Beograd -- Članovi Cvetkovićevog kabineta danas će opuštenije sesti za pregovarački sto s delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda.

 

Razlog za to je što Srbiji naredne sednice stiže ruski kredit za popunu budžeta, a kako saznaje Politika, ovaj zajam će dopuniti kasu za 200 miliona dolara, odnosno 160 miliona evra.

U Vladi Srbije, nezvanično, kažu da je srpska strana ispunila sve obaveze po ugovoru koji je ratifikovan u skupštini i da će novac biti na raspolaganju već naredne sedmice.

Nesumnjivo je da budžetske brojke biti tema broj jedan tokom pete runde pregovora s delegacijom iz Vašingtona zbog postojećih zahteva za povećanjem javne potrošnje. Prema podacima Ministarstva finansija, prihodi su u toku sedam meseci manji za dva odsto, ali su i rashodi niži za oko tri procenata.

Prema rečima ministra ekonomije Mlađana Dinkića, pokrivanje minusa u budžetu neće biti problem jer država na računu kod NBS ima još oko 320 miliona evra. Dodatno, popravila se i prodaja državnih dužničkih papira kojima se takođe, po sporazumu s MMF-om, pokriva minus u kasi.

To što su od kraja juna depoziti države kod NBS utanjili sa 460 na 320 miliona evra, za pojedine ekonomiste je bio razlog za brigu. Tačnije, za tvrdnje da država nemilice troši. Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, ubeđen je da su te pare državi rešile problem pokrivanja budžetskog deficita.

"U junu i julu, kada dovoljno novca nije moglo da se prikupi prodajom državnih obveznica, razlika se nadomeštala upravo iz parama iz depozita kod NBS. Posledično, prodaja 140 miliona evra na deviznom tržištu ojačala je i dinar", tvrdi Nikolić, dodajući da je zapravo država, a ne novi guverner, zaustavila klizanje nacionalne valute.

Izvor Politike u vladi, međutim, negira da je država bila rasipnik jer je sredstva iz depozita najvećim delom iskoristila za vraćanje dugova stranim poveriocima. Ne sme se smetnuti s uma, kaže, da su naše obaveze po stranim kreditima 800 miliona evra godišnje.

"Mi smo čak i kupovali evre za servisiranje zajmova", uverava taj ozvor dodajući da nema razloga za brigu što je „štek” države utanjio jer će to popuniti ruski kredit za budžet koji treba da stigne za nekoliko dana.

S druge strane, popravila se prodaja obveznica, a po ovom osnovu država je namakla 18 milijardi dinara za dva meseca.

 Beograd -- Privatizacioni savetnik savetuje državu da umesto 40 na prodaju iznese više od 50 odsto akcija ovog preduzeća, a vrednost imovine procenjena na 3,2 mlrd. evra.

 

Za kupovinu dela akcija Telekoma Srbija zainteresovane su Austrija telekom, Dojče telekom, egipatski Oraskom, Frans telekom i švedski „Telija sonera”.

Privatizacioni savetnik američka Sitigrupa će procenu vrednosti imovine završiti do kraja meseca, a preliminarni podaci pokazuju da je vrednost cele kompanije procenjena na 3,2 milijarde evra.

Takođe, privatizacioni savetnik posavetovao je vladu da umesto 40 odsto akcija na prodaju iznese više od 50 odsto Telekoma. To znači da, prema proceni Sitigrupe, polovina nacionalne telekomunikacione kompanije vredi 1,6 milijardi evra. Računica našeg sagovornika pokazuje da će nominalna vrednost akcije Telekoma iznositi oko 100 evra.

Da će Vlada Srbije tender za prodaju udela u Telekomu raspisati pre početka jeseni rekao je nedavno državni sekretar u Ministarstvu finansija Vuk Đoković. Kao predsednik Komisije za javnu nabavku za prodaju dela akcija Telekoma Srbija, Đoković je tada istakao da je izabrani privatizacioni savetnik, investiciona banka Sitigrupa u drugoj polovini jula počela da popisuje imovinu i procenjuje vrednost kompanije.

U Ministarstvu finansija juče su istakli samo to da ceo postupak treba da traje sedam meseci, odnosno da je ostalo još nešto više od pet meseci da Telekom dobije novog vlasnika.

Strategija vlade bila je da proda 40 odsto kompanije kako Dojče telekom ne bi bio favorizovani kandidat, jer ova nemačka telekomunikaciona kompanija već ima udeo u Telekomu Srbija preko grčke kompanije OTE čiji je suvlasnik. Inače, vlada trenutno, preko Javnog preduzeća PTT Srbija, ima 80 odsto akcija Telekoma Srbija.

Predviđeno je i da građani besplatno dobiju 15 odsto akcija te kompanije, a bivši i sadašnji radnici 12 odsto. To znači da bi država uskoro mogla da proda svih preostalih 53 odsto akcija.

Beograd -- Holandski proizvoćač autobusa VDL trebalo bi uskoro da postane novi vlasnik beogradske fabrike Ikarbus. Već je ugovoren posao sa Beogradom o kupovini 250 vozila

 

Predstavnici holandske firme su se u četvrtak, prvo sastali sa gradonačelnikom Beograda Draganom Đilasom sa kojim je i dogovorena kupovina vozila za GSP, a potom je trebalo da se sastanu i sa ministrom ekonomije i regionalnog razvoja s kojim je trebalo da dogovore detalje sporazuma.

Kupovinom Ikarbusa konačno bi bila pokrenuta proizvodnja koja mesecima stoji. Od kako je raskinut ugovor sa ruskom firmom “Avtodal servis” septembra prošle godine, licitirani su brojni kupci koji su trebali da pokrenu “trake” u fabrici.

Iz Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja prvo su najavljivili da je za beogradsku fabriku zainteresovan kineski proizvođač autobusa. Od te saradnje nije bilo ništa, kao ni od najave da će doći Italijani.

Sa “Breda Menarinibusom” čak je bilo zakazano i potpisivanje ugovora. Italijani su hteli da zakupe kapacitete i obnove proizvodnju, a sa Ikarbusom su sarađivali i pre privatizacije. Međutim, Ministarstvo ekonomije nije pristalo na posrednika u pregovorima i ugovor nikada nije potpisan.

Podsetimo, fabriku autobusa Ikarbus je polovinom 2008. kupio ruski “Avtodel servis” za 7,1 milion evra. Kako nisu ispoštovali ni socijalni program, ni investicione obaveze, a nisu isplaćivali ni zarade, ugovor je raskinut septembra prošle godine. U januaru je Agencija za privatizaciju pokrenula restrukturiranje Ikarbusa, a svi poverioci su pozvani da prijave potraživanja.

Otvaranje rudnog ležišta "T" u Boru, najbogatijeg rudnog tela sa sadržajem bakra od 6,4% za koji će Ministarstvo rudarstva i energetike uskoro izdati dozvolu, jako je značajno za Rudarko topioničarski basen Bor.

Naime, osim bakra sa ovog rudnog ležišta dobiće se i značajne količine plemenitih metala, pre svega zlata i srebra. Procena stručnjaka je da će eksploatacija trajati oko dve godine, a ukupna količina bakra procenjuje se na blizu 15.000 tona.

Na osnovu sadašnjih cena bakra na svetskoj berzi, očekuje se čist profit od više desetina miliona dolara. Pošto je najavio dobijanje dozvole za otvaranje novog rudnog ležišta u Boru, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Zlatko Dragosavljević je rekao da država i RTB "Bor" ulažu u prvoj fazi stotinu, a potom još 120 mil USD u četvorostruko povećanje proizvodnje bakra, što će pomoći i da se ubrza privredni razvoj istočne Srbije, područje koje je sve siromašnije uprkos tome što poseduje zavidne prirodne resurse.

U RTB-u "Bor" sada se, inače, koristi ruda sa sadržajima metala manjim od 0,50%.

Beograd će uskoro pokrenuti sopstvenu proizvodnju mleka. Gradski čelnici nameravaju da se uskoro dogovore sa državom o preuzimanju Mlekare "Pančevo", posle čega će mašine za preradu mleka iz ovog preduzeća biti prebačene u PIK "Zemun", gde već postoji mlekara. Time će trenuti kapacitet od 15.000 litara mleka biti dupliran, a sirovo mleko, koje će se prerađivati, stizaće iz Poljoprivrednog kombinata "Beograd".

Prema rečima člana Gradskog veća Miroslava Čučkovića, grad se na ovaj potez odlučio dobrim delom i zbog trenutne situacije na tržištu mleka.

- Nestašica mleka naterala nas je da razmislimo o pokretanju sopstvene proizvodnje, jer ne želimo da sugrađani opet dođu u situaciju da ne mogu da kupe mleko u prodavnici - rekao je Čučković.

- Gradu najviše odgovara da preuzme pančevačku mlekaru i da potom proizvodnju izmesti u već postojeću mlekaru PIK "Zemun", čime će njen kapacitet biti dupliran.

Ovim potezom grad će moći da deo mleka koje se proizvodi u Poljoprivrednom kombinatu "Beograd", koji je prestonica nedavno preuzela, prerađuje u sopstvenoj mlekari, i time dodatno zaradi. Dnevno se u ovom kombinatu proizvede oko 170.000 litara mleka, što bi značilo da bi petina bila preusmerena u mlekaru kojom će upravljati grad. To takođe znači da, ukoliko se nastavi kriza na tržištu mleka, Beograđani će svakog dana moći da računaju barem na 30.000 litara.

Čučković naglašava da je grad zadovoljan što je "Imlek" povećao cenu mleka, što znači da će PKB njima, i kada bude pokrenuta proizvodnja u PIK "Zemun", isporučivati mleko za preradu.

Privatizacija

Mlekara "Pančevo", koju grad planira da preuzme, privatizovana je februara 2004. godine, kada ju je za nešto više od 100 miliona dinara kupio Goran Ljubičić, koji je potom, 2006, preduzeće prodao slovenačkoj firmi "Solventa". Posle tri godine firma je otišla u stečaj, pošto je AIK banka zatražila vraćanje duga od 1,8 miliona evra za koji je, kao garancija, stavljena hipoteka na mlekaru.

South Korean company for production of car parts Yura have started the preparation works for the construction of a factory in Nis, which should employ about 1,500 people.
Upon visiting the construction site, Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic stated that the government’s decision to grant subventions to investors for new workplaces had come at the last moment in the case of the city of Nis, where the unemployment rate was around 30%.

According to him, Yura’s investment is the largest greenfield investment in Nis where between 1,500 and 1,700 workers will get jobs.

In late September Dinkic is scheduled to visit Seoul with the aim of attracting more South Korean investors because they proved to be good investors. The entire output of their factories in Serbia is being exported.

- We can fight unemployment, the greatest economic problem in Serbia, only by construction of new factories and renovation of old ones and by opening new workplaces - Dinkic outlined.

Total value of this investment is €15 million, and Yura will receive €7,000 per employee from the government’s programme for encouraging direct investment.

Yura corporation CEO Jongwu Nam said that the company's idea was to be a part of the community and help local economic development of the city of Nis. The factory will be built by construction firms from Nis who signed a contract with Yura on Friday (August 20, 2010). Yura signed contracts with Nis-based ABR, which will be working on the project for the new factory, and Put Inzenjering, which is preparing the terrain for construction.

The factory will occupy 20,000 square meters, and the City of Nis has provided six hectares of land for free.

Complete production in the factory in Nis, which should be finished prior to May 2011, will be intended for export.

Yura also bought Zastava-elektro in Raca Kragujevacka in April 2010. That company is now in operation and has 1,090 new workers.

Railway car factory Kraljevo should produce over 400 cars worth about 40 million euros for Congo within next two years. The National Investment Promotion Agency in Congo has sent a formal invitation from the Congo Ministry of Infrastructure and Transport to the management of the Kraljevo-based factory to come to Kinshasa in early September and sign the contract.


Actually, the company from Kraljevo will sign two contracts - one with the national railway company of the Democratic Republic of Congo (ONATRA) on production of 120 cars worth EUR 10.5m, and the other with state company SNC on production of 290 cars worth about 30 million euros. The railway car factory won the first job on a tender few years ago and even signed the contract in 2006, but the Government of Congo did not have money to finance that project. The situation has changed to the satisfaction of both sides, says Denis Chilumba Buzangu, regional representative for the Balkan countries.

- Congo is now a stable country and our financial capabilities have been improved. That is why we will sign an annex to the old contract and make a new one for another job. Serbia has a high-quality technology that Congo needs - Denis Chilumba said in good Serbian.

- Having in mind difficult financial situation of the railway car factory, we have agreed on successive payments and delivery of cars - says Bosko Slavkovic, the Director of Railway car factory Kraljevo.

- We do not have sufficient working capital so that the payments will be made in advance, and we will deliver as many cars as they pay for - Slavkovic specifies.

The Director of the factory also announces that the first cars will be delivered in January and that the deadline for realization of both contracts is the end of 2012. Since the factory is currently repairing cars for Serbian Railways and the contract with Slovaks on production of 50 cars will, most probably, be expanded, it can be expected that new production workers be hired in early 2011 to make cars for Congo.

Such unfolding of events creates hope for survival of the biggest company in Kraljevo at the moment. The factory now has about 870 workers. They have been receiving salaries on regular basis since the termination of the privatization contract in February, but they have just received the February salary. For those who worked at the time, average salary amounts to 25,000 dinars.

Bosko Slavkovic also says that early this week the railway car factory renewed three European railway vehicle production certificates that previously expired.