Beograd -- Stabilnost cena na tržištu, ujednačen kurs dinara, predvidiv ekonomski okvir za Srbiju, biće prioritetni zadaci novog guvernera NBS Dejana Šoškića.

Uz to, on će morati da odoli pritisku uvozničkog lobija, njegovim snažnim zahtevima za brze, dnevne intervencije.

Kada se tome doda i pritisak iz sfere politike, može se reći da će u odbrani nezavisnosti NBS, novi guverner u rukama imati šišteći ekspres lonac, nabijen parom do vrha, na koji će morati da motri s oba oka i to konstantno kako ne bi eksplodirao.

"Najveći izazovi novog guvernera vezani su za reč nezavisnost", kaže Goran Pitić, prvi čovek "Sosijete ženeral banke". Ta reč odnosi se, kako objašnjava, na institucionalnu nezavisnost NBS, ličnu nezavisnost guvernera i operativnu nezavisnost, koja podrazumeva profesionalno vođenje politike na dnevnom nivou.

Iako je borba protiv inflacije po statutu njen glavni problem - nezavisnost NBS i odolevanje pritiscima, kako Pitić prognozira, biće najvažnija tema. "U odnosu na nezavisnost, sudiće se i o politici NBS", insistira on.

Pred guvernerom će biti, procenjuje, i zadaci adekvatnog praćenja rada banaka u vreme krize, bolja koordinacija u radu sa Vladom, određivanje prema uvođenju evra. A na operativnom nivou izazov će predstavljati izbor instrumenata koje će guverner koristiti u borbi protiv inflacije.

Kurs dinara biće ključno pitanje i u zahtevima uvozničkog lobija. Kako će se Šoškić postaviti prema njima, Pitić čita kroz njegove dosadašnje izjave da je prethodna politika u osnovi bila ispravna, a to je kontrolisano plivajući kurs u kojem NBS ne bi trebalo da dozvoli preterane oscilacije.

Za Miroslava Miletića, generalnog direktora "Bambi Banata", najveći izazov pred guvernerom je kurs. "To je nešto što već treću godinu privrednike dovodi u situaciju da ne mogu da planiraju ni na godinu dana, a kamoli srednjoročno. Važno je da kurs bude realan i predvidiv", kaže Miletić.

Na pitanje da li će novi guverner biti pod pokušajima raznoraznih lobija da drži dinar kako njima odgovara, kaže da je jedini način vođenja monetarne politike nepotpadanje pod uticaj, bilo izvozničkog ili uvozničkog lobija. "Ipak, ono što privredu možda više brine od kursa je nelikvidnost", upozorava Miletić.



Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, međutim, veruje da novi guverner neće biti izložen pritisku Vlade ili stranaka, kao niti izvozničkog ili ma kog drugog lobija. "Iracionalno i apsurdno bi bilo i razgovarati da NBS i guverner budu instrument bilo koje političke partije ili lobija", dodaje on.

Izbalansiran odnos realnih mogućnosti i potreba, to je ono što očekuje, kako ne bi bio ugrožen tekući deficit platnog bilansa. On smatra da će primarni zadaci guvernera biti efikasniji i predvidiv okvir kursa dinara i preventivna intervencija NBS, a ne posledična, kako bi efekti bili što kvalitetniji, a udari na pad dinara što manji.

Ubeđen je da će kurs dinara zadržati stabilnost do kraja godine. To uverenje zasniva na analizi poslednjih nekoliko nedelja koje su donele olakšavajući izostanak dramatičnog pada dinara. Stabilan kurs, međutim, veruje, neće zavisiti isključivo od guvernera jer na njega će imati uticaj sveukupan oporavak proizvodnje.

"Već prvi kvartal 2010. godine ukazuje na rast PDV od 0,6 do jedan odsto u prerađivačkoj industriji, saobraćaju, telekomunikacijama. Nadam se da će i ostale privredne grane, građevinska industrija, pre svega, sa novim paketom mera doživeti oporavak, što će doprineti realno stabilizaciji na među bankarskom deviznom tržištu. Oporavak privrede pospešuje stabilizaciju kursa dinara i nadam se da ćemo se zadržati u inflatornom okviru šest, plus, minus dva odsto, a samim tim i cenovnu stabilnost koja je najavljena", kaže Bugarin.

Bugarin smatra da je zadatak guvernera, kad je oporavak privrede u pitanju, da obrati pažnju na podsticanje razvoja malih i srednjih preduzeća koja proizvode za izvoz. Smatra da treba pomoći njihov oporavak snižavanjem kamatne stope kada je u pitanju sektor komercijalnih banaka kako bi se ti krediti za razvoj privrede više koristili i bili dostupni.

Beograd -- Podaci nadležnih agencija ukazuju da su domaća ulaganja u region gotovo zamrla. Strane kompanije realizuju 75 odsto izvoza Srbije.

Srbija je lane privukla 1,92 milijarde dolara direktnih stranih investicija, što je pad u odnosu na 2008. godinu, kada su strana ulaganja dostigla 2,99 milijardi dolara.

U 2007. Srbija je zabeležila 3,46 milijardi dolara stranih direktnih investicija, a 2006. godine 4,35 milijardi - navodi se u izveštaju o investicijama Konferencije UN za trgovinu i razvoj - UNKTAD.

Što se tiče ulaganja iz Srbije u druge zemlje, lane je, takođe, zabeležen pad, i to sa 277 miliona dolara u 2008. godini na 55 miliona dolara.

Ukupne strane direktne investicije u Srbiju od 1995. do 2009. godine dostigle su 20,58 milijardi dolara, što je jednako 49,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ulaganja Srbije u tom periodu bila 3,93 milijardi dolara, odnosno 9,4 odsto BDP-a. Poređenja radi, Hrvatska je lane privukla 2,61 milijardu dolara stranih direktnih investicija, što je značajan pad u odnosu na 2008. godinu, kada su strana ulaganja iznosila 6,14 milijardi. Istovremeno, ulaganja Hrvatske zabeležila su pad sa 1,41 milijardi dolara na 1,27 milijardi prošle godine.

Direktna strana ulaganja u jugoistočnoj Evropi pala su prošle godine na 7,565 milijardi dolara i to sa 12,7 milijardi u 2008, a u svetu na 1,11 biliona dolara, sa 1,77 biliona u 2008. i 2,10 biliona u godini pre krize.

Rumunija je tokom 2009. godine imala 6,33 milijardi dolara stranih direktnih investicija. To je više nego dvostruko manje u odnosu na prethodnu, kada su strana ulaganja iznosila 13,91 milijardi dolara.

Prema očekivanjima direktora Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Božidara Laganina, do kraja godine će od stranih investicija u Srbiji najviše biti grinfild ulaganja, za koje postoji najveće interesovanje inostranih kompanija.

"Tu imamo zaista dobru šansu, jer je veliki broj opština i gradova u mogućnosti da ponudi već pripremljene lokacije za gradnju objekata" , objašnjava Laganin.

Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza podseća i da domaći i strani investitori mogu računati na velike podsticaje Vlade Srbije za svoja ulaganja, što je dodatni motiv da dođu u našu zemlju.

"Sada kompanije sa većinskim stranim vlasništvom, koje posluju u našoj zemlji, učestvuju sa oko 75 odsto u izvozu iz Srbije, a istovremeno donose i nova tržišta domaćoj privredi", kaže Laganin.

"Kada je reč o vrednosti stranih investicija, najveći deo ulaganja u našu zemlju dolazi iz Evropske unije", više od 70 odsto. Važan udeo imaju i SAD i Rusija.

Ruma -- Češki ”Mitas” u novi pogon u Rumi investiraće oko 14 miliona evra. Plan da iz Češke presele mašine i zaposle 200 mladih radnika.

Mitas, u svojoj fabrici u Rumi planira gradnju novog pogona i povećanje proizvodnje sa 290.000 na 450.000 komada pneumatika iz ovog programa, a zaposliće i 200 novih radnika.

Dogradnju novog pogona u krugu ”Mitasa”, bivša ”Rumaguma”, treba da završi tokom 2011. godine, a onda bi iz Češke bile preseljene mašine i oprema za ovaj novi pogon. Ova investicija iznosiće oko 14 miliona evra.

”Mitas”, inače, planira da zaposli gumare, mlade i nezaposlene, one koji prvi put traže posao. Naravno, svi će oni, pre početka rada u novom pogonu proći stručnu obuku za rad u gumarskoj industriji.

Evropski lider u proizvodnji pneumatika za poljoprivrednu mehanizaciju i građevinske mašine "MItas", je u oktobru 2008. godine preuzeo rumsku fabriku gume od tadašnjeg vlasnika, američke firme ”Galaksi” i još tada, prilikom preuzimanja fabrike, tadašnji direktor Rudolf Maček je najavio proširenje proizvodnje u Rumi, novo zapošljavanje, uz postojećih 520 radnika.

Gradnjom novog pogona za proširenje proizvodnje pneumatika ”Mitas”, koji inače izvozi 85 odsto proizvoda iz fabrike u Rumi, povećaće i izvozne poslove, pa će tako i ubuduće biti lider među izvoznicama sa područja Sremskog okruga, što je na nivou prošle godine iznosilo oko 35 miliona evra.

Gotovo dvostruko povećanje proizvodnje, izgradnjom novog pogona, dovešće do znatno većeg izvoza, a poznato je da ”Mitas” svoje pneumatike prodaje najvećim evropskim i svetskim proizvođačima građevinske i poljoprivredne mehanizacije, koje se koriste za prvu ugradnju.

"Za Rumu je ovo trenutno najveća i, iskreno rečeno, najvažnija investicija", kaže Goran Vuković, predsednik opštine.

”Mitas” je odmah po preuzimanju fabrike od Amerikanaca, najavio novo investiranje, međutim, zbog ekonomske krize, ta investicija, koja je najavljena pre dve godine, biće realizovana iduće godine.

BELGRADE -- The Serbian dinar (RSD) has lost 0.23 percent of its value against the euro (EUR) this Monday.

The mean exchange rate of RSD 105.3492 for one euro is the new record low.

On Friday, July 23, the central bank (NBS) did not intervene by selling hard currency in the inter-bank market.

Since the start of this year, the bank sold a total of EUR 1.52bn in order to prop the domestic currency, that had the highest value against the euro in early January, when the exchange rate was RSD 95.9679.

BELGRADE -- The average net salary in June 2010 in Serbia was RSD 34.161 (EUR 325), the Statistical Office has announced.

This was a 2.1 percent increase in nominal terms and a 2.1 percent increase in real terms compared to May 2010, the statement said.

The average tax and contributions deducted salaries and wages paid in June 2010, compared to the respective month in 2009, were up by 7.5 percent in nominal terms and by 3.7 percent in real terms.

The average net salaries and wages paid in the period January - June 2010, compared to the same period in 2009, were increased by 6.8 percent in nominal terms and by 2.6 percent in real terms.

The average gross salary in June 2010 amounted to RSD 47.486, and this was an increase of 2.2 percent in nominal terms and a 2.2 percent increase in real terms compared to May 2010.

The average gross salaries and wages paid in June 2010, compared to June 2009, were up by 7.3 percent in nominal terms and by 3.5 percent in real terms

The average salaries and wages paid in the period January - June 2010, compared to the respective period in 2009, were increased by 6.5 percent in nominal terms and by 2.3 percent in real terms.