodnje ovog novog Fijatovog vozila u Srbiji je uzburkala javno mnjenje na Apeninskom poluostrvu, jer će taj model automatski zameniti proizvodnju modela „multipla”, „muza” i „idea” koji se trenutno proizvode u najvažnijoj Fijatovoj fabrici u Italiji – Mirafjori.

"Da nije bilo problema, da je sindikat bio ozbiljan i svestan važnosti projekta, posla koji radimo i ciljeva koje želimo da ostvarimo, L0 bi se proizvodio u Italiji", rekao je prvi čovek Fijata i dodao da "Fijat ne može nepotrebno rizikovati kad su u pitanju italijanska postrojenja: moramo biti u stanju da proizvodimo automobile i da pri tom nemamo prekide u proizvodnji".

„Italijanski deo automobilske kuće bio je jedini koji nije postigao zaradu u prethodnoj godini. Ja se ne bavim politikom već automobilima i mislim da je neophodno shvatiti razliku između anarhije i demokratije. Može 10 odsto fabrike da bude nesaglasno, ali proizvodnja mora biti uvek stopostotna”, rekao je Markione.
 
------------------------------------------------------------------
 
Inače, postojeće verzije ovih automobila ne mogu da se kupe u Srbiji. „Idea“ u najskupljoj varijanti košta nešto više od 13.000 evra, a „muza“ oko 15 i po hiljada. Oba modela zasnovana su na Fijatovom projektu 188, odnosno na „puntu“ druge generacije koji se sada proizvodi u Kragujevcu. I jedan i drugi automobil imaju petora vrata, a „lanča muza“ spada u red ekskluzivnijih modela torinske fabrike, sa bogatom opremom.


Za evro danas preko 105 dinara
Beograd -- Dinar je danas oslabio prema evru za 0,15 odsto i zvanični srednji kurs iznosi 105,1019 dinara za evro, što je najniža vrednost domaće valute od uvođenja evra.

Kako je objavila Narodna banka Srbije (NBS), evro vrede oko 15 para više nego u četvrtak, kada je srednji kurs bio 104,9482 dinara za evro.

NBS je prodala juče 10 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu da bi podstakla promet i sprečila prekomerne dnevne promene deviznog kursa.

Od početka godine NBS je na međubankarskom deviznom tržištu prodala milijardu i 526 miliona evra, uključujući i današnju intervenciju, objavila je centralna banka.

Dinar je ove godine bio najjači 4. januara, kada je zvanični srednji kurs iznosio 95,9679 dinara za evro.


Libijci bi većinski paket Telekoma
Beograd -- Libijska telekomunikaciona kompanija LAPGreenN je saopštila da je zainteresovana kupi većinski paket akcija Telekoma Srbije.

Generalni direktor kompanije LAPGreenN Abdulbaset Elazabi je razgovarao sa premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem o zainteresovanosti te kompanije za Telekom.

Cvetković je, na sastanku održanom u sredu, poželeo dobrodošlicu LAPGreenNa u javnom nadmetanju za Telekom i naglasio da će Vlada Srbije obezbediti fer i transparentan proces prodaje akcija.

U saopštenju se navodi da je ovaj sastanak bio samo nastavak ranijih razgovora Cvetkovića sa libijskim premijerom Mahmudom Bagdadijem.

LAPGreenN je ostvario nekoliko međunarodnih akvizicija, a Telekom Srbija bi bila prva njegova kupovina van afričkog kontinenta, navedeno je u saopštenju i istaknuto da bi Telekom Srbija bio vredan dodatak telekomunikacionim kompanijama koje LAPGreenN već ima u svom većinskom vlasništvu.

LAPGreenN kontroliše telekomunikacione kompanije i poseduje odgovarajuće licence u osam afričkih zemalja, uključujući Ugandu, Niger, Ruandu, Obalu Slonovače, Sudan, Zambiju, Togo i Siera Leone.

Dosadašnje investicije LAPGreenNa su od te kompanije, koja je od skora učesnik na međunarodnom telekomunikacionom tržištu, načinile jednu od najbrže rastućih telekomunikacionih kompanija u Africi.

LAPGreenN je u potpunosti u vlasništvu Libijsko-afričkog investicionog portofolija (LAP), koji je 2006. osnovan kao investiciono sredstvo Libije za strana ulaganja u cilju promovisanja razvoja afričkih zemalja. LAP trenutno raspolaže kapitalnim fondom većim od pet milijardi dolara.


Key interest rate held at 8 pct.
BELGRADE -- The Executive Committee of the National Bank of Serbia decided on July 22 to keep the key interest rate at eight percent per annum.

It was stated that the Committee, appointed by the new law to take over the Monetary Committee authorities, considered the economic movements in Serbia at the session.

The last change in the central bank's key interest rate occurred on May 11, when it was lowered from 8.5 to eight percent, and since the beginning of 2010, it was reduced by 1.5 percent point in total.

The central bank uses the interest rate for two-week repo operations as a key interest rate. In repo operations, the bank sells securities, with an obligation to buy them off with an interest, after a specific amount of time.


"Coca-Cola" poboljšala ponudu za preuzimanje 10,87% akcija
Kompanija "Coca-Cola HBC Balkan Holding B.V." izdala je danas (23. jul 2010. godine) obaveštenje o izmenama vezanim za ponudu za preuzimanje preostalih 10,87% akcija "Coca-Cola Hellenic".

Najbitnija izmena u ponudi koja je prvobitno objavljena 25. juna je cena koja je poboljšana na 5.250 dinara.

Ponuda važi do 2. avgusta 2010, a kako se navodi u obaveštenju kompanije, u narednom periodu isključena je mogućnost daljih izmena i poboljšanja ponude.


EBRD: Srbija će imati najveći privredni rast u regionu
Na Zapadnom Balkanu najvišu stopu privrednog rasta u 2010. godini, od nešto manje od 2%, imaće Srbija, gde oporavak cena metala pogoduje ključnim sektorima i gde je u toku ostvarivanje velikog programa infrastrukturnog razvoja, što sve doprinosi rastu, ocenila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

U najnovijem izveštaju EBRD o ekonomskoj perspektivi regiona centralne i jugoistočne Evrope se ističe da se privrede tog regiona, ukupno gledano, usporeno oporavljaju iz globalne krize, ali uz primetnu neujednačenost tempa oporavka među zemljama pojedinačno.

Taj region se, takođe, suočava sa povećanim spoljnim rizicima koji proističu iz nestabilnosti finansijskog tržišta i uticaja fiskalnog pooštravanja, navedeno je u dokumentu.

EBRD je umereno revidirala naniže prognozu prosečnog ekonomskog rasta za region, na 3,5% u 2010, sa 3,7%, projektovanih u maju. Projekcija rasta u 2011. godini, takođe je blago revidirana naniže, za 0,1 procentni poen, na 3,9%.

"S obzirom na slabljenje izgleda u evrozoni, nakon uvođenja programa stroge štednje i verovatnog nastavljanja kolebljivosti na finansijskim tržištima, spoljni ambijent će verovatno biti manje povoljan nego što se ranije očekivalo", navedeno je u izveštaju.

EBRD je ukazala na jasne razlike u brzini oporavka u zemljama centralne i jugoistočne Evrope i predočila da su najviše pogoršani izgledi za jugoistočnu Evropu, gde se recesija i dalje zadržava, isključujući Tursku.

Rast ekonomskog proizvoda nastavlja da se kreće oko nule, ili je negativan u većini zemalja tog podregiona, gde oporavak izvoza potire slaba domaća tražnja i gde finansijski sistemi trpe pritisak previranja na tržištima suverenog duga u južnoj Evropi.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta