Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Inflacija pokucala Šoškiću na vrata

Prvi potez novog guvernera restriktivan: referentna kamata povećana na 8,5 odsto. – Stručnjaci: NBS će odlučnije braniti dinar



Inflacija je pokucala na vrata kabineta novog guvernera Narodne banke Srbije – Dejana Šoškića. To je i sam priznao jučerašnjim saopštenjem u kome navodi da će međugodišnja inflacija u julu biti oko pet odsto, što je iznad očekivanja monetarnih vlasti.

Zato je, nesumnjivo, prvi potez novog guvernera restriktivan. Izvršni odbor NBS juče je povećao referentnu kamatnu stopu 0,5 odsto i ona sada iznosi 8,5 procenata. Kako objašnjavaju stručnjaci za monetarnu politiku, guverner je time poslao ubedljiv signal da će dinar biti skuplji, pa će na deviznom tržištu ostati manje novca sa dinarskim znakom, a posledično će nacionalna valuta jačati u odnosu na evro.

Sva je prilika da Šoškić, na početku svog mandata guvernera NBS, želi odlučnije da brani dinar. Jer novi guverner se još nije ni raspakovao u svojoj kancelariji kad su pekari, mlekari, mesari, trgovci i proizvođači počeli da najavljuju poskupljenja. Tako je, kada je reč o odbrani cena, što je osnovni cilj NBS, guverner prvog dana priteran uza zid. Da su se crvene lampice u centralnoj monetarnoj instituciji upalile, indirektno u saopštenju priznaju i čelnici NBS.

Izvršni odbor imao je u vidu da su porasli neki od rizika zbog lošije poljoprivredne sezone što bi moglo da se odrazi na poskupljenje hrane, ali i sve realniji rast uvoznih cena. Ocena je da će međugodišnja inflacija u julu biti oko pet odsto, što je iznad naših očekivanja. Pad cena poljoprivrednih proizvoda u junu i julu bio je znatno manji nego što je sezonski uobičajeno. Realno je očekivati da cene primarnih poljoprivrednih proizvoda, pre svega pšenice i kukuruza, izvrše pritisak na brojne industrijske prehrambene proizvode – priznaju u centralnoj banci.

I dok su do pre nekoliko nedelja iz centralne monetarne institucije stizala uveravanja kako je dinar ogledalo ponude i tražnje na tržištu, a stručnjaci objašnjavali da je nacionalna valuta precenjena, viceguverner Bojan Marković je samo pre nekoliko dana izjavio da je dinar sada „blago potcenjen”. Da je veza između kursa i cena, koja je tokom krize bila raskinuta zbog niske tražnje, ponovo obnovljena, strahuju, očigledno, i u centralnoj monetarnoj instituciji.

– Slabljenje dinara za posledicu ima rast uvoznih cena koji je do sada imao skroman uticaj na inflaciju zbog niske tražnje”, navodi se u saopštenju.

Iako smo se u poslednjih nekoliko meseci naslušali kako inflacija nije problem, kreatorima monetarne politike sada je jasno da im pad tražnje više neće biti saveznik u odbrani osnovnog cilja – stabilnosti cena.

Jer, u saopštenju se navodi da iako tražnja i dalje deluje dezinflatorno, taj uticaj će u narednom periodu slabiti posebno imajući u vidu najavljeno odmrzavanje plata i penzija u aprilu sledeće godine.

Vladimir Gligorov, profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije, pretpostavlja da je cilj NBS da se zaustavi pad dinara.

– Centralna banka gleda da stabilizuje kurs, a intervencije na tržištu stranim novcem nisu se pokazale kao dovoljne. Da li će povećanje kamatne stope imati taj efekat, to je za sada neizvesno – kaže Gligorov.

Čitajući izveštaj o inflaciji, naš sagovornik je zaključio da je NBS zabrinuta za dalju sudbinu kursa i njegov uticaj na cene.

– No, ideja da se mogući rast cena suzbije smanjenjem tražnje koja, kako se kaže, i dalje „deluje dezinflatorno”, bojim se, potpuno je pogrešna. Ovo nije dobar start novog rukovodstva centralne banke. Možda oni žele da izgrade kredibilitet strogošću i nezavisnošću, ali nisam siguran da su izabrali pravi način – smatra Gligorov.

U Vladi Srbije juče su se, takođe, mogli čuti nezvanični komentari da ova restriktivnost nije dobra, jer može da znači i skuplje kredite građanima i privredi.
Profesor FEFA Univerziteta Nebojša Savić kaže da se centralna banka opredelila za restriktivnu monetarnu politiku, a da je povećanje referentne kamatne stope za 0,5 procentnih poena samo skromno zaoštravanje takve politike i signal tržištu i tržišnim učesnicima u kom pravcu će ići monetarna politika.

– Srpska privreda se suočava s rastućim pritiskom inflacije, kurs raste, prisutan je pritisak plata, a sve to nameće potrebu restriktivnije monetarne politike. U svetu i dalje vlada kriza, a vodeći ekonomisti upozoravaju na mogućnost novog pada privredne aktivnosti. Zato je pitanje da li monetarna politika treba da bude labavija kako bi pomogla privredi. Kreatori monetarne politike bi trebalo da sagledaju u kom je stanju privreda, da li se i dalje očekuje pozitivna stopa rasta i da donesu skup konzistentnih mera iz ugla razvoja – kaže Savić i dodaje da će nova sednica Izvršnog odbora NBS za dve sedmice pokazati da li će centralna banka pooštravati monetarnu politiku ili će poći u obrnutom smeru.

Goran Nikolić, ekonomista Centra za novu politiku, smatra da je povećanjem referentne kamatne stope guverner poslao signal bankama da će im se kupovina državnih zapisa isplatiti.

– Inače, u monetarnoj politici važi pravilo da što je referentna kamatna stopa veća, to je nacionalna valuta jača. Iz centralne banke ovim se šalje psihološka poruka da će zarada na hartijama od vrednosti biti sigurnija, jer će dinar biti stabilniji – smatra Nikolić.

Da su ovu psihološku poruku bankari dobro razumeli pokazuje izjava Sonje Miladinovski, člana Izvršnog odbora „Sosijete ženeral banke”. Ona je za Tanjug ocenila da je povećanje referentne kamatne stope dobra mera koju je bankarski sektor manje-više očekivao.

– NBS prati kretanje inflacije i ima prostora u svojoj projekciji za podizanja ili spuštanja repo stope. Povećanje referentne kamatne stope će, između ostalog, pozitivno uticati i na kretanje deviznog kursa u smeru njegove dalje stabilizacije – objasnila je Sonja Miladinovski.



Spoljni dug Srbije 23,6 mlrd. evra
Beograd -- Spoljni dug Srbije dostigao je 23,6 milijardi evra, što je svrstava u visokozadužene zemlje, pokazuju podaci NBS-a.

Od ove sume 15 milijardi evra duguje privatni sektor, a sama država više od osam milijardi, a Srbija se sa nalazi na samoj granici kritične zaduženosti jer naš ukupan dug trenutno iznosi 76 odsto BDP-a

Ekonomisti kažu da su veći izvoz i razvoj domaće proizvodnje jedini izlaz iz začaranog kruga pozajmica iz inostranstva.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić pojašnjava da ukoliko visina spoljnog duga prelazi 80 odsto BDP-a, takva zemlja se smatra opasno zaduženom.
"Spoljni dug Srbije iznosi 76 odsto BDP-a što znači da smo mi na samoj granici. Ako je spoljni dug veći za 2,2 puta od godišnje vrednosti izvoza, ta se zemlja takođe smatra visokozaduženom. I taj kriterijum ispunjavamo. Treći pokazatelj koji se uzima kao validan je da ako godišnja rata za otplatu spoljnog duga pređe 25 procenata od godišnjeg priliva izvoza, govorimo o prezaduženoj zemlji. Srbija ispunjava sve ove uslove", kaže Savić.

Kako on ističe, veći deo duga čine srednjoročni i dugoročni dugovi, a manji deo kratkoročni dugovi. "Ali, problem je što godišnje rate nisu tako male. One se kreću između dve i 2,5 milijardi dolara, a priliva stranog kapitala nema. Srbija je poslednje dve do tri godine pogoršala svoj rejting, pa su uslovi zaduživanja postali lošiji i kamatne stope znatno više nego što su bile. Mi uspevamo da servisiramo uredno spoljni dug, što znači da otplaćujemo kamatu. Ali to suštinski nije pravo vraćanje duga, kada se mi u međuvremenu ponovo zadužimo", kaže Savić.

S tim u vezi on podseća da se donedavno pominjao i ruski kredit, ali prema njegovom mišljenju, to je još na „dugačkom štapu".

"Nažalost, poslednjih godina spoljni dug mnogo više pravi država nego privatni sektor. Mnogo više se zadužuje država nego preduzeća i banke. Napravili smo strategiju da od 2000. godine živimo na spoljnom dugu. Ta tendencija ne može više da se nastavi. Taj stari model više nije moguć jer je osnovna pretpostavka za njegovo funkcionisanje bila da imamo dobar priliv stranog kapitala", smatra Savić.

Zbog toga on zaključuje da je jedini izlaz izvoz, odnosno razvoj domaće proizvodnje, za šta će nam biti potrebno više godina.

Zanimljivo je da se po izjavama koje dolaze iz vrha vlast, problem spoljnog duga još ne tretira kao dramatičan. Tako je nedavno predsednik Srbije Boris Tadić ocenio da se Srbija, kada je reč o zaduženosti, i dalje nalazi „u sigurnoj zoni".


EK: Srbija mora da zaradi novac
Brisel -- Znaci privrednog oporavka država Zapadnog Balkana su polovinom ove godine "oskudni", osim nešto bolje situacije u Srbiji, navodi Evropska komisija.

Domaća tražnja je slaba, nezaposlenost ne jenjava, a "kao posledica toga su državne finansije pod jakim pritiskom u više zemalja regiona", navodi se u internom izveštaju Komisije u Briselu.

Kako se dodaje u izveštaju, "ohrabrujuće je u većoj meri" to što je u regionu došlo do povećanja izvoza, ali i pada uvoza zbog pada potrošnje i recesije, što je slučaj s Hrvatskom, Makedonijom i Crnom Gorom.

Takođe se navodi da, uprkos planiranom smanjivanju budžetskih troškova, Srbija i Hrvatska pre svega moraju ići na reviziju budžeta, jer će manjak biti još veći.

Evropska komisija je već ranije medju važne ciljeve pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana EU postavila smanjivanje budžetskog manjka i javnih dugova.

Tu Brisel ima podudarna vidjenja s Međunarodnim monetarnim fondom, naglašavajući da Srbija i još neke države regiona ne mogu stalno računati na nove kredite ili pomoć EU i svetskih finansijskih organizacija da bi popunjavali budžet.

Recept se vidi u sređivanju finansija, privlačenju investicija za prvenstveno izvoznu proizvodnju, zato što je spoljnotrgovinski deficit svih država Zapadnog Balkana "rak rana" sve većeg spoljnog i državnog duga.

To je, međutim, nametnulo i pitanje da li Zapadni Balkan treba da kroz povećanu budžetsku potrošnju, povećanje plata i penzija, što znači i veće zaduživanje države, podstakne domaću potrošnju, u očekivanju da to dovede do veće proizvodnje i oporavka.

Jer zašto MMF traži da Srbija svede budžetski deficit na samo jedan odsto, kad je i za zemlje evra u EU ta dozvoljena granica tri odsto bruto domaćeg godišnjeg proizvoda?

Ili je i za zapadnobalkanske zemlje, sa zastarelim ili propalim industrijskim kapacitetima, uz delom jedino življu poljoprivredu, nužno primeniti sada opšteusvojeni recept u zemljama EU, a posebno "zone evra", da se jedino kresanjem preteranih budžetskih troškova i javnog duga može računati na dugoročnije stabilizovanje i oporavak privrede.

U suštini, u EU se smatra da evropski model izvlačenja iz svetske recesije, što je naročito vidljivo na primeru Nemačke, pokazuje rezultate, a temelji se na uvođenju nadzora nad finansijskim sektorom koji mora biti okrenut kreditiranju proizvodnje, a ne špekulaciji. I posebno na uvođenju jedinstvenije ekonomske politike za praktično sve članice EU, uz dugoročne nadzirane mere kresanja budžetskih deficita i javnih dugova.

To je model oporavka zasnovan na jačanju proizvodnje i izvoza, koji je sasvim drugačiji od američkog modela podsticanja unutrašnje potrošnje i stalno većeg zaduživanja države, odnosno potrošnje na kredit koji na kraju treba moći otplatiti.

Amerika je organski vezana za Kinu, koja kreditira američki dug da bi mogla da očuva proizvodnju i izvoz na američko tržište, a Evropa nije.

Američka administracija i većina američkih ekonomista, medju kojima i nobelovac Pol Krugman, smatraju da je u ovom trenutku još slabog oporavka svetske privrede apsolutno najvažnije podstaći potrošnju stanovništva da bi se povećala proizvodnja i trgovina izvoz i uvoz, a da smanjivanje budžetskih izdataka to direktno onemogućava.

U Evropi se naglašava, a to je podvukao i predsednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, da primeri i faze u svetskoj ekonomskoj istoriji dokazuju da štednja i disciplina u državnim finansijama nikako ne znače da se smanjuju, već i da može da se postigne povećanje privrednog rasta i trgovine, ali to zavisi od ukupne politike vlada.


EC on Serbian budget revision
BRUSSELS - Signs of economic recovery in the Western Balkans are "scarce," except for the somewhat better situation in Serbia, the European Commission said.

Domestic demand is low, unemployment is at the same level, and "the consequence of all this is strong pressure on state finances in several regional countries," it was stated in the Commission's internal report in Brussels, which Beta news agency was given access to.

It was added that "it is very encouraging" that the region noted a growth in exports, but also a decline in imports due to lower consumption and recession, which is the case with Croatia, Macedonia, and Montenegro.

It is also stated that, despite planned cuts in budget expenses, Serbia and Croatia above all need to revise their budgets, because the deficit will be even larger.

The European Commission has already set reduction of budget deficits and public debts as one of the important goals of the accession of Western Balkan countries to the EU.

On this matter, Brussels has the identical position as the International Monetary Fund, underlining that Serbia and other regional countries cannot continually count on new credits or on help from the EU and world financial organizations to fill the budget gaps.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta