Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sve spremno za prodaju akcija NIS-a
Beograd -- Sve je spremno za prodaju akcija NIS-a od 30. avgusta, a izdavanje naloga za prodaju obavljaće se na šalterima pošta u Srbiji, uz jednostavnu proceduru.
 
Prvog dana očekuju se gužve na šalterima pošta, ali je "Poštanska štedionica" pripremila informacionu podršku da se ispostava naloga odvija brzo i nesmetano

"Poštanska štedionica" je ovlašćeni broker za prodaju besplatnih akcija NIS-a, i spremna je za početak trgovanja, rekla je direktorka za novčane usluge "Pošte Srbije" Svetlana Lešević
Ona je objasnila da je potrebno da građani sa ličnom kartom dođu na šalter pošte, gde će službenik proveriti stanje njihovih akcija, posle čega će biti zaključen ugovor sa klijentom, a zatim će mu biti ispostavljen nalog za prodaju.

Građani treba da znaju koju količinu akcija žele da prodaju, po kojoj ceni i da imaju aktivan tekući račun, rekla je Lešević i dodala da će, ukoliko dođe do realizacije naloga, novac na račun klijenta leći u roku od tri dana. 
Rukovodilac marketinga Beogradske berze Svetlana Cerović rekla je da će izlazak akcija NIS-a na Berzu pozitivno uticati na tržište kapitala i da će imati pozitivan efekat na ekonomiju Srbije i sve učesnike na Beogradskoj berzi.

Ona je istakla da je NIS prva kompanija koja je direktno izašla na A listing Beogradske berze i dodala da se poslovanje NIS-a na taj način apsolutno otvara prema javnosti.

Cerović je podsetila da je početna cena akcije NIS-a 505 dinara i da će ona zavisiti od ponude i tražnje i dodala da je zona fluktuacije prvog dana trgovanja na Berzi od minus 20 do plus 300 procenata, a narednog dana od minus osam do plus 10 procenata.

Cerović je rekla da se građani, osim "Poštanskoj štedionici", kao ovlašćenom brokeru, za prodaju akcija NIS-a mogu obratiti i nekoj drugoj brokerskoj kući, koja će to raditi uz odgovarajuću proviziju.
Direktor sektora za upravljanje sredstvima i likvidnošću "Poštanske štedionice" Zvezdana Jakšić navela je da će svi nalozi koji budu izdati do 9,30 časova biti ispostavljeni Berzi istog dana, a svi nalozi koji budu izdati posle toga - sledećeg dana.

Ona je objasnila da građani mogu da provere da li je nalog realizovan na četiri načina: besplatnim pozivom na broj 0800 100 300, SMS porukom na broj telefona 2377, elektronski - unošenjem jedinstvenog broja naloga i matičnog broja na sajtu "Poštanske štedionice" ili ličnim odlaskom u poštu u kojoj je nalog izdat.

Cerović je kazala da se kupovina akcija NIS-a obavlja isključivo posredstvom brokersko-dilerskih društava.

U NIS-u je rečeno da će ruski "Gaspromnjeft", kao većinski vlasnik te kompanije, do februara sledeće godine, u skladu sa ugovorom o kupoprodaji 51 odsto akcija NIS-a, objaviti ponudu za preuzimanje akcija malih akcionara po ceni ne manjoj od cene plaćene po akciji iz kontrolnog paketa akcija NIS-a.


Spajanje grčkih banaka i u Srbiji?
Beograd -- Grčke banke su pod sve većim političkim pritiskom da se integrišu, s obzirom na verovatno potonuće njihove zarade, a moguće je i njihovo spajanje u Srbiji.
Banke su takođe pozvane da se integrišu usled rastućih kreditnih gubitaka i pogoršanja kvaliteta njihovih aktiva u toj dugom opterećenoj zemlji.

Grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu i guverner Banke Grčke Jorgos Provopulos pozvali su "Nacionalnu banku Grčke", "EFG Eurobanku Ergasias", "Alfa banku" i "Pireus banku" da razmotre mogućnost udruživanja.

Kriza javnog duga koja je zahvatila Grčku i poljuljala poverenje investitora u njen finansijski sistem, odrazila se i na vodeće banke u toj zemlji, koje će tokom ove i naredne nedelje objaviti rezultate za drugi kvartal i koji će prema očekivanjima analitičara pokazati pad profita od preko 60 odsto.

Zbog toga, grčki političari povećavaju pritisak na četiri najveće tamošnje banke, Nacionalnu banku Grčke, EFG Eurobanku, Alfa banku i Pireus, koje sve posluju i u Srbiji, da se ujedine kako bi time ojačale svoju poziciju, smanjile troškove i povećale sebi pristup kapitalu.

Iako konačna odluka o integraciji ovih banaka još nije doneta, činjenica je da bi se njihovo spajanje sigurno odrazilo i na poslovanje na našem tržištu.
Kao jedan od razloga za spajanje banaka u Grčkoj navode smanjenje troškova, što između ostalog znači i konsolidaciju prodajne mreže, odnosno verovatno smanjenje broja zaposlenih.

Za građane Srbije to bi mogla da bude jedna od najočiglednijih posledica spajanja.

Međutim, iako su u na nivou grupacija ove banke imale vrlo loš kvartal, njihovo poslovanje u Srbiji ove godine je mnogo bolje nego prethodne.

Prema podacima Narodne banke, Alfa banka je u prvih šest meseci ove godine zabeležila gubitak od 540 miliona dinara, što je znatno bolje nego u istom periodu prošle godine kada je izgubila 1,8 milijardi dinara.

Pireus banka je iz minusa od 376 miliona, prešla u plus od 553 miliona dinara, dok je najsnažnija grčka banka u Srbiji EFG Eurobanka povećala neto dobit sa 820 miliona na jednu milijardu dinara.

Samo je Vojvođanska banka, u vlasništvu Nacionalne banke Grčke, zabeležila silazni trend, pošto joj se dobit iz prve polovine prošle godine od 520 miliona sada pretvorila u gubitak od 344 miliona dinara.
 
Kako poručuju u Narodnoj banci Srbije, grčke banke koje posluju na našem tržištu su potpuno bezbedne, a sigurnost štednje građana garantuje i država zbog čega njihovi klijenti ne bi trebalo da budu zabrinuti zbog događaja u Grčkoj.

Formalno posmatrano, sve banke u Srbiji su zasebna pravna lica, što znači da eventualna propast banke u Grčkoj ne bi trebalo automatski da povuče i njenu propast u Srbiji.

S druge strane, činjenica je da je grčkim bankama najviše stalo da opstanu na matičnom tržištu, što znači da bi u slučaju veće opasnosti po grupaciju, verovatno prvo stradali ogranci u drugim zemljama, iz kojih bi matica izvlačila kapital i smanjivala nivo kreditiranja, kako bi skupila dovoljno kapitala za odbranu „kod kuće“.

Ali, čak i u ovakvom scenariju, teško je zamisliti da bi depoziti građana i privrede mogli da budu ugroženi.
 
Kako se pominje, jedan od razloga za ujedinjenje najsnažnijih grčkih banaka je i to što bi se time mogla preduprediti opasnost od toga da neka od njih postane plen inostranog preuzimanja, što grčka vlada sigurno ne bi želela.

Grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu i guverner Banke Grčke Jorgos Provopulos naročito su aktivni u pozivanju „velike četvorke“ na ujedinjenje.

Spekulacije o integracijama dodatno povećane nakon što je Pireus banka prošlog meseca ponudila da kupi vladine udele u Helenik postbanci i u Poljoprivrednoj banci Grčke, jedinoj grčkoj banci koja nije položila stres-test Evropske unije.

Posle pojave informacija o mogućem spajanju, vrednost akcija najveće banke na peloponeskom poluostrvu, Nacionalne banke Grčke, povećana je 16 odsto od kraja juna.

Akcije Eurobanke porasle su 44 odsto, Alfa banke 37, a Pireus banke 26 procenata, što dovoljno govori o tome da investitori povoljno gledaju na eventualnu integraciju.


German RWE interested in building hydroelectric power plants on the Velika Morava river
Serbian Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic stated yesterday (August 24, 2010) in Berlin, after the meeting of the Business Council of Germany and Serbia, that German energy company RWE had expressed interest in building a hydroelectric power plant on the Velika Morava river and announced the possibility of procurement of Airbus airplanes for Jat Airways. He added that German companies were interested in modernizing Serbian railways.

Assessing that the meeting of the Business Council was successful, Dinkic said that it had been the occasion for talks about strategic projects, with the focus on cooperation in the energy sector.

He said that German RWE energy company had announced the possibility of drafting a feasibility study on the construction of a hydroelectric power plant on the Velika Morava river by the end of the year, while the representatives of German companies had expressed interest in construction of infrastructure in Serbia.

- Great interest was expressed in rail infrastructure projects, particularly the improvement of the Koeln-Istanbul rail line in order to shorten the travel from current 35 hours to 25 - Dinkic announced and added that the modernization of the rail line from Pancevo to the Romanian border had also been discussed atht meeting of the Business Council.


Serbian Minister stated that they had also talked about the possibility of procurement of Airbus airplanes for Jat Airways and added that the end of negotiations was expected in the months to come, so that Jat's fleet might be soon enriched with the airplanes made in Hamburg.
The Business Council of Germany and Serbia was formed in 2003 at the initiative of Gerhard Schroeder who was German Councilor at the time. The yesterday's meeting was the first in last four years.


German Stada and Continental expand businesses in Serbia
- German Stada will start production of new preparations and drugs in Vrsac-based factory Hemofarm - said Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Economy Mladjan Dinkic.

As the Ministry of Economy of Serbia announced, Stada CEO announced the plans to further modernize a research center in Vrsac at the meeting in Berlin.

Stada, the owner of Hemofarm, is the largest German investor in Serbia that have invested 650 million euros to date.

German Continental has offered a long-term cooperation with Nis-based factory Vulkan.

- They informed us on the intention to launch a greenfield project in the automotive industry in Serbia. During the first phase of this project 250 jobs will be created, while another 600 will be created during the next one - Dinkic underlined.


Rod soje bolji od roda suncokreta
Beograd -- Ovogodišnji rod soje u Srbiji "očito će biti dobar", možda čak i rekordan, dok suncokret neće zabeležiti tako zavidne rezultat.
Ovo je izjavila direktorka Poslovne zajednice za industrijsko bilje Olga Čurović, napomenuvši da je još rano za iznošenje preciznih podataka.

Očekuje se da će proizvodnja suncokreta ove godine iznositi između 300.000 i 350.000 tona, ali je još uvek rano za preciznije podatke, jer će oni biti poznati tek kada rod te uljarice bude stavljen u silose, rekla je Čurovićeva.

Kada je reč o soji, već sada se može reći da će rod 2010. biti dobar, pa možda čak i rekordan, navela je, uz napomenu da će tek nakon završetka žetve biti poznata tačna cifra.

Prema procenama Repuličkog zavoda za statistiku (RZZS), na osnovu stanja od 10. avgusta, očekivana proizvodnja suncokreta veća je za 8,8 odsto nego lane i iznosi 410.793 tona, a soje za trećinu i iznosi 466.085 tona.

U odnosu na desetogodišnji prosek, očekivana proizvodnja tih kultura takođe je povećana, i to suncokreta za 18,4 odsto, a soje za 57,1 procenat.

RZZS će drugu procenu prinosa važnijih kasnih useva, prema stanju na dan 1. septembra, objaviti krajem tog meseca. 
Komentarišući kretanja na tržištu Srbije, Čurovićeva je kazala da su cene suncokreta i soje sigurno više nego lani, a na njih utiču dešavanja na "svetskim pijacama", odnos ponude i tražnje, ali i cena kapitala kojim se ta roba plaća.

Čurovićeva je podsetila da je prošle godine cena suncokreta u proseku iznosila oko 16,5 dinara po kilogramu.

Kada je reč o izvozu suncokreta i ulja od suncokreta, ona je rekla da "koliko god proizveli suncokreta, imamo viška, jer smo mala zemlja, sa suficitom agrarnih roba koji mora ići u izvoz".

"Cenu u izvozu diktiraće svetska cena, a s obzirom da cena sirovog ulja raste, može da se desi da odlično prođemo sa izvozom te robe", kazala je Čurovićeva, podsećajući da je prošle godine iz Srbije ukupna vrednost izvoza biljnih ulja i masti iznosila oko 135 miliona dolara.

Što se tiče povećanja cena ulja u maloprodaji za koje postoje najave, Čurovićeve je kazala da drugo obrazloženje osim toga što će "cena sirovina biti duplo veća nego prošle godine", nije potrebno.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta