Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar previše jača, NBS kupuje evre
Beograd -- Narodna banka Srbije, za promenu, kupila je juče 10 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu da bi sprečila preveliko dnevno jačanje kursa dinara.
B92 Biz Vesti Srbija
Dinar previše jača, NBS kupuje evre
10. avgust 2010. | 00:05 | Izvor: B92, Novosti
Beograd -- Narodna banka Srbije, za promenu, kupila je juče 10 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu da bi sprečila preveliko dnevno jačanje kursa dinara.

Naime, dinar je u jednom danu uspeo da ojača za gotovo 70 para, tako će za jedan evro danas biti potrebno 105,11 dinara po srednjem zvaničnom kursu.

Više od godinu i po dana, koliko traje ekonomska kriza, NBS je isključivo prodavala devize na međubankarskom tržištu da bi koliko-toliko sačuvala dinar. Od početka godine je u te svrhe prodala 1,755 milijardi evra.

Ekonomisti smatraju ovaj potez centralne banke pozitivnim, jer kako kažu od prevelike dnevne oscilacije kursa, nemaju koristi ni građani ni privreda. Do višednevnog uzastponog jačanja domaće valute došlo je, prema rečima ekonomista zbog manjka priliva kapitala, ali i psiholoških faktora.
Ekonomista Miroslav Zdravković kaže da potezi Narodne banke uvek idu u pravcu sprečavanja prevelikih oscilacija kursa, ali i onemogućavana špekulacija. "Sada je konačno poslat signal nakon više godina da NBS neće dozvoliti da neko zaradi vrlo laku paru u vrlo kratkom vremenskom periodu. Što se tiče privrede i građana, šalje se dosta jak signal da neće biti izloženi prekomernim oscilacijama dinara u oba pravca", kaže on.

Takođe, ekonomista Goran Nikolić procenuje da u narednom periodu možemo očekivati stabilan kurs na sadašnjem nivou.

"Ovo je signal Narodne banke da ona smatra da je vrednost dinara od oko 106 dinara za evro takva da sa njom može da se održi planirani nivo inflacije u ovoj i u narednoj godini i da, sa druge strane, nije poželjno da dinar jača jer bi to moglo da ugrozi konkurentnost srpske privrede", objašnjava on.

Kupovina deviza samo je jedna u nizu mera Narodne koje za cilj imaju stabilizaciju kursa. Centralna banka nedavno je povećala referentnu kamatnu stopu za 0,5 odsto kako bi sprečila prekomerno slabljenje dinara. Sadašnji kurs prema mišljenju stručnjaka trebalo bi da bude i podsticaj za izvoznike.

"Ovo je drugi signal koji je guverner poslednjih dana poslao tržištu i finansijskom sektoru. S jedne strane, sa rastom kamatne stope stavio je do znanja da je svaki dalji rast evra prema dinaru remeti ciljeve NBS, dok je sada kupovinom evra stavio do znanja da neće dozvoliti spekulativno jačanje dinara", kaže Zdravković.

Nikolić kaže da je "za izvoznike, naravno, dobro da imaju stimulativniji kurs, ali istovremeno i jedan deo izvoznika želi stabilan kurs. Čini mi se da dolazimo do stabilizacije kursa i da su inflatorna očekivanja naterala NBS da interveniše i da spreči da kurs pređe 107 dinara za evro. Sa druge strane, NBS smatra da dinar ne treba mnogo ni da jača jer to ugrožava konkurentnost i podstiče uvoz".

On dodaje da će kupovina deviza imati pozitivan efekat i na jačanje deviznih rezervi, ali ne u velikoj meri, jer se radi o neznatnoj količini novca u odnosu na ukupne devizne rezerve.


Stranci otvaraju pogone
Kragujevac -- U Šumadiji i Pomoravlju u toku najveće investicije za poslednjih 20 godina. Do sada je otvoreno 1.200 radnih mesta, a do kraja godine, biće još toliko.
Strani investitori u proteklih godinu dana u Šumadiji i Pomoravlju otvorili su više pogona i fabrika, u kojima je posao našlo 1.200 radnika, a u firmama koje će se do kraja godine otvoriti, biće angažovano još toliko nezaposlenih.

Zahvaljujući tome, značajno je popravljena i spoljnotrgovinska razmena ovog dela centralne Srbije. Već ugovorene investicije za sledeću godinu, još su optimističnije.
Kompanija „Kronošpan“ u Lapovu je otvorila pogon za proizvodnju pločastog materijala. Južnokorejska firma „Jura“ krenula je sa proizvodnjom i izvozom automobilskih elektroinstalacija. Oni su privatizovali preduzeće „Zastava elektro“ iz Rače. U Batočni radi slovenačka firma „Grah automative“, koja će već ove jeseni otvoriti novi pogon. Gradi se i „Panasonikova“ fabrika u Svilajncu... U Velikoj Plani i Paraćinu završavaju se dve nove industrijske zone, koje već imaju najavljene investitore... U Regionalnoj privrednoj komori Kragujevac, koja pokriva ova dva regiona, kažu da su realizovane, ili su u toku najveće investicije u ovom delu Srbije u poslednjih 20 godina. A, sledeća godina biće još uspešnija, jer se očekuje realizacija „Fijatovog“ projekta, kao i otvaranje mnogobrojnih pogona iz italijanske prateće industrije.

„Kronošpan“ je svoju proizvodnju locirao u Industrijskoj zoni Lapovo i zaposlio 160 radnika. Kapaciteti su im projektovani za obradu 360.000 kubika sirove iverice. Najnovijom tehnologijom zadovoljavaju najstrože evropske standarde. 
Korporacija „Jura“ je kupila preduzeće „Zastava elektro“ za tri miliona evra, a u proizvodnju će uložiti još osam miliona. U prethodna dva meseca zaposlili su hiljadu radnika. Kompletnu proizvodnju izvoze za južnokorejske firme KIA i „Hjundai“.

Prema rečima Ljiljane Petrović, direktora filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, ova firma će uskoro zaposliti još 200 radnika.

"Ukoliko predstavnici „Jure“ i „Fijata“ postignu dogovor, Južnokorejci će već naredne godine i u Kragujevcu otvoriti fabriku, u kojoj će zaposliti oko 1.500 radnika", kaže Nebojša Zdravković, zamenik gradonačelnika Kragujevca.

Pored postojeće fabrike, gde je zaposleno 200 radnika, „Grah automative“ će ove jeseni otvoriti još jedan pogon, gde bi, kako je najavljeno, trebalo da bude zaposleno novih 400 radnika. U novu halu, površine 5.000 kvadrata, Slovenci će uložiti 12 miliona evra. U prošloj godini ova kompanija je izvezla proizvode u vrednosti od 6,5 miliona evra, a sa novim pogonom, najavljeno je da će godišnji izvoz dostići 40 miliona evra.

Međunarodna kompanija „Panasonik“ je započela izgradnju svoje fabrike u Svilajncu. Ova investicija je vredna 10 miliona evra i u toj fabrici će posao naći 150 radnika.


NBS buys foreign currency to stabilize RSD
BELGRADE -- Instead of selling foreign currency to stop the decrease of the domestic currency’s value, the National Bank of Serbia (NBS) has purchased EUR 10mn.
The central bank’s purchase of money on the interbank foreign exchange market on Monday was an effort to stop the dinar from increasing in value and stabilizing oscillations in the exchange rate.

The exchange rate of the euro on Monday was RSD 105.4186 per one euro.

NBS officials told the Tanjug news agency that the central bank last bought foreign exchange in mid-December 2008.

Since the beginning of the year, the NBS has sold a total of EUR 1.755bn in order to alleviate excessive daily oscillations in the exchange rate and boost sales in the foreign exchange market.

The dinar continued its four-day tendency of recovery against the euro on Monday, increasing its value by nine para, or 0.08 percent, with the official exchange rate now at RSD 105.8305 per euro.


IFC razmatra dokapitalizaciju Čačanske banke sa 7 mil EUR
Kako izveštava SeeNews, IFC (International Finance Corporation) razmatra dokapitalizaciju Čačanske banke sa učešćem vlasničkog kapitala do 20% vrednosti banke tj. u visini od 7 mil EUR.

Ukupni troškovi projekta procenjeni su na 17 mil EUR, poručuje IFC, Međunarodna finansijska korporacija, koja je samostalni deo Svetske banke.

Projekat je rezultat zajedničkih zalaganja međunarodnih finansijskih institucija, čiji je cilj jačanje kapitalne osnove Čačanske banke, poboljšanje tržišne pozicije i mogućnost za boljim upravljanjem adekvatnosti kapitala, poručuje IFC.

IFC će obezbediti dodatni kapital, sa namerom kreditiranja malih i srednjih preduzeća.


Prihodi Privredne banke porasli 16,6%
Beogradska Privredna banka objavila je poslovne prihode u prvih šest meseci u visini od 1,52 milijarde dinara što predstavlja povećanje od 16,6% u odnosu na isti period protekle godine. Prihodi od kamata porasli su u prvoj polovini godine na 1,35 milijardi dinara (rast od 16,5%) dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 171 milion dinara što predstavlja povećanje od nepunih 18%.

Krajnji rezultat Privredne za prva dva kvartala iznosio je 20,6 miliona dinara što je znatno bolji dobitak u odnosu na prvih šest mesesi 2009. godine. Privredna je slično kao i ostale banke imala velike rashode po osnovu promene deviznog kursa koji su u velikoj meri u bilansu uspeha eliminisani višim prihodima po osnovu promene vrednosti imovine i obaveza. Kao i protekle godine, Privredna je iskazala veoma niske rashode po osnovu indirektnih plasmana i rezervisanja, ali je u završnim bilansima za 2009. godinu ova pozicija bila presudna za iskazivanje negativnog rezultata.

Privredna banka, koja drži 1,3% domaćeg bankarskog tržišta, još uvek nema većinskog vlasnika a najveći akcionari su država sa 19,4% te kompanije bliske "Alco grupi" koje poseduju skoro 10% akcija.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta