Beograd -- Kada 1. januara 2011. godine bude otvoreno tržište naftnih derivata, benzin bi u maloprodaji odmah mogao da pojeftini za 10 odsto, odnosno desetak dinara.
Ipak, kako će tržište od nove godine izgledati u najmanju ruku je neizvesno, tvrde upućeni.

Privatni naftaši žele da sklope trogodišnji ugovor sa Naftnom industrijom Srbije po kome će derivate kupovati samo od ove kompanije. Drugima, koji budu rešili da ga uvoze od stranaca, ograničenje će predstavljati nedostatak odgovarajuće infrastrukture za skladištenje.

Zbog svega ovoga čini se da će neka vrsta monopola biti nastavljena i posle 2011. godine. Jer NIS i mali privatnici zajedno imaju skoro hiljadu pumpi, od nešto više od 1.200 koliko ih je ukupno u Srbiji!
Jedina vest koja može da ohrabri jeste činjenica da će ove dve strane, kada i ako zaključe pomenuti sporazum, morati da to prijave Komisiji za zaštitu konkurencije kako bi ga ona odobrila. Dijana Marković-Bajalović, predsednica komisije, kaže da sve zavisi od toga da li bi taj sporazum uticao ograničavajuće na konkurenciju.

"To bismo onda razmotrili. Ali ne bih se sada izjašnjavala jer ne znam detalje i ne znam da li oni stvarno zajedno zauzimaju 80 odsto tržišta. Ipak, komisija bi bila nadležna da takav ugovor odobri ili ne odobri", ističe Marković-Bajalović.
Uredba o zabrani uvoza naftnih derivata uvedena je kako bi se NIS zaštitio od konkurencije, odnosno kako bi rafinerije u Pančevu i Novom Sadu dobile na vremenu da se modernizuju i počnu da proizvode goriva evropskih standarda. Zvanično prestaje da važi 1. januara 2011. godine. Kako će tržište da izgleda posle toga zavisi od toga kod koga će se snabdevati domaći naftaši.

U Udruženju vlasnika privatnih benzinskih stanica pregovaraju sa NIS-om o dugoročnoj saradnji i ukoliko dobiju povoljnu cenu, sklopiće ugovor da kupuju samo od njih. Iako privatnici na to imaju pravo, ovakav potez se već tumači kao odstupanje od pravila tržišne igre, pogotovu zato što privatni naftaši nemaju baš tako zanemarljiv udeo na tržištu. Kako tvrde, 38 odsto pumpi pripada njima.
Bora Takić iz ovog udruženja kaže da su razgovori sa NIS-om i Ministarstvom ekonomije već obavljeni protekle nedelje, a čeka se konkretna ponuda.

"Sa otvaranjem tržišta moguće su dve varijante. Jedna je da sa NIS-om napravimo dugogodišnji ugovor o saradnji, a druga je varijanta da idemo na saradnju sa strancima. Sada je formirana tripartitna komisija od naftaša, Vlade i NIS-a kako bismo našli rešenje i napravili saradnju od najmanje tri godine. Imali bismo i saradnju po principu franšiza. NIS bi nama dao brend, a mi njima pumpe", objašnjava Takić i dodaje da bi ishod pregovora trebalo da bude poznat što pre.
U Ministarstvu energetike ističu da je razgovora bilo ranije, kao i da privatnicima niko ne može da zabrani od koga će da kupuju gorivo kada se otvori tržište.

"Oni realno zauzimaju značajan deo tržišta, a žele da kupe derivate po povoljnim cenama. Dok sa druge strane NIS želi da što bolje plasira te derivate. Ukoliko ima nekih dogovora koji loše utiču na tržište, o tome treba da odluči Komisija za zaštitu konkurencije", kažu u ministarstvu.
U NIS-u navode da su im potrošači na prvom mestu i dodaju da im je cilj da obezbede visok kvalitet goriva prema evropskim standardima.

"NIS ima tekuće ugovore za isporuku goriva sa većinom privatnih naftnih kompanija u Srbiji i veruje da će i ubuduće imati takve ugovore, pošto će svojim klijentima ponuditi optimalni odnos cene i kvaliteta goriva", navode u NIS-u i dodaju da se za liberalizaciju pripremaju kroz modernizaciju rafinerijskog kompleksa, proizvodnju naftnih derivata usklađenih s evropskim standardima, širenje proizvodnje evrodizela i razvoj maloprodajne mreže.

Ipak, ne slažu se svi sa namerom privatnih naftaša. Nebojša Atanacković iz kompanije Nafta a.d. kaže da oni mogu da se organizuju kako bi zajednički vršili nabavku derivata, ali da ne vidi razlog za to.

"To jeste u neku ruku produžavanje monopola. Tako bi privatnici eventualno mogli da postignu povoljnije cene, ali u suštini ne vidim razlog da se prave dugoročni ugovori, jer cena može često da se menja. Nećemo dozvoliti da bude kartela", ističe Atanacković.
Kako Atanacković dodaje, ako bi sve funkcionisalo po pravilima tržišta, cene bi se formirale na drugačijim osnovama od dosadašnjih, odnosno mogle bi da se menjaju dnevno.

"To znači da bi, po uzoru na evrodizel, i benzin odmah nakon otvaranja tržišta mogao da pojeftini za oko deset odsto. Ipak, videćemo kako će sve da izgleda. Manji privatnici bi mogli da imaju još jedno ograničenje u uvozu, jer nemaju odgovarajuće rezervoare koje od njih traži država, pa tu može da nastane problem", objašnjava Atanacković.

Ima i mišljenja da je ideja o ujedinjenju u jedno preduzeće teško izvodljiva. Aleksandar Mileusnić iz kompanije Petrobart Avia ističe da je u ovom trenutku samo jedna stvar izvesna.

"Neizvesno je kako će izgledati tržište derivata posle 1. januara 2011. godine. Sve zavisi od ponašanja NIS-a. Ipak, gorivo će biti prodavano po onoj ceni koja bude bila u datom trenutku na svetskom tržištu uvećana za troškove transporta i odgovarajuću zaradu", navodi Mileusnić.

Ipak, tržište Srbije čine i veliki igrači, koji, čini se, sa nestrpljenjem očekuju liberalizaciju. U OMV-u, čiji je udeo kod nas 15 odsto, kažu da će ponuditi nove vrste goriva. "Kada je cena u pitanju, ona se sastoji od više komponenti kao što su proizvođačka cena, akcize, dažbine, porezi, troškovi transporta i ostali troškovi", kažu u OMV-u.

Prodaju se četiri imovinske celine a zbir svih početnih cena na javnom nadmetanju je 16,19 miliona evra.

U oglasu koji je danas objavljen u štampanim medijima navodi se da će se na javnom nadmetanju ponuditi prodavnica u Knez Mihailovoj ulici broj 44 površine 2.746 kvadrata sa pripadajućim inventarom i opremom po početnoj ceni od 13,4 miliona evra.

Rok za podnošenje prijave za učešće na javnom nadmetanju najkasnije pet radnih dana pre održavanja javnog nadmetanja, zaključno sa 4. oktobrom 2010. Pravo na učešće na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica koja izvrše uplatu radi otkupa prodajne dokumentacije u uplate depozita.

Podsećanja radi, mali akcionari bili su uporni u nastojanju da firma izadje iz stečaja a da zatim formiraju većinski paket od 51 odsto akcija. Oni su sve vreme tvrdili da se priprema "neprijateljsko preuzimanje od strane tajkuna".

Kako je ranije izjavila sekretar tog Udruženja Vesna Tatalović za preostalu imovinu Beka pre svega za dve Robne kuće u Knez Mihajlovoj ulici vlada veliko interesovanje kupaca.

Za Robnu kuću u Knez Mihajlovoj 16, prema saznanjima akcionara, zainteresovani su bili Vuk Hamović, Vojin Lazarević kao i Filip Cepter. Reč je o veoma atraktivnom i skupom poslovnom prostoru, odnosno cena kvadrata na ovoj lokaciji nije ispod 20.000 evra.

Preduzeće Beko nalazi se u stečaju od 12. februara 2003. godine i do sada je od prodaje imovine prihodovano do 66 miliona evra.

Imlek announced last night that it would continue reducing export of its products to the neighboring markets until the stability was achieved in supply of milk and dairy products in Serbia and that it would make sure that its mother company Danube Foods Group sends all available excessive unrefined milk to our country.

According to the company's statement, this was promised by Slobodan Petrovic, the Director General of Imlek, which is in the majority ownership of Salford investment fund, during the yesterday's meeting with Serbian Minister of Agriculture, Forestry and Water Power Engineering Sasa Dragin.

In addition, Imlek will keep doing everything it can within the scope of broader measures that will be harmonized with the Ministry of Agriculture in the future with the aim of stabilizing milk market in Serbia.

In the talk with Minister Dragin, according to Imlek's statement, current situation in the supply of milk and dairy products to the market was analyzed, as well as the problems faced by farmers in the primary production of unrefined milk.

As it was pointed out, the effects of global increase in food price, which is currently discussed by the UN Food Committee, have also hit Serbia.

On audit-consulting company Deloitte's rank list "The Central Europe Top 500", there are 12 companies from Serbia, which entered that list on the basis of their registered sales incomes.

The best ranked Serbian company is Delta Group - 72nd with the registered income of EUR 1.675m, followed by EPS on the 75th and PTT Srbija on the 101st place. This year, NIS is 109th on the CE Top 500 list, while Telekom Srbija ranks 118th. EFT Holdings is 149th, followed by Delta Maxi on the 239th place. Other companies from Serbia that entered this year's CE Top 500 list are: Srbijagas (308th), US Steel Serbia (351st) and Mercator-S (419th).

For the first time ever, the list also includes Jugorosgaz (485th) and Idea (488th). The Top list of insurance companies, ranked by gross calculated premiums, includes Dunav Osiguranje (42nd) and DDOR (50th).
Just like in the previous years, PKN Orlen and MOL kept the leading positions on Deloitte's list. CEZ, the Czech energy giant, is now among top three companies in the region. Contrary to the past years, of which characteristic was high growth of incomes due to increase in oil price, acquisitions and consolidations, this year's incomes of these companies have dropped. However, even the decrease by about 31% did not prevent PKN Orlen from winning the first place on this year's CEO Top 500 list with EUR 15,697.5m.

Beograd -- Dosadašnje iskustvo govori da strani ulagači na Berzi do sada nisu igrali "na prvu loptu", kaže direktorka Berze Gordana Dostanić.
Ona time objašnjava to što uključenjem akcija Naftne industrije Srbije (NIS) na listing A Beogradske berze strani investitori nisu pohrlili u kupovinu.

U tekstu objavljenom u novom broju biltena Berze, Dostanić je istakla da je dolazak NIS-a na Berzu, bar za sada, događaj koji je obeležio ovu godinu, bez obzira na to da li su očekivanja javnosti u pogledu obima trgovanja bila veća.

"Nije sporno da taj podatak oslikava i ukupno stanje tržišta kapitala, ali to je već stara priča", primetila je direktorka Berze, ističući da je pozitivno to što je NIS na stranu tražnje vratio domaća fizička lica, čija je aktivnost bila "prilično umrtvljena" prethodnih godina.

Ona je navela da bi, pre konstatacije da li je trgovanje NIS-ovim akcijama ispod očekivanja, trebalo uzeti u obzir i neke okolnosti privatizacije ove kompanije - a to je da je problem NIS-a zapravo obaveza iz kupoprodajnog ugovora o pokretanju ponude za preuzimanje sa definisanim krajnjim rokom (2. februar 2011), kao i najnižom cenom (4,8 evra).Dostanić je iznela stav da obaveznost iznošenja ponude za preuzimanje akcija NIS-a od strane većinskog vlasnika Gaspromnjefta sigurno nije imala za cilj samo i isključivo zaštitu manjinskih, odnosno malih akcionara.

"Važno je osvrnuti se na razliku od preko 300 dinara po akciji izmedju obračunske i kupoprodajne cene većinskog paketa (ispod koje neće biti preuzimanja), u korist ove druge", ukazala je Dostanić i dodala da investitor koji kupi akcije NIS-a najkasnije početkom februara može očekivati prinos između tržišne cene i najniže cene po kojoj će pokrenuta ponuda za preuzimanje.

"Ovi elementi akciji NIS-a menjaju karakter približavajući je, po logici investiranja, obveznici", navela je ona i naglasila da će investitori u svoju analizu uključiti i odnos knjigovodstvene (koja iznosi oko 138 dinara) i tržišne cene.

"I tako smo ponovo na crvenoj krivulji cene akcija NIS-a", primetila je Dostanić i istakla da je već prvim pogledom na tržište primetan izostanak stručne brokerske pomoći, pošto nevešti i neuki akcionari nemaju kome da se obrate za pomoć."Zbog toga će se tržište verovatno duže stabilizovati nego što bi to zahtevale 'redovne' okolnosti", zaključila je Dostanić.