Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Arapi ulažu 10 miliona evra
Leskovac -- Investitori iz Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata najavili su da će na leskovačkom izletištu Pašina česma graditi sportski kompleks, vredan 10 miliona evra.
Na tom izletištu počelo je rasčišćavanje terena na kojem će biti sportski kompleks namenjen za treniranje i turnire sportskih klubova unije šest arapskih zemalja.

Jedan od investitora Salim Al Orejmi, koji je obišao gradilište, rekao je da će prva faza radova biti završena do maja naredne godine, a druga do maja 2012. godine.

"Nadam se da će rokovi biti poštovani jer nama se žuri da u ovaj predivan ambijent dovedemo igrače iz svih zemalja arapske Golf unije kako bi se pripremali za takmičenja", kazao je Orejmi.

Kako je najavljeno, na 15 hektara biće sagrađen fudbalski teren, za koji je Orejmi kazao da će biti najkvalitetniji u Srbiji, zatim niz malih terena za druge sportove, dva hotela, od kojih jedan sa pet zvezdica, sportska hala, olimpijski bazen, etno park sa jezerom i streljana.

Salim Al Orejmi je rekao da su se on i njegov partner Naser Al Ameri odlučili za lokaciju na Pašinoj česmi zbog predela okruženog šumom, blizine aerodroma u Nišu i granica sa Makedonijom i Bugarskom.

"Na našu odluku je uticao i dobar prijem kod vlasti u Beogradu i Leskovcu. Zbog ove naše investicije izvesno je da će Oman uspostaviti diplomatske odnose sa Beogradom na ambasadorskom nivou, a siguran sam da će za nama u Srbiju krenuti i mnogi investitori iz šest zemalja Unije arapskog zaliva", istakao je Orejmi.


Promocija "poslovnih anđela"
Beograd -- U narednom periodu promovisaće se model "poslovnih anđela", pomoću kojih će domaći preduzetnici sa dobrim idejama moći da se povežu sa stranim investitorima.
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) najavila je da će to povezivanje biti moguće kroz projekat razvoja investicionih potencijala u Srbiji.

Savetnik u SIEPA Andrija Bednarik je na skupu u Privrednoj komori Srbije kazao je da će biti odabrane najbolje ideje, koje će u novembru biti predstavljene stranim investitorima uz podršku SIEPA.

Bednarik je objasnio da su "poslovni anđeli" - poslovni ljudi i kompanije, koje žele da investiraju u dobre ideje i da će se u okviru projekta SIEPA ulaganja kretati od 50.000 do milion evra.

On je istakao da nije tačno da je teško naći stranog investitora, kao što se to obično priča, već je teže naći dobre ideje i timove koji će da ih realizuju.

Prema rečima Bednarika, model "poslovnih anđela" još je nerazvijen u Srbiji, a u njegovoj primeni najdalje je odmakla Slovenija.

Projekat su podržali PKS, Poslovno-tehnološki inkubator tehničkih fakulteta, Mreže poslovnih andjela Srbije, Nemačke i Slovenije, Nemačka organizacija za tehničku saradnju (GTZ) i druge institucije.


Država kreditira privredu i 2011.
Beograd -- Program podrške privredi biće nastavljen i u narednoj godini, istakao je potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić.
On kaže da su prema računici koju sam upravo dobio od Misije MMF, državne subvencije i krediti učestvovali u rastu bruto društvenog proizvoda Srbije sa 40 odsto

Dinkić je, ujedno, potvrdio da će Vlada Srbije obezbediti sredstva da se i, nakon oktobra, nastavi subvencionisanje privrede i stanovništva.

To će biti ugrađeno i u rebalans, dok će sredstva za subvencije u narednoj godini biti sastavni deo budžeta za 2011. godinu.

"Od 1,5 odsto koliko će biti ovogodišnji rast BDP, čak 0,6 odsto je doprinos mera subvenciija na kredite za privredu i stanovništvo i zato nameravamo da sa njima nastavimo sve dok Srbija značajnije ne ubrza rast. Nastavljamo i u idućoj godini", zaključio je potpredsednik Vlade i ministar ekonomije.

B92 Biz Vesti Srbija

Država kreditira privredu i 2011.
27. avgust 2010. | 00:07 | Izvor: Novosti
Beograd -- Program podrške privredi biće nastavljen i u narednoj godini, istakao je potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić.


On kaže da su prema računici koju sam upravo dobio od Misije MMF, državne subvencije i krediti učestvovali u rastu bruto društvenog proizvoda Srbije sa 40 odsto

Dinkić je, ujedno, potvrdio da će Vlada Srbije obezbediti sredstva da se i, nakon oktobra, nastavi subvencionisanje privrede i stanovništva.

To će biti ugrađeno i u rebalans, dok će sredstva za subvencije u narednoj godini biti sastavni deo budžeta za 2011. godinu.

"Od 1,5 odsto koliko će biti ovogodišnji rast BDP, čak 0,6 odsto je doprinos mera subvenciija na kredite za privredu i stanovništvo i zato nameravamo da sa njima nastavimo sve dok Srbija značajnije ne ubrza rast. Nastavljamo i u idućoj godini", zaključio je potpredsednik Vlade i ministar ekonomije.


Kredite za likvidnost, inače, ove godine uzelo je ukupno 11.000 preduzeća i, na taj način, doprinelo sopstvenoj likvidnosti prilivom od preko 800 miliona evra.

Najviše je malih - 8000, slede srednja preduzeća - 1.100, kao i 400 velikih firmi. Banke su odobrile i 672 subvencionisana kredita za investicije.

Dugoročne pozajmice se, uglavnom, koriste za povećanje kapaciteta. Deo privrede je zahvaljujući ovim povoljnim pozajmicama podigao i vrednost sopstvenog izvoza. U svakom slučaju, da nije bilo kratkoročnih pozajmica čije kamate plaća država, trenutno aktuelna lista od oko 70.000 blokiranih pravnih lica bila bi značajno duža.

Kako kažu u poslovnim bankama, interesovanje za subvencionisane pozajmice za privredu i građanstvo ne jenjava. Naročito za kratkoročne, za kupovinu obrtnih sredstava, za likvidnost i za izvoz.

Moji predlozi su potrebni Srbiji, kaže Dinkić

Kako je u otkrio Dinkić, kolege iz Ministarstva ekonomije Nemačke ovih dana su mu rekle da u jednom trenutku nisu poslušali savet MMF da prekinu programe podrške privredi i time održali zaposlenost u najtežem delu krize, a blago su i odmrzli plate u javnom sektoru.

"Posle posete Nemačkoj sam još više ubeđen da su predlozi koje dajem oni koji Srbiji trebaju", kazao je Dinkić.

Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić ranije je predložio povećanje plata i penzija u oktobru za oko 4,5 odsto, pomoć od po 5.000 dinara za penzionere sa penzijama manjim od 30.000 dinara i 14 milijardi dinara za programe podrške privredi i oporavku od krize.


Ja Airways, Montenegro Airlines to join fleets
BELGRADE -- Jat Airways CEO Srđan Radovanović says Serbia's air carrier will establish partnership and join its fleet with that of Montenegro Airlines.

This is scheduled to take place on October 31.

Radovanović told a news conference in Belgrade on Thursday that this will allow an increase in the number of destinations that planes will fly to from Serbia's cities of Belgrade and Niš and Montenegrin cities Podgorica and Tivat, as well as facilitate forming lower airline tickets cost.

He recalled that the Serbian and Montenegrin companies have a total of 22 aircraft - of which Jat Airways has 14 - and added that the carriers agreed not to overlap in some destinations, in order to have a number of aircraft available for new destinations.

He said that this will lead to large savings of fuel, as well as to savings in overflight fees payments, and therefore to reduced ticket prices.

Radovanović said that this kind of cooperation between Jat Airways and Montenegro Airlines, agreed on in Podgorica Tuesday, represents the beginning of a regional air transport alliance.


United by crisis - Due to decrease in profit, Greek banks consider mergers
Due to a decrease in profit in the first half of this year, which is estimated at about 60% against the same period in 2009, Greek banks are considering possible mergers in order to keep their positions in the market. The crisis that is shaking this Mediterranean country has led to smaller trust of investors in its financial system.

According to the media, Greek politicians are putting pressure on the four largest banks in Greece, which also operate in our country, to merge and strengthen their positions by reducing costs and making access to capital easier.

According to the data provided by the National Bank of Serbia, Greek banks cover about 16% of the market in Serbia. Alpha Bank has reported 540 million dinars worth of losses in the first half of this year, while the losses in the same period last year amounted to 1.8 billion dinars. EFG Eurobank has increased its profit from 820m to 1 billion dinars. The National Bank of Greece has registered losses worth 344 million dinars, while Piraeus Bank has turned profit of 553 million dinars.

- If the largest Greek banks merge in their mother land, that does not mean that they will do the same in Serbia - said the people in the National Bank of Serbia.
- Maybe it suits them to stay separated in our market or maybe two of them will merge, while others will keep operating independently. From the viewpoint of the Law, they are separate juristic persons with their own capital. They are completely safe in our country, while the safety of citizens' saving deposits is also guaranteed by the state.


IMF mission meets with ministers
BELGRADE -- The mission of the International Monetary Fund (IMF) has continued its revision of the fifth stand-by credit arrangement with Serbia on Thursday.

The IMF officials metwith Serbian Deputy Prime Minister Jovan Krkobabić and Minister of Labor and Social Policy Rasim Ljajić.

Ljajić said on Thursday in that he expects a social insurance law to be passed by the end of the year and that RSD 4bn are needed to implement it fully.

Ljajić pointed out that "the normative act will introduce a series of services fully harmonized with European and international standards, determine the criteria for expanding the number of social insurance beneficiaries, as well as ensure better targeted distribution of social aid."

IMF Mission Chief Albert Jaeger inquired about the dynamics of implementing a RSD 1.5bn social aid package for the poorest segments of population, which was discussed during the IMF delegation's previous visit to Serbia.

Ljajić explained that part of the funds in the package has been allocated while the rest will be located in the budget rebalance.

Official talks between representatives of the Serbian government and the IMF began on Monday by a plenary session in the NBS, and will last until August 31.

According to announcements, the talks will focus on the latest fiscal, monetary and macroeconomic developments, with a special reference to the bill on fiscal responsibility which should be submitted to the parliament for adoption by mid September.

In the course of talks with Serbian Prime Minister Mirko Cvetković and Finance Minister Diana Dragutinović on Monday, Albert Jaeger pointed out that so far, Serbia conducted its fiscal policy in a positive and responsible manner.


Realan rast premije sektora osiguranja
Ukupna premija sektora osiguranja u Srbiji u drugom tromesečju 2010. godine iznosila je 30 milijardi dinara, što predstavlja nominalni porast od 5,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Time je, takođe, prvi put, posle beleženja realnog pada tokom 2009. godine i u prvom tromesečju 2010, zabeležen realan porast premije sektora osiguranja od 0,9 odsto.
U strukturi premije učešće neživotnih osiguranja iznosilo je 85,8 odsto, dok je udeo životnih osiguranja bio 14,2 procenta, što je rast u odnosu na učešće od 13,1 odsto u istom periodu prethodne godine.
Struktura premije u drugom tromesečju 2010. godine je slična strukturi u istom periodu lane, uz beleženje najvećeg učešća osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila u ukupnoj premiji od 29,3 odsto.
Očekivani efekti finansijske krize u vidu pada premije neobaveznih osiguranja su se odrazili i u drugom tromesečju ove godine kroz beleženje pada premije osiguranja motornih vozila - kasko od 1,3 odsto.
Premija imovinskih osiguranja, koja je tokom 2009. godine i u prvom kvartalu 2010. beležila pad, ovog puta zabeležila je rast od 7,6 odsto.
Bilansna suma društava za osiguranje, u poređenju sa drugim tromesečjem 2009. godine, povećana je u istom periodu 2010. za 19,1 odsto, odnosno sa 96,7 milijardi dinara na 115,1 milijardi dinara.
Broj društava za osiguranje povećan je sa 24 na 26, uz smanjenje broja zaposlenih na 10. 927 po stopi od 11,1 odsto.
Posmatrano prema vlasničkoj strukturi kapitala, od 26 društava za osiguranje 19 je u većinskom stranom vlasništvu, a sedam društava je u domaćem.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta