Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NLB prodala 461 mil. RSD obveznica
Beograd -- NLB banka u Srbiji, članica NLB Grupe, je saopštila da je prodala prvu emisiju dugoročnih kuponskih obveznica u vrednosti od 461 milion dinara.

Hartije su emitovane putem zatvorene emisije unapred poznatim kupcima - profesionalnim investitorima, među kojima su osiguravajuća društva i penzioni fondovi.

Hartije od vrednosti su izdate sa evro valutnom klauzulom i biće listirane na Beogradskoj berzi. Kupilo ih je osam profesionalnih investitora.

Nominalna vrednost jedne obveznice iznosi 100.000 dinara, sa rokom dospeća od pet godina i fiksnom kamatnom stopom od pet odsto. Obračun i isplata kamate se vrše šestomesečno, dok se nominalna vrednost obveznice isplaćuje po dospeću obveznice.

Izdavanje obveznice predstavlja sledeću fazu razvoja domaćeg finansijskog tržišta, jer je po prvi put tržište dobilo dugoročni instrument sa navedenim karakteristikama, navedeno je u saopštenju.

"NLB banka planira da redovno izdaje emisije obveznica. Razmišljamo o tome da sledeće godine kamata bude varijabilna, da obveznice budu u dinarima, da emisija bude otvorena... U svakom slučaju će karakteristike nove obveznice zavisiti od interesa potencijalnih investitora", izjavio je član Izvršnog odbora NLB banke Branko Kobal.


Bez radnika 25% privrednih društava
Beograd -- Više od četvrtine privrednih društava u Srbiji nema zaposlenih, a više od polovine zapošljava do pet radnika, pokazuju podaci Agencije za privredne registre.

APR navodi da je prošle godine, prema podacima iz finansijskih izveštaja, bilo zaposleno 1.058.539 radnika ili 65.497 manje nego u 2008.

Prema broju zaposlenih, mikro privredna društva sa do deset radnika čine bezmalo 87 odsto svih i u njima je u prošloj godini bilo zaposleno 15,6 odsto ukupnog broja radnika.

Posmatrano po sektorskoj strukturi, najviše privrednih društava poslovalo je u trgovini na veliko i malo - 34.982 ili 39 odsto ukupnog broja. Slede prerađivačka industrija sa 18.641 društvom ili gotovo 21 odsto ukupnog broja i društva koja obavljaju aktivnosti u vezi sa nekretninama sa 13.581 odnosno 15 odsto.

Podaci APR pokazuju i da je više od dve trećine radnika u 2009. bilo zaposleno na samo tri sektora - u prerađivačkoj industriji 354.179 ili 33,5 odsto ukupnog broja, u trgovini 208.594 ili gotovo 20 odsto i u saobraćaju, skladištenju i vezama 116.410 ili 11 odsto.

Gledano prema veličini društva, dominiraju mala, kojih je 95 odsto ukupnog broja i u kojima je bilo zaposleno 365.788 radnika. U velikim privrednim društvima, koja čine svega 1,1 odsto ukupnog broja, bilo je zaposleno 450.186 radnika.

U Saopštenju se navodi i da je smanjenje broja zaposlenih u 2009. u poređenju sa 2008. bilo izraženije koj malih i srednjih privrednih društava, gde je pad bio 6,2 odnosno 7,3 odsto, nego kod velikih, gde je pad bio 4,7 odsto.

U 2009. privrednu aktivnost u Srbiji obavljalo je 112.160 privrednih društava koja su bila obavezna da podnesu finansijske izveštaje. Izveštaje je podnelo 86,4 odsto ukupnog broja.


Gubici javnih preduzeća 3 mlrd. EUR
Beograd -- Ukupan kapital javnih preduzeća u Srbiji je u 2009. dostigao iznos od skoro jedanaest milijardi evra i manji je u odnosu na prethodnu godinu za 3,9 odsto.

Preciznije, kapital javnih preduzeća iznosio je 1.051.850 miliona dinara, odnosno po kursu na dan 31. 12. 2009. godine dostigao je oko 10,97 milijardi evra.

Istovremeno su kumulirani gubici javnih preduzeća na dan 31. decembra 2009. iznosili 287.849 miliona dinara, odnosno oko tri milijarde evra, na isti dan, i činili su 27 odsto vrednosti ukupnog kapitala.

Prema podacima Agencije za privredne registre (APR), više od 95 odsto gubitaka je posledica poslovanja u periodu do 2009. godine.

Javna preduzeća su u 2009. godini iskazala negativni neto finansijski rezultatat u iznosu od 7.348 miliona dinara, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje za čak 74,3 odsto.

Ukupni prihodi javnih preduzeća u 2009. godini iznosili su 440.535 miliona dinara, ili oko 4,59 milijardi evra po kursu na dan 31. 12. 2009. godine, a ukupni rashodi 446.975 miliona dinara, ili oko 4,66 milijardi evra.

U Srbiji je u 2009. godini, prema obrađenim podacima APR, poslovalo 455 javnih preduzeća (uzimajući u obzir firme koje su dostavile izveštaje), u kojima je bilo zaposleno 116.104 radnika, što je 0,5 odsto od ukupnog broja privrednih društava, odnosno oko 11 procenata od ukupno zaposlenih u privrednim društvima. U odnosu na prethodnu godinu broj javnih preduzeća i broj zaposlenih u njima je smanjen za oko 3,6 odnosno 0,4 odsto.

Najveći broj javnih preduzeća - 188, ili 41,3 odsto poslovalo je u sektoru proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom, kao i u komunalnim, društvenim i uslužnim delatnostima - 134 ili 29,5 odsto. Na teritoriji Grada Beograda poslovalo je 55 ili 12,1 odsto javnih preduzeća, a u Južno-bačkom okrugu 41, ili devet odsto.

Posmatrano po veličini, nešto više od polovine 235, ili 51,6 odsto čine mala javna preduzeća. Najveći broj radnika zaposlen je u velikim preduzećima - 84.927, ili 73,1 odsto i u sektoru saobraćaj, skladištenje i veze - 47.490, ili 40,9 odsto. U preduzećima na teritoriji grada Beograda radi 64.178, ili 55,3 odsto, a u Južno-bačkom okrugu radi 10.215, ili 8,8 odsto od ukupnog broja zaposlenih u javnim preduzećima.


Beneton zainteresovan za Niteks
Niš -- Čuvena kompanija Beneton zainteresovana je za nišku tekstilnu industriju Niteks, mada se još ne zna da li bi hteli da je kupe ili da ostvare neki vid saradnje.

Predstavnici ove poznate italijanske robne marke obišli su nedavno Niteks kako bi na licu mesta videli kakvo je stanje u fabrici i kakve potencijale ima.

U Niteksu nisu mogli da potvrde dolazak predstavnika Benetona, mada potvrđuju da je fabriku nedavno posetila delegacija italijanskih kompanija, u organizaciji Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza.

"To su neke političke najave čelnika G17 plus, ali mi nemamo nikakvu potvrdu da je Beneton zaista zainteresovan za našu fabriku. Pre eventualne saradnje sa Benetonom ili drugim kompanijama potrebno je srediti stanje u Niteksu. Odluka Agencija o poništenju privatizacije je dobra, ali se posle nje ništa nije promenilo", kaže Zoran Tošić, predsednik većinskog Samostalnog sindikata.

Sa druge strane, izvor iz gradskih vlasti u Nišu kaže da "Beneton želi saradnju sa Niteksom, a jedna od mogućnosti je da se u Nišu samo šije njihova odeća, mada nije isključeno da su zainteresovani i da budu novi vlasnici. U Nišu i u Ministarstvu ekonomije vlada mišljenje da je perspektiva Niteksa u Benetonu".

"Za sada se o tim pregovorima ne govori javno, jer te velike kompanije ne žele publicitet dok se ne završe razgovori. Sredinom avgusta će biti doneta odluka o tome kako će sarađivati“, kaže taj izvor .

U Niteksu je trenutno zaposleno 660 radnika, ali su svi na plaćenom odsustvu. Radnici su pre neki dan primili prvi deo zarada za mart, a prosečna plata je 8.000 dinara.


Treći partner u NIS-u?
Beograd -- Za sticanje većeg paketa akcija u NIS-u zainteresovani su upravo konkurenti, što naftaši i sami potvrđuju. A Gaspromnjeft teži da poveća vlasnički udeo.

Izlazak NIS na Beogradsku berzu i trgovina akcijama malih akcionara otvoriće pitanje drugačije vlasničke strukture te naftne kompanije.

Hoće li pored ruskog „Gaspromnjefta” i države u Upravni odbor NIS-a sesti još neki veliki igrač ili će Rusi pokupovati sve akcije? Da li će trka za akcijama malih vlasnika podići berzansku vrednost tih hartija?

Ovo su samo neka od pitanja koja se nameću u iščekivanju da se na berzi zavrte akcije zaposlenih i građana koje je država besplatno podelila.

Podsećanja radi, na berzi bi maksimalno moglo da se trguje s 19,08 odsto akcija malih akcionara koliko zajedno imaju građani (15 odsto) i bivši i sadašnji zaposleni (4,09 procenata). „Gaspromnjeft” ima 51, a država 29,92 odsto. Mali akcionari su dobili po pet akcija čija je nominalna vrednost 500 dinara, odnosno isto onoliko koliko su i Rusi platili za pojedinačnu akciju većinskog paketa. Mišljenja o vrednosti akcija na početku berzanske trgovine su različita – od onih koji smatraju da će cena ostati ista, do onih koji tvrde da će drastično porasti.

Ljudi iz naftnog biznisa potvrđuju da ozbiljno razmišljaju o ovoj trgovini, da su im akcije NIS-a atraktivne, ali da još merkaju situaciju.

Zoran Obradović, većinski vlasnik kompanije „Petrobart”–AVIA, kaže da su zainteresovani i da odluku o eventualnoj kupovini akcija NIS-a treba da donesu narednih dana.

"Odluka o kupovini zavisiće od cene akcija po kojima se budu kotirale na berzi, ali i ukupnog razvojnog procesa NIS-a", kaže on.

Obradović podseća da je naftni sektor unosan i logično je da njegova kompanija razmišlja da postanu deo velike srpsko-ruske kompanije.

S obzirom na to da mu je proizvodnja i trgovina električnom energijom osnovna delatnost, Vuk Hamović, vlasnik kompanije EFT i jedan od velikih igrača u energetskom biznisu, potvrđuje da nije zainteresovan za kupovinu akcija NIS-a.

Na pitanje da li je „Rudnap grupa” biznismena Vojina Lazarevića zainteresovana za kupovinu ovih akcija, u ovoj kompaniji kažu da, iako se radi o izuzetnoj kompaniji i vrlo vrednim akcijama, investiranje ovog profila nije u skladu sa ovogodišnjom poslovnom politikom te grupe i njenim planovima.

Akcionarstvo u energetskim kompanijama riskantno

Goran Novaković, bivši ministar energetike, koji je danas na čelu „Meridijan grupe”, priznaje da se, zbog bavljenja drugim biznisom, nije mnogo interesovao za NIS, što ne znači da nije zainteresovan za kupovinu akcija.

"Nema razloga da NIS sutra ne bude profitabilna firma čije će akcije dosta vredeti", kaže on i dodaje da je osnovno čime bi se rukovodio u slučaju kupovine da li veruje u budućnost NIS-a.

"Akcionarstvo u ovakvim kompanijama je riskantno, što potvrđuje i primer akcija „Britiš petroleuma” koje su posle izlivanja nafte u Meksički zaliv drastično pale, pa ova jedna od najuglednijih kompanija sad treba da izdvoji 30 milijardi za sanaciju štete", kaže Novaković.

Prednost onih koji ozbiljno razmišljaju o akcijama jeste niska početna cena.
Berzanski posrednici kažu da je teško predvideti po kojoj ceni će se akcije NIS-a prodavati, jer ne postoji predistorija trgovanja. Takođe, ne veruju da će cene ići niže od pomenutih 500 dinara po akciji zato što „Gaspromnjeft”, kao većinski vlasnik, po kupoprodajnom ugovoru ima obavezu da otkupi sve akcije po 4,8 evra po komadu ukoliko, naravno, neko bude hteo da ih proda po toj ceni. Tih 4,8 evra je cena po kojoj su Rusi od države Srbije kupili pojedinačne akcije. Zato cena na berzi ne može ići ispod tog nivoa.

Broker Branislav Jorgić kaže da će cena akcija zavisiti od poslovanja ove naftne kompanije.

"U početku je realno očekivati nešto veću ponudu, a kasnije će biti manje zainteresovanih za prodaju akcija. Potencijalni kupci su domaći i strani penzioni fondovi, investicioni fondovi, osiguravajuće kuće, strane banke. To su profesionalni investitori koji znaju vrednost ovakve naftne kompanije i koji na duži rok očekuju dividende. Zatim i mali igrači koji su i inače proteklih godina trgovali na berzi. Iskustvo pokazuje da akcije prvo prodaju oni kojima trebaju pare, u drugom talasu su špekulanti, a treći su oni koji će akcije čuvati jer računaju da će im one doneti dividendu" , smatra on.

Prema Jorgićevoj oceni, kao veći kupac akcija NIS-a mogao bi da se pojavi neki konkurent „Gaspromnjefta” koji bi, ulaskom u vlasničku strukturu NIS-a, dobijao informacije o konkurentu.

"„Gaspromnjeft” iz raznih razloga, pa i ovih, može biti zainteresovan da kupi na berzi akcije od zaposlenih i građana. Takođe, i u slučaju da zbog prevelike ponude padne cena akcija da bi preduhitrio konkurente", kaže Jorgić, koji inače ne vidi motiv države da poveća svoj udeo jer ga je koliko juče prodala.
 
Država nije razmatrala povećanje udela u NIS-u

Nepoznato je da li država Srbija razmišlja da poveća svoj vlasnički udeo tako što će ona kupiti akcije manjinskih akcionara. Danica Drašković, član Upravnog odbora NIS-a, kaže da se o ovome nije ni razgovaralo, kao i da sednice UO skoro nije ni bilo.


Leoni gradi novi pogon u Prokuplju

Prokuplje -- Nemačka kompanija "Leoni" počela je u Prokuplju gradnju još jedne proizvodne hale na 7.000 kvadrata, kaže predsednik te opštine Milan Arsović.

Arsović je naglasio da je u proteklih godinu dana u pogonu za proizvodnju kablova automobilske industrije koja posluje u okviru svetski poznate kompanije "Leoni" zaposleno 700 radnika iz Srbije.

"Otvaranje ovog pogona je ujedno i najveći privredni uspeh u poslednjih nekoliko godina, koji je delimično rešio naš najveći problem sa nezaposlenošću", kazao je Arsović.

On je rekao da će do kraja ove godine, prema ugovoru potpisanom prilikom privatizacije nekadašnje fabrike obloga automobilskih kočnica FIAZ, "Leoni" zaposliti još 1.000 radnika iz opštine Prokuplje.

"Kada nova proizvodna hala bude počela da radi, ovde bi se stvorila mogućnost otvaranja još radnih mesta", dodao je Arsović.



CDB interest in nuclear plant project
BELGRADE -- China Development Bank (CDB) is interested in taking part, together with Serbia, in the project of Belene nuclear power plant project in Bulgaria.

This is accroding to CDB Vice Governor Gao Jian, who spoke in Belgrade on Monday.

"We have already discussed this project in Bulgaria and we are interested in it," Gao told the journalists after the talks with Serbian Minister of Energy and Mining Petar Škundrić and the ministry's delegation in Belgrade.

Škundrić pointed out that he talked with the Chinese delegation about all possible forms of cooperation in the area of energy, adding that the talks are a good support to Serbia's energy sector.

"We discussed the possible cooperation between Serbia and China in the area of energy, as well as the most favorable financial arrangements and projects," Škundrić said, adding that the arrangements envisage commercial loans and market-based business, but under more favorable conditions when compared to the majority of loans granted by banks to Serbia's energy sector.

Gao Jian said that CDB and the Chinese government should help Serbia's economic recovery and establish cooperation with Serbia based on market principles.

"We want to share our experience in economic investments with our Serbian friends, taking into account that Serbia and China have had friendly relations for a long time," he stressed.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta