Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Inflacija će ipak biti osam odsto
Beograd -- Bauk poskupljenja kruži Srbijom. Ekonomisti tvrde da nema razloga za paniku i da inflacija sigurno neće probiti gornju (projektovanu) granicu od osam odsto.
„Koga su zmije ujedale i guštera se boji“, rekao bi narod, pa u tom kontekstu nimalo utešno ne zvuči izjava ministra trgovine Slobodana Milosavljevića koji tvrdi da je privredna situacija u Srbiji stabilnija nego u Mađarskoj, Rumuniji ili Bugarskoj.

Optimizam ministra trgovine teško da mogu da podele i potrošači koji su se već suočili sa novim cenovnicima pojedinih životnih namirnica.

Nogu su najpre povukli mlekari, a korekcije cena najavljuju i mesari, konditori, (pekari su, bar zasad, odustali od poskupljenja) i još poneki „lovac“ u mutnom koji, pozivajući se na skok kursa evra i poskupljenje uvoznih sirovina, želi da iskoristi pogodan trenutak za zaradu.

Da se inflatorni pritisci sve više osećaju i da ih je teško ignorisati govori i odluka Izvršnog odbora Narodne banke Srbije da za 0,5 procentnih poena poveća referentnu kamatnu stopu (sada iznosi 8,5 odsto).

Procenjeno je, naime, da će međugodišnja inflacija u julu biti oko pet odsto i da bi to moglo da ugrozi ciljanu inflaciju. Ima li, dakle, razloga za brigu i da li će dalja depresijacija dinara, u paketu sa najavljenim poskupljenjima, poremetiti projektovanu inflaciju od šest (plus-minus dva) odsto?

Savić: Dinar će nastaviti da pada
 
"Ključni momenat u ovoj priči jeste devizni kurs. Dinar će, po svemu sudeći, nastaviti da pada, mada bi svima više odgovaralo da je kurs stabilan i da evro vredi, recimo, 75 dinara. To, međutim, u ovom trenutku nije moguće i uprkos deviznim rezervama, koje su za naše prilike prilično visoke, tu se ne može mnogo učiniti. Jer, treba podsetiti na to da nisu sva sredstva od ukupno oko 11 milijardi evra koliko iznose devizne rezerve, na raspolaganju Narodnoj banci Srbije i ne mogu se potrošiti na odbranu kursa. Ne zaboravimo da u ukupnim rezervama 6,5 milijardi evra čini devizna štednja građana i da je na odbranu kursa već potrošeno više od 1,7 milijardi evra. Prema tome, NBS bi trebalo, to je uostalom i njen zadatak, da finim mehanizmima monetarne politike održava devizni kurs dinara na nivou koji neće uticati na rast cena", izjavio je Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

On je ukazao na još jednu pojavu koja je na našem deviznom tržištu prisutna od 2008. godine, a reč je o tzv. špekulativnom, odnosno vrućem kapitalu.

On podseća da je Srbija u jednom trenutku bila veoma atraktivna bankama koje su u potrazi za zaradom došle i na naše tržište - privukle su ih visoke kamatne stope na repo operacije koje su iznosile 24,5 odsto, a naruku im je išao i relativno stabilan devizni kurs. Ali kada su kamate na hartije od vrednosti koje emituje država pale ispod 10 odsto i kada su uslovi za zaradu svedeni na minimum, taj kapital je počeo da napušta Srbiju.
Merena indeksom cena na malo, julska inflacija je, sudeći prema oceni Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 0,4 odsto.

"Najavljena poskupljenja ne idu naruku projekcijama inflacije, ali treba verovati u to da će predstavnici Vlade Srbije imati u vidu da su plate i penzije zamrznute i da neće dozvoliti da cene o kojima oni odlučuju porastu. Izvesno je, takođe, da je inflacija sada posledica rasta troškova, a ne rasta tražnje, kao i to da je država u velikoj meri, kako u prethodnom periodu tako i sada, uticala na inflatorna kretanja, s obzirom na to da je dala „zeleno svetlo“ za poskupljenja komunalnih i telekom usluga kao i električne energije koja i te kako učestvuje u formiranju indeksa potrošnje i obračunavanju inflacije", komentariše Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta.

On kaže da je "s druge strane činjenica je da je cena električne energije u Srbiji niža nego u regionu, pa je gotovo nemoguće govoriti o investicijama u podizanje novih kapaciteta i sada je pitanje kako pomiriti taj konflikt - s jedne strane podići cenu električne energije, a s druge ne narušiti standard stanovništva. Videćemo šta će se dogoditi i sa cenama naftnih derivata koje takođe utiču na kretanje inflacije, a tu je i depresijacija dinara koja podiže troškove proizvodnje, pa proizvođači to koriste kao izgovor za korekciju svojih cenovnika".

On, ipak, procenjuje da bi, čak i da se sva najavljena poskupljenja realizuju, bilo moguće da stopa inflacije ostane u projektovanim okvirima „ukoliko se vlada bude odgovorno ponašala kad je reč o davanju saglasnosti na povećanje cena koje su u njenoj nadležnosti“. “
Dozirana intervencija NBS
 
Ekonomista Zoran Jeremić upozorava na to da će zbog makroekonomske situacije depresijacija dinara biti problem sa kojim ćemo se suočavati i u narednom periodu.

Komentarišući najave da bi merama monetarne politike trebalo ublažiti inflatorne pritiske Jeremić kaže da je pogrešno akcenat stavljati na intervencije NBS, jer bi to donelo više štete nego koristi.

"Ako NBS nastavi da interveniše na deviznom tržištu, to će dati kratkoročne efekte sa dugoročnim posledicama, a cena će biti visoka. Drugim rečima, ako se NBS opredeli za restriktivniju monetarnu politiku, onda će se kriza produbiti, a ako odluči da poveća kamatnu stopu da bi povukla deo dinara, to opet ima svoju cenu koja nije mala. Prema tome treba se osloboditi jednostranog tumačenja da jedino NBS treba da kontroliše cene. Jer, u krajnjem slučaju može sve da se stavi u rezerve, pa da se izazove deflacija, ali to bi bilo u koliziji sa zalaganjima koja stižu iz Vlade Srbije da bi trebalo podsticati potrošnju", tvrdi Jeremić.

Ekonomista Miladin Kovačević smatra da se inflacija, bar zasad, kreće u okvirima ciljane i podseća da je u junu u odnosu na maj inflacija iznosila 0,4 odsto.

„Zbog najavljenih poskupljenja, inflacija bi mogla da zabeleži izvestan rast na mesečnom nivou, ali to nikako neće biti alarmantna pomeranja. Projekcije neće biti ugrožene čak i ako bi na jesen poskupela električna energija“, naglašava Kovačević, i dodaje da u ovom trenutku mnogo veći problem predstavlja budžetski deficit i likvidnost privrede.

S druge strane, pre svega iz redova privrednika, mogu se čuti zalaganja da se kurs dinara veže za inflaciju. Treba, međutim, podsetiti da taj model koji je najčešće primenjivan u zemljama Latinske Amerike s ciljem da se ne dozvole preterane oscilacije domaće valute, nije dao očekivane rezultate.


Poništena svaka peta privatizacija
Beograd -- Od početka privatizacije u Srbiji raskinuti su ugovori za više od 20 odsto prodatih firmi, a samo ove godine do kraja juna poništeno je 86 takvih dokumenata.
To je najviše u proteklih deset godina, a prema podacima Agencije za privatizaciju, do kraja juna ove godine od početka privatizacije raskinuto je 563 ugovora.

Podaci Agencije za privatizaciju ukazuju da je, regionalno posmatrano, najviše ugovora o privatizaciji raskinuto na teritoriji Vojvodine a zatim slede region Niša, Kraljeva, Beograda i Kragujevca.

Razlozi raskida ugovora sa novim vlasnicima preduzeća su tokom celog dosadašnjeg perioda privatizacije ostali nepromenjeni - neispunjavanje obaveza koje se odnose na investiranje i poštovanje socijalnog programa, prestanak proizvodnje, neisplaćivanje kupoprodajne cene i prodaja imovine firme mimo ugovorenih uslova.
Fiktivno osnivanje firmi, prikazivanje lažnih potraživanja i prebacivanje novca na račune tih firmi - klasična je šema po kojoj se "ispumpava" novac u privatizaciji. Takođe, vlasnicima tih preduzeća nije strano ni otuđivanje imovine u procesu privatizacije i njeno opterećivanje hipotekom i različitim vrstama kredita.

Prema važećem propisima svakim pojedinačnim ugovorom Agencija za privatizaciju određuje visinu dozvoljenog otuđenja imovine a svaki prelazak tog "praga" moguć je samo uz njenu saglasnost.

Sindikati su više puta ukazivali da u Srbiji trenutno oko 100.000 radnika ne prima platu i da ih je većina zaposlena u privatizovanim firmama.

Privatizacija u Srbiji, kako su ukazivali u više navrata stručnjaci, imala je (i još uvek ima) neke svoje specifičnosti koje su je u negativnom kontekstu razlikovale od privatizacija u drugim zemljama.

Naša privatizacija pre svega predugo traje, jer se obavlja u roku od bezmalo 20 godina. Osim toga, prihodi dobijeni prodajom preduzeća (oko tri milijarde evra), odlazili su mahom u tekuću potrošnju umesto u investicione projekte.


Autoindustrija privlači investitore
Beograd -- Dve milijarde dolara stranih investicija Srbija bi mogla ove godine da inkasira, pod uslovom da se okonča prodaja Telekoma, kao i dugonajavljivani dolazak Ikee.
Ubedljivo najviše interesovanja stranaca ima za automobilsku industriju, ali i tekstilnu i elektronsku.

Svaki dolar ili evro stranih investicija u Srbiju je dobrodošao jer i te kako pozitivno utiče na nivo deviznih rezervi.

Od početka godine, za pet meseci, prema podacima Privredne komore Srbije, strana direktna ulaganja u Srbiju iznosila su 396,8 miliona evra. Najviše ih je bilo u martu - 129,5 miliona i januaru - 122,1 milion evra.
"Pretežan deo ostvarenih stranih direktnih investicija ostvaren je iz zemalja Evropske unije, što ukazuje i dalje na značajnu ulogu evropskih investitora u 2010. Najviše je ulaganja u prerađivačkoj industriji i finansijama, a slede poslovi sa nekretninama, trgovina na malo i veliko i saobraćaj", kaže Ivan Jakšić, direktor za informisanje u Privrednoj komori Srbije.

Ohrabruje to što SIEPA, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza, trenutno vodi oko 80 projekta potencijalnih stranih investitora. Međutim, ne može se sa sigurnošću tvrditi da će svi oni ove godine biti i realizovani, jer je ponekad potrebno da prođe i do dve godine od najave investitora do početka proizvodnje.

Ima i drugih primera, kao što je slučaj sa južnokorejskom Jurom, koja je za samo nekoliko meseci pokrenula proizvodnju kablova za automobile u Rači, a planira i izgradnju fabrike u Nišu koja bi uposlila 1.500 ljudi.

"Najveći deo projekta je iz automobilske i tekstilne industrije. Dolazak Fijata privukao je veliki broj potencijalnih ulagača dobavljača iz automobilskog sektora. Takođe, puno je projekata i iz elektronske industrije. Ostvarenje plana stranih ulaganja u 2010. najviše zavisi od prodaje Telekoma Srbija, ali i realizacije planova za modernizaciju postrojenja Naftne industrije Srbije, rekonstrukciju pogona Zastave u Kragujevcu i tendera za gradnju blokova u dve termoelektrane", kaže Miloš Ćurčin, predstavnik za odnose sa javnošću SIEPE.

Sektor auto-industrije, kada je reč o stranim investicijama, bez premca je. Tako je u Nišu prošlog meseca potpisan sporazum sa Dajtekom, zahvaljujući kojem će biti otvoreno 400 novih radnih mesta.
Iz fabrike u Nišu koja bi trebalo da bude završena do sredine 2011. snabdevaće se klijenti Dajteka kao što su Mercedes, Reno, „Dženeral motors” i Fijat. Najveći deo komponenata namenjen je za izvoz, dok će 40 odsto proizvodnje ići u kragujevačku fabriku „Fijat automobili Srbija”.

U Svilajncu nemački Rojm, koji proizvodi auto-delove, završava svoju fabriku koja bi u oktobru trebalo da počne s radom. Ovaj grad je i multinacionalna kompanija Panasonik izabrala za proizvodnju elektronike.

Više je razloga zašto je stranim ulagačima Srbija interesantna za ulaganja, uprkos krizi. Osim geografskog položaja i konkurentske cene radne snage, na prvom mestu su sporazumi o slobodnoj trgovini koje Srbija ima potpisane za Rusijom, Belorusijom, Evropskom unijom, kao i državama CEFTE i EFTE. Uskoro bi trebalo da stupi na snagu i sporazum sa Turskom.

Efekte je dala i Uredba o investicijama, kojom je predviđena bespovratna pomoć stranim i domaćim investitorima po novootvorenom radnom mestu od 2.000 do 10.000 evra u zavisnosti od sfere industrije.

"Od juna 2006. investitorima je podeljeno 47,3 miliona evra, što je doprinelo ulaganjima vrednim više od 600 miliona evra, a tako je otvoreno više od 17.000 novih radnih mesta. Do sada je bilo deset krugova za prijavu investitora, a u toku je jedanaesti krug, a rok za prijavu je 27. avgust". ističe Ćuričin.

U slučaju da se ove godine Srbija ne dobije novac od prodaje Telekoma, kao i da Ikea ne investira, moglo bi da se slije od milijardu do milijardu i trista miliona evra.

Dvadeset najvećih investitora od 2001. do 2009. Investitor Zemlja Zemlja porekla Investicije
Telenor Norveška telekomunikacije 1.602 mil. evra
Gaspromnjeft Rusija energetika 947
Fijat Italija automobilska 700
Filip Moris SAD duvanska 630
Mobilkom Austrija telekomunikacije 570
AB InBev Belgija prehrambena 530
Banka Inteza Italija bankarstvo 508
Salford Velika Britanija prehrambena 500
Stada Nemačka farmaceutska 475
NBG Grčka bankarstvo 425
Eurobanka EFG Grčka bankarstvo 400
Merkator Slovenija maloprodaja 300
Kredi Agrikol Francuska bankarstvo 264
Fondiaria SAI Italija osiguranje 220
Ju-Es stil SAD metalska 220
Lukoil Rusija energetika 210
Pepsi Ko SAD prehrambena 210
Afrika Izrael i Tidhar Izrael nekretnine 200
Blok 67 Austrija i Srbija nekretnine 180
Holcim Švajcarska građevinska 170


Napomena: podaci dobijeni na osnovu istraživanja koje sprovodi SIEPA
i obuhvataju kako realizovane tako i planirane investicije


EIB approves 32 regional infrastructure projects
BELGRADE -- The European Investment Bank (EIB) has approved another 32 local and regional infrastructure projects in Serbia.

The projects are part of the bank’s “Let's Build Together” program, in which EUR 150 million would be invested in local and regional infrastructure in Serbia over the next two years, the National Investment Plan Ministry told the Tanjug news agency.

The bank approved its second list of projects for 24 towns and municipalities in Serbia.

In early July, the EIB approved a list of 14 projects that are part the same program, whose realization has already started, and the Ministry would be sending another list of potential projects to the EIB by the end of August.

The projects would cost EUR 150mn in total, aided by an EIB loan of EUR 75mn under favorable terms and conditions.

The remaining EUR 75mn would be provided by the Ministry, the Vojvodina Capital Investment Fund, and the towns themselves.


Minister for Irish model of Diaspora investments
BELGRADE -- Diaspora Minister Srđan Srećković said that Serbia needs the same type of action plan for attracting investments that Ireland has developed for its Diaspora.

"This model encompasses encouraging the return of educated emigrants, building business networks that include the Diaspora, promoting Serbia as a good investment environment and advertising Serbian brands abroad," Minister Srećković said.

The minister noted that right now, there are more Irish people living outside of Ireland and that is why the country has developed a special model for relations with its Diaspora, one that helps it overcome economic difficulties.

According to Srećković, a key challenge for the Serbian government in terms of economic policy is finding ways to finance the growth of the real sector and boost exports. The money could come from domestic savings, new banks that would offer loans to agriculture, industrial exports, small and medium-sized companies and investments from the Diaspora.

Srećković noted that the Ministry has prepared a multimedia catalog presenting specific investment opportunities in Serbia.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta