Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ništa od skupljih putarina u 2010.

Beograd -- U ovoj godini neće biti povećanja cena putarine na putevima sa naplatom u zemlji, rečeno je za B92 u javnom preduzeću "Putevi Srbije"
Podsetimo da je to preduzeće nedavno tražilo da se putarine povećaju za 11 odsto, ukoliko Vlada da "zeleno svetlo" za taj zahtev..

U tom preduzeću su naveli da bi, poređenju sa cenom putarine u okruženju, na primer u Hrvatskoj, gde se plaća 0,05 evra po kilometru, u Srbiji bi i posle povećanja od 11 odsto cena putarine bila niža za oko 28 odsto nego u Hrvatskoj.

I predsednik Upravnog odbora "Puteva Srbije" Zoran Lilić kazao je nedavno da treba podići cenu putarine kako bi to javno preduzeće imalo dovoljno novca za održavanje puteva.

"Evro divlja, a putarina je ista. Ministar Milutin Mrkonjić nije baš srećan kada treba da podigne cenu putarina, a mi nismo srećni kada imamo manji priliv u budžetu, koji nam je neophodan za održavanje", rekao je tada Lilić.

Nakon toga se oglasio ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić, koji je tada rekao da putarina u Srbiji neće biti povećana i Vlada o tome uopšte neće ni raspravljati.

"Ne možemo da rizikujemo i da teramo ljude da obilaze našu zemlju, a to bi se sigurno postiglo povećanjem putarina. Setite se kako je bilo posle poslednjeg povećanja cena kada su Grci odmah blokirali granicu", dodao je Mrkonjić i naveo da ne može Srbija da podigne putarinu, a da to niko nije uradio u regionu.

Upravni odbor Puteva Srbije je još 17. maja ove godine doneo odluku o predlogu poskupljenja putarine za 11 odsto za sve kategorije vozila uz obrazloženje da je u februaru 2009. izvršeno smanjenje iznosa putarine za vozila sa stranim tablicama u proseku za 40 odsto.

Time je izvršeno izjednačavanje putarine za vozila sa domaćim i stranim registarskim oznakama, što je, kako je navedeno, izazvalo negativne efekte- pad prihoda u 2009. za 3,4 milijarde dinara.


Jat: Povoljni signali za partnere

Beograd -- Potpisivanje pisma o namerama između Jat ervejza i Erbasa i drugi potezi rukovodstva, čine ovu kompaniju sve privlačnijom za potencijalnog strateškog partnera.


Pismom o namerama koji su 20. jula potpisali Jat ervejz i Erbas, jedan od najvećih svetskih proizvođača aviona, najavljuje se nastavak pregovora u vezi sa nerealizovanim ugovorom o nabavci aviona iz daleke 1998. godine.

Dokument koji su na međunarodnom aeromitingu u mestu Farnborou kod Londona potpisali Srđan Radovanović, generalni direktor Jat ervejza i Andreas Kramer, potpredsednik Erbasa, otvara se put za eventualne izmene postojećeg ugovora.

Generalni direktor Jat ervejza, Srđan Radovanović izjavio je tom prilikom da je spremnost Erbasa da pregovara sa Jat ervejzom ozbiljan pozitivan signal za nastavak reformi i rešavanje zatečenih problema u nacionalnom avioprevozniku.

„Verujemo da će balkanski region vremenom igrati sve značajniju ulogu u sistemu evropskih vazdušnih puteva. U okviru naše strategije konsolidacije i razvoja, cilj nam je da postanemo vodeći avioprevoznik u jugoistočnoj Evropi, a tome će, između ostalog, doprineti i modernizacija naše flote najefikasnijim letelicama na tržištu“, dodao je Radovanović.

„Istočna Evropa, koja predstavlja 20,6 odsto evropskog stanovništva, ima prosečan godišnji rast saobraćaja 6,4 odsto tokom narednih 20 godina, što je mnogo više od svetskog proseka u istom periodu, koji iznosi 4,7 odsto. Na ovom dinamičnom tržištu, Erbas je spreman da pruži podršku strateškom razvoju Jat ervejza u vodeću aviokompaniju“, rekao je Andreas Kramer, potpredsednik Erbasa.

Podsećanja radi, ugovorom između nekadašnjeg Jugoslovenskog aerotransporta i Ebrasa iz maja 1998. godine, ukupne vrednosti 520 miliona dolara, bila je predviđena nabavka osam aviona tipa A319, ali posao nikada nije završen.

Tokom predstojećih pregovora radiće se i na pronalaženju načina da se iskoristi avans od 23 miliona američkih dolara, koje je svojevremeno uplatila srpska strana, ali da se nađe najbolje rešenje u interesu obe strane, imajući u vidu da su se uslovi na tržištu od perioda potpisivanja ugovora znatno izmenili.

Poslednjih nekoliko meseci u medijima se dosta pisalo i o procesu privatizacije nacionalnog avioprevoznika, a posebno nakon odluke Vlade od 16. aprila ove godine da osnuje novu kompaniju. U javnosti su se javile nedoumice i različita tumačenja pomenute odluke, ali su aktivnostima države i rukovodstva Jat ervejza u poslednje vreme sve nejasnoće otklonjene.

Sada je jasno da nema „novog“ i „starog“ Jata, već da je u pitanju poseban vid transformacije i privatizacije kojima će biti očuvan kontinuitet nacionalnog avioprevoznika, a njegovi resursi bolje iskorišćeni.

Ukoliko Jat ervejz pronađe odgovarajućeg strateškog partnera, po modelu sličnom onom koji je primenjen u kragujevačkoj „Zastavi“, veliki su izgledi da će glavni grad Srbije postati regionalni centar vazdušnog saobraćaja, saglasni su brojni domaći stručnjaci iz ove oblasti.

U strateškom partnerstvu sa ozbiljnom svetskom aviokompanijom, srpski nacionalni avioprevoznik, čiji bi se bazni aerodrom nalazio u Beogradu, doprineo bi da se višestruko uveća postojeći broj letova i putnika koji koriste Beograd za tranzit ili kao konačno odredište.

U dosadašnjim kontaktima i razgovorima, najdalje se otišlo sa Turkiš erlajnzom kome je dostavljena i odgovarajuća pisana dokumentacija. Spekuliše se da je, pored pilota i tzv. slotova, odnosno dozvoljenih vremena za sletanje i poletanje na velikim međunarodnim aerodromima, turski avioprevoznik najviše zainteresovan upravo za mogućnosti koje pruža Beograd svojim izvanrednim geografskim položajem.

Beograd, koji sada na mapi evropskog aviosaobraćaja ima samo lokalni značaj, sa relativno malim udelom linija i putnika, uz snažnog avioprevoznika, koji bi prestonicu koristio kao svoju bazu, na pola puta između Frankfurta i Istanbula, mogao bi da ima i do 10 miliona putnika godišnje.

Posebno je važno što bi Jat ervejz, kao okosnica infrastrukture domaće vazduhoplovne privrede, svojim jačanjem, doprineo da se razviju i ostale domaće kompanije koje posluju u ovoj oblasti i da sa svojim proizvodima i uslugama izađu na evropsko i svetsko tržište, pre svega beogradski aerodrom, Jat ketering, Jat tehnika, SU-PORT, koji se bavi zemaljskim opsluživanjem aviona i druge.


Marković: Devizni rizik je visok
Novi Sad -- Srpska država, kompanije i građani visoko izloženi deviznom riziku, ocenio je viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Bojan Marković.
 
"To nije dobro, jer povećava rizike po finansijku stabilnost u zemlji i za uspeh poslovanja", rekao je Marković.

Prema njegovim rečima, stepen evroizacije u Srbiji izuzetno je visok i u proseku iznosi od 70 do 80 procenata.

Marković je precizirao da je više od 70 odsto zajmova preduzeća u devizama ili sa deviznom klauzulom, dodajući da je 40 odsto depozita srpskih preduzeća u devizama.

Velikom deviznom riziku u Srbiji, kako je istao, jedino nisu izložene poslovne banke.

Marković je naveo da je jedan od strateških ciljeva NBS dinarizacija, pošto će fluktuacija deviznog kursa u Srbiji ostati u dogledno vreme i kretaće se u oba smera.

Zbog toga je, kako je istakao, potrebno naći način da se država odbrani od tog rizika.

Viceguverner NBS je rekao da postoje tri stuba strategije dinarizacije, a to su, kako je naveo, očuvanje makroekonomske stabilnosti, razvoj tržišta dinarskih obveznica i razvoj instrumenata zaštite od deviznog rizika.
 
Marković je rekao da u Srbiji još nema osnova po kojima bi se odredila prava cena korporativnih dinarskih obveznica, ali je ocenio da će brži razvoj tog tržišta biti alternativni način uzimanja pozajmica, mimo bankarskog sektora.

"Država trenutno ima 90 odsto prihoda u dinarima, a pre krize 97,5 odsto državnih dugova bilo je u devizama. Taj odnos se menja, s obzirom na to da je država polako počela da izdaje dinarske obveznice i oko 15 odsto državnog duga sada je u dinarima, što je mnogo bolje nego pre krize i čini monetarnu politiku Srbije mnogo efikasnijom", rekao je Marković.

Viceguverner je ocenio i da je jedan od najboljih instrumenata zaštite od deviznog rizika za preduzeća, državu i građane zaduživanje u dinarima.

Marković je pozvao sve izvoznike u Srbiji da se zaštite od deviznog rizika.


No increase in highway tolls
BELGRADE -- There will be no increase in the price of highway and road tolls in 2010, the Putevi Srbije company told B92.
 
The public company announced earlier that it would be asking for an increase of 11 percent in toll prices.

After the request was made public, Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić said that tolls would not be increased and that the government would not even be discussing the matter.
 


Šoškić: Inflacija je sada niska
Beograd -- Poslednjih meseci zabeležena je depresijacija dinara u odnosu na evro, istovremeno su i opale cene i sada je stopa inflacije niska, kaže guverner Dejan Šoškić.
Guverner Narodne banke rekao je da je zbog procena da će u narednom periodu jačati inflatorni pritisci povećana referentna kamatna stopa.

Ta odluka je bila usmerena na obuzdavanje preteranih inflatornih očekivanja i inflatornih pritisaka, dodao je Šoškić.

Promena deviznog kursa može uticati na promenu cena, ali i tokom 2006.. 2007., i 2008. godine, kada je rasla vrednost dinara, bila je i nominalna i realna apresijacija dinara u odnosu na evro i nije bila deflacija, nego inflacija.

Upitan o procenama da li će inflacija na kraju trećeg tromesečja iznositi 5,4 odsto, on je odogovorio da je zabeleženi iznos inflacije, u skladu sa očekivanjima, da se inflacija kreće oko ciljane i da nema razloga za nestabilnost ili očekivanje da će dinar po pitanju cenovne stabilnosti izaći iz unapred definisanih koridora.

Najave u javnosti o poskupljenjima treba ozbiljno tretirati, ali je od najave do realnog poskupljenja dug put i važno je da li je tržište spremno da apsorbuje te više cene, rekao je Šoškić.

On je dodao da takve najave mogu biti vrsta pritiska na nosioce monetarne i fiskalne politike i da "ne treba sto odsto verovati svim najavama


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta