Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Grah ulaže 12 mil. evra u Batočinu
Kragujevac -- Slovenačka fabrika elektronskih setova i plastičnih delova za automobile "Grah automotive" počela je izgradnju još jedne proizvodne hale u Batočini.

Fabrika će imati površinu od 5.000 kvadratnih metara, a vrednost investicije je oko 12 miliona evra, kaže direktor batočinske firme "Grah automotive" Aleksandar Zlatić.

Zlatić kaže da će od ukupne vrednosti investicije sedam miliona evra biti uloženo u opremu.

Preostali iznos biće investiran u izgradnju objekta koji bi trebalo da bude završen do oktobra. U novom pogonu će u naredne dve godine posao dobiti 400 radnika.

"Nova hala imaće najsavremeniju tehnologiju za proizvodnju, na osnovu koje ćemo praviti proizvode za ugradnju u najsavremenije automobile, poput 'mercedesa', 'golfa' i ostalih vozila srednje i S klase", objasnio je Zlatić i dodao da se hala gradi na zemljištu pored postojeće, koja je duplo manje površine.

Firma "Grah automotive d.o.o" Batočina, sa 100 odsto stranim kapitalom, kompletnu proizvodnju automobilskih električnih instalacija izvozi i trenutno ima 200 zaposlenih.

Prema rečima Zlatića, fabrika je lani na inostrana tržišta prodala robe u vrednosti od 6,5 miliona evra, a sa novom proizvodnjom očekivanja su da se u 2013. godini izvoz, isključivo na zapadno tržište Evrope, poveća i do 40 miliona evra.

Prvi proizvodni pogon slovenačke fabrike "Grah automotive" otvoren je u Batočini 5. oktobra 2006. godine, a ceremoniji je prisustvovao i predsednik Srbije Boris Tadić. Tada je vlasnik "Grah automotive" iz Slovenskih Konjica Robert Grah rekao da će fabrika kompletnu proizvodnju izvoziti u zemlje Evropske unije, i to za poznate proizvođače automobila kao što su Mercedes, BMW, Folksvagen, Audi i drugi.


Italijani žele da ulažu u Vojvodinu
Novi Sad -- Italijanski privrednici su veoma zainteresovani za ulaganja u Vojvodinu, a pre svega u energetskoj oblasti.

Oni su izrazili spremnost da investiraju i u ekologiju, poljoprivredu, građevinarstvo i uslužne delatnosti.

Privrednici će o tome u naredna dva dana razgovarati i sa potencijalnim partnerima iz Novog Sada, Zrenjanina i Severnobanatskog okruga.

Najviše izgleda za realizaciju imala bi, kako je istaknuto, izgradnja malih hidrocentrala i solarnih kolektora, zatim proizvodnja zdrave hrane i etno, odnosno eko turizam.

Predsednik temišvarske filijale Unije italijanskih preduzeća u Rumuniji Đilberto Tiveron kaže da je Vojvodina veoma zanimljiva regija za ulaganja kapitala italijanskih privrednika, pre svega, zbog toga što je moguća dobra komunikacija sa italijanskim kolegama koji već posluju u rumunskom delu Banata, ali i zbog toga što je reč o pravoj evropskoj žitnici.


Padaju cene stanova u Srbiji
Beograd -- U agencijama za nekretnine tvrde da je paralelno sa ambijentom koji je napravila država i većina prodavaca došla do zaključka da cene moraju da se snize.

Subvencije koje je Vlada Srbije obezbedila građevinskim firmama za nabavku materijala iz domaćih fabrika i za finansiranje radova, kao i povoljni stambeni krediti stanovništvu, dali su prve rezultate jer je tržište nekretnina počelo da pokazuje prve znake oporavka.

To se, ističu u agencijama, najviše odnosi na prodavce starih stanova, koji su se godinama ravnali prema novogradnji, ali su sada shvatili da se vrše ozbiljne pripreme za izgradnju novih naselja i da će zbog takve konkurencije kvadrat morati da bude jeftiniji.

Iako preciznih podataka nema, procenjuje se da u Srbiji nedostaje više od 300.000 stanova, a samo u Beogradu živi oko 150.000 podstanara od kojih su dve trećine i potencijalni kupci.

U ovom trenutku, bar deset do 15 odsto njih uspelo je da „skocka“ uslove potrebne da krenu u potragu za stanom. Ipak, ponuda je nešto ispod mogućnosti tržišta jer im u prestonici, na primer, stoji na raspolaganju oko 8.500 novih i 4.200 starih stanova.

"U odnosu na kraj prošle i početak ove godine, kada je na tržištu nekretnina vladalo potpuno zatišje, sada se oseća pomak. Istina je da ni potražnja ni ponuda nisu na svom maksimumu jer nema više situacije da se na jedan oglašeni stan javljaju dva do tri kupca, niti su svi vlasnici koji planiraju prodaju izašli na tržište. Ali, ozbiljan kupac ima mogućnost da bira i da u nekom razumnom roku od nekoliko meseci, dođe do stana koji mu odgovara. Takvo stanje potpomogla je činjenica da se poslednjih meseci na tržištu našlo i dosta objekata čija je gradnja započeta pre krize, mada mnoge od njih investitori nisu pustili u prodaju. Oni ih izdaju u zakup čekajući povoljniju cenu jer sa kalkulacijom koja je napravljena prema parametrima iz 2007. i 2008, ne mogu da se uklope u trenutne cene, koje su spuštene najmanje za 10 do 15 odsto", kaže Tomislav Sekulić, predsednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina.
Sekulić ističe da se u Beogradu oseća to što investitori gotovo da i ne otvaraju nova gradilišta i naglašava da je glavna kočnica to što se dozvole jako teško dobijaju. „Iako lokacijskih dozvola ima, one su dovoljne samo za pripremne radove, dok je za početak gradnje neophodna građevinska dozvola, a njih je u Beogradu od početka godine izdato samo 12“, tvrd sagovornik i naglašava da se povoljnija situacija u ponudi očekuje posle otvaranja prvog u nizu gradilišta po programu jeftine stanogradnje.

I u kompaniji Kolijers ocenjuju da subvencionisani krediti predstavljaju dobar potez koji je značajan podsticajni faktor i za osobe koje kupuju stanove, ali i za investitore i banke jer su njihova ulaganja bezbednija.

"U stambenom sektoru, sa smanjenim kapitalom raspoloživim za kreditiranje kod srpskih banaka, posledično višim kamatnim stopama i slabljenjem dinara u odnosu na evro, poslednjih godinu dana, potražnja za stanovima se smanjuje. Naime, glavni činilac potražnje, lokalno stanovništo, prosto ima manje mogućnosti da dobije povoljne kredite, na koje su mogli da računaju u periodu od 2006. do 2008. Samim tim tržište stanova beleži pad u cenama od pet do 10, čak i do 20 odsto za stanove koje je tržište percepiralo kao preskupe ili manje atraktivne. Kolijers je u svojim istraživanjima zabeležio i produžavanje perioda koji je potreban da bi sve stambene jedinice u novom projektu bile prodate i to u proseku sada traje dva do četiri meseca duže nego što je to bilo recimo 2008. godine", kaže Maja Šahbaz, generalni menadžer Kolijersa za Srbiju.

Ona naglašava da su državne mere za stvaranje dobre investicione klime na srpskom tržištu odlične vesti, ali da je previše rano da bi se govorilo o oporavku.

"Smatram da bi bilo pravilnije reći da se radi o početku oporavka, a pravi oporavak moći ćemo da osetimo tek početkom sledeće godine, pod uslovom da svi ostali faktori budu zadovoljeni - ekonomska i politička stabilnost, povećanje proizvodnje i nastavak pravilnog propagiranja zemlje u krugovima stranih investitora", tvrdi sagovornica.


Turska ponuda za Jat najozbiljnija
Beograd -- Turska aviokompanija „Turkiš erlajnz" i dalje je najozbiljniji kandidat za kupovinu „Jat ervejza", kaže Miodrag Miljković, pomoćnik ministra infrastrukture.

Miljković, član Radne grupe Vlade koja se bavi prodajom Jata, ističe da predstavnici Jata i dalje održavaju bliske i svakodnevne kontakte sa turskom aviokompanijom.

Miljković takođe najavljuje da će Ministarstvo infrastrukture raspisati konkurs za izbor savetnika koji će sprovesti postupak osnivanja nove aviokompanije i izbora strateškog partnera.

Podsetimo da je Vlada Srbije u aprilu donela odluku o osnivanju nove nacionalne aviokompanije, koja će raditi umesto „Jat ervejza" i koja će biti oslobođena dugova i atraktivna za budućeg strateškog partnera.

Planirano je, inače, da Vlada u osnivanje nove kompanije uloži 400.000 dolara, što je neophodno prema Zakonu o vazdušnom saobraćaju za osnivanje firmi koje se bave ovom vrstom prevoza. Mediji su još početkom aprila pisali da su predstavnici „Turkiš erlajnza" predložili predstavnicima Jata i Vlade Srbije osnivanje nove aviokompanije pod nazivom „Er Srbija".

Prema tom predlogu, Turci bi u novoformiranoj kompaniji učestvovali sa 51 odsto, a firmi bi bili otpisani dugovi, koji prema proceni stručnjaka iznose oko 150 miliona evra. Prema predlogu „Turkiš erlajnza", oni bi preuzeli radnu snagu, pilote i postojeće linije Jata, a uveli bi u saobraćaj 10 novih aviona.


Šoškić izabran za guvernera NBS
Beograd -- Skupština Srbije izabrala je Dejana Šoškića za novog guvernera Narodne banke Srbije (NBS) na mandat od šest godina.

Za izbor Šoškića glasalo je svih 129 prisutnih poslanika. Šoškića je za to mesto predložio predsednik Srbije Boris Tadić.

Parlament je prethodno usvojio odluku o prestanku fukcije Radovana Jelašića koji je 23. marta 2010. podneo ostavku na mesto guvernera NBS iz, kako je naveo, ličnih razloga.

Dejan Šoškić je rođen u Beogradu 1967. godine. Diplomirao je 1989, magistrirao 1993. i doktorirao 1999. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Predavao je u SAD na osnovnim i diplomskim studijama: Finansijska tržišta i institucije, Finansijski menadžment i Međunarodni biznis i ekonomija na Univerzitetu Nebraska, Omaha. Tokom 2002. godine bio je gostujući predavač na univerzitetima Nju Hejven, Roud Ajlend i Berkli, SAD.

Na specijalizaciji iz oblasti finansijskih tržišta na univerzitetima bio je u SAD tri puta (1994, 1998, 2002) i u Centralnoj banci Švajcarske (2001). Bio je Fulbrajtov stipendista. Član je Predsedništva Naučnog društva ekonomista.

Šoškić je bio specijalni savetnik za finansijska tržišta u Narodnoj banci Jugoslavije (kraj 2000-2002), savetnik za ekonomsku politiku u Savetodavnom centru za ekonomska i pravna pitanja Evropske unije (2002-2003), član Saveta NBS (2003-2004).

Autor je knjige "Hartije od vrednosti: upravljanje portfoliom i investicioni fondovi" i koautor knjiga "Finansijska tržišta i institucije", "Ekonomska statistika" i "Berzanski pojmovnik". Objavio je više od 40 članaka i referata iz oblasti finansijskih tržišta i institucija i tranzicije u Srbiji.

Boško Živković predsednik Saveta guvernera

Skupština Srbije izabrala je i Boška Živkovića za predsednika Saveta guvernera Narodne banke Srbije (NBS). Živkovića je na tu funkciju predložio skupštinski Odbor za finansije. Predsednik Saveta guvernera NBS bira se na mandat od šest godina.

Živković je izabran umesto Dejana Šoškića koji je kandidat za novog guvernera NBS.

Boško Živković je rođen 1954. godine, a diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Redovni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu od 2003. godine.

Živković je od 2001. godine do 2003. godine bio pomoćnik ministra za razvoj finansijskih tržišta u Ministarstvu za privredu i privatizaciju, bio je predsednik Komisije za hartije od vrednosti 2003. godine, od kada je član Saveta NBS.


ATE banka prikuplja kapital, moguća prodaja udela u AIK-u
Grčka banka prikuplja kapital kako bi ojačala tržišnu poziciju Grčka ATE banka, koja predstavlja najvećeg akcionara domaće AIK banke sa vlasničkim udelom u 20,3 odsto, objavila je da namerava da prikupi između 243 i 500 miliona evra kako bi podigla nivo kapitalne adekvatnosti i mogla da izdrži krizne udare u slučaju oštrijeg pogoršanja ekonomskog stanja.

Zajednička misija MMF-a, Evropske komisije i Evropske centralne banke (ECB) odobrili su grčkoj državi, koja poseduje 77 odsto akcija ATE banke, da učestvuje u dokapitalizaciji koja bi, u slučaju minimalne emisije akcija vredne 243 miliona evra, morala obezbediti sredstva u visini 185 miliona evra. Takođe, eksperti ECB-a predložili su ATE banci da proda svoje udele u bankama u Srbiji (AIK Banka 20,6%), Rumuniji (74,1%) i u grčkoj First Busines banci (49%) dok je menadžment izjavio da će uraditi sve što je potrebno kako bi ojačao tržišnu poziciju. Ranije, sredinom meseca, grčka banka u privatnom vlasništvu Piraeus dostavila je Vladi Grčke predlog da preuzme njen udeo u ATE banci dok turski mediji špekulišu da bi se u preuzimanje grčke poljoprivredne banke mogla uključiti i turska Ziraat banka koja se takođe nalazi pod kontrolom svoje države.

ATE banka je ušla na domaće tržište krajem 2006. godine na nivoima od oko 5.200 dinara po akciji. kupila 20,6 odsto običnih akcija niške AIK banke. Takođe, u istom periodu, grčka banka je kupila i 24,9 odsto prioritetnih akcija AIK banke. Na trenutnim cenama, paket akcija grčke banke u Srbiji vredi oko 50-ak miliona evra.


Ex-NBS chief says he "did all he could"
BELGRADE -- Former National Bank of Serbia governor Radovan Jelašić said that he hopes that the central bank would not have to implement unpopular decision any time soon.

Jelašić, who formally stepped down today when his replacement was elected in parliament, said that the monetary policies cannot be replacements for significant cuts in fiscal policies and structural reform.

“Serbia is getting used to new macroeconomic conditions, and the new model of economic growth must be based on investments and exports,” Jelašić said during his farewell press conference in Belgrade.

“I felt that I did everything I could while at the NBS, which does not mean that I will not have the energy to return to the NBS if someone charms me into it,” Jelašić said.

The former governor also denied that he received an offer to become the governor of the Hungarian central bank.


Exchange rate reaches RSD 106
BELGRADE -- The value of the Serbia dinar (RSD) has continued to fall despite interventions by the National Bank of Serbia (NBS).

One euro is this Wednesday worth RSD 106.14.

According to the NBS, the dinar’s value decreased by 0.56 percent and is at its lowest value against the euro since the introduction of the EU currency in 2002.

The NBS sold EUR 90mn on Tuesday on the interbank foreign currency market in order to stop the daily oscillations of the rate and has sold EUR 1.616bn since the beginning of the year.

In the last three days, the dinar has decreased RSD 1.04 in value against the euro. One euro was worth RSD 105.1019 on Friday.

Analysts of the French bank BNP estimated that the exchange rate would reach RSD 105 by March, but that the Serbian currency would strengthen by the end of the year, with the euro expected to be worth RSD 90 in early 2011. They also advised investors to buy dinars while weak.

Outgoing NBS Governor Radovan Jelašić said at the end of 2009 that the “estimates of the financial sector are that the euro would be worth 100.4 by the end of 2010.”

The dinar was at its strongest this year on January 4, when one euro was worth RSD 95.9679.


Fiat director on company’s plans
TURIN -- Fiat Executive Director Sergio Marchionne said that the production of two new models in Serbia would not hurt the Mirafiori Fiat factory in Italy.

He said that the Italian factory produces enough expensive models to guarantee that it would have enough work in the future.

After Marchionne stated that the production of two new Fiat models would be moved to Serbia, the public and the government in Italy protested, stating that it would decrease production and decrease the work force in Mirafiori.

“These investments will take nothing away from Mirafiori,” he said.

Marchionne also called for guarantees from unions that the factories in Italy would be able to work profitably, stating that, if an agreement cannot be reached, the group would have to seek work elsewhere.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta