Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dragin: Izvoz agrara veći 25 odsto
Beograd -- Srbija je za sedam meseci ove godine izvezla poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrednosti od 1,02 milijarde dolara, kaže Saša Dragin.
Ministar poljoprivrede Srbije objašnjava da je to za 25 odsto više nego u isto vreme prošle godine.

"To je najveći zabeleženi rast izvoza poljoprivrede i prehrambene industrije koji je Srbija imala", kazao je on i podsetio da je prošle godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije iznosio dve milijarde dolara, uz suficit od 650 miliona dolara.

Dragin je kazao da je Srbija u poslednje dve godine usvojila 31 zakon iz oblasti poljoprivrede usklađen sa regulativom Evropske unije (EU) i da je novi izveštaj o EU napretku Ministarstva poljoprivrede bio pozitivan i da je Srbija dobila mogućnost izvoza prerađevina od svinjskog mesa, piletine i ribe.

Ministar poljoprivrede je poručio "onima koji su između srpskog seljaka i potrošača", da bez obzira na pare i moć "apsolutno ne mogu da pokolebaju državu u politici čiji je prvenstveni interes da poljoprivrednik dobro zaradi i da građani imaju pristup kvalitetnoj i zdravoj hrani po prihvatljivim cenama".

Dragin je rekao da su za državu najvažniji potrošači koji moraju da dobiju zdravstveno bezbednu i kvalitetnu hranu, zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede ove godine izvršilo skoro 1.000 kontrola objekata u kojima se proizvodi hrana, navodeći da je iz prodaje povučeno više od 170 tona neispravnog mesa i namirnica od mesa.


Jugoremedija uskoro na tenderu
Zrenjanin -- Fabrika lekova Jugoremedija u Zrenjaninu uskoro će uputiti javni poziv malim akcionarima za objedinjavanje paketa akcija sa državom, radi tenderske prodaje.
Predsednica Upravnog odbora te famaceutske firme Nadica Margold kaže da je „u toku usaglašavanje teksta javnog poziva, između Agencije za privatizaciju i Centralnog registra za hartije od vrednosti, radi raspisivanja poziva malim akcionarima da se pridruže državnom delu od 42 odsto kapitala, radi tenderske prodaje“.

Ona je precizirala da će u pozivu biti naznačena minimalna cena od 15 evra po akciji.

Jugoremedija ima 460 radnika, ali i 4.300 malih akcionara, sa 58 odsto akcijskog kapitala, koji će biti obavešteni na kućne adrese o javnom pozivu za objedinjavanje paketa akcija.

Posle višegodišnjih protesta, sukoba i raskida kupoprodajnog ugovora iz 2002. godine, sa makedonskom firmom „Jaka 80“, iza koje je stajao nišlija Jovica Stefanović-Nini, mali akcionari na čelu sa Zdravkom Dedurićem su prezueli upravljanje marta 2007. i vratili sedište fabrike iz Niša u Zrenjanin.
Jugoremedija je, zatim, stajala 14 meseci zbog obnove pogona, u šta je uloženo devet miliona evra. Po tvdnji Dedurića, trećina investicije je iz akumulacije Jugoremedije, a preostali deo iz kredita Hipo Alpe Adrija banke.

Vraćena dokumentacija bez krivične prijave

Policijska uprava i Služba privrednog kriminala u Zrenjaninu vratili su Jugoremediji oko 600 dokumenta koje su bili odneli, ali nije bilo elemenata za podnošenje krivične prijave protiv ovalašćenih lica, kaže Margold.

Ona je podsetila da su dokumeta odneta pre tri meseca i navela da je rukovodstvu fabrike u policiji usmeno saopšteno da nema elemenata za pokretanje krivičnog postupka za zloupotrebu službenog položaja.

„Mi smo kao menadžment ponosni na takvu činjenicu, jer smo, posle poništenja privatizacije i preuzimanja fabrike 2007. godine, nastojali da poslujemo po zakonima“, rekla je Margold.

Ona je podsetila da su inspektori privrednog kriminala izvršili pretres svih dokumenata i sefova u Jugoremediji, ali nisu našli nepravilnosti.


Srbija 97. po ekonomskim slobodama
Podgorica -- Srbija po ekonomskim slobodama zauzima 97. mesto na listi Frejzer instituta u Kanadi, koji rangira zemlje po ekonomskim slobodama na osnovu 42 mere.
Glavni kriterijum su lični izbor, dobrovoljna razmena, slobodna konkurencija i zaštita privatnog vlasništva.

Crna Gora po ekonomskim slobodama zauzima 66. mesto na listi Frejzer instituta u Kanadi, čime je bolja za 15 mesta u odnosu na prošlu godinu.

Od bivših jugoslovenskih republika, samo je Slovenija ispred Crne Gore, na 61. mestu, dok se Bosna i Hercegovina nalazi na 111. mestu. Hrvatska je na 87, a Makedonija je 72. mestu.

U odnosu na zakonsku regulativu koja se tiče kredita, rada i poslovanja, Crna Gora je na pomenutoj listi na 13. mestu od 123 zemlje u kojima kanadski Institut meri ekonomske slobode.

Globalno posmatrano, kako je saopšteno, ekonomske slobode u svetu su u padu. Hong Kong je i dalje u toj oblasti na prvom mestu u svetu, a slede Singapur, Novi Zeland i Ssvajcarska. Na dnu liste po ekonomskim slobodama su Venecuela, Angola, Mijanmar i Zimbabve.


Aleva sjajan primer privatizacije
Novi Kneževac -- Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić kaže da je kompanija Aleva sjajan primer uspešne privatizacije.
"Ova kompanija je dobar primer privatizacije, posle koje nije bilo otpuštanja radnika, nego otvaranja novih radnih mesta", istakao je Pajtić.

On je rekao da je Vlada Vojvodine, preko svog Fonda za razvoj, učestvovala sa 500.000 evra u izvoznom programu i programu zapošljavanja radnika i naglasio da će pokrajinska Vlada i dalje učestvovati u izvoznom programu investicijama preko Fonda za razvoj.

On je rekao da je Vlada Vojvodine, preko svog Fonda za razvoj, učestvovala sa 500.000 evra u izvoznom programu i programu zapošljavanja radnika i naglasio da će pokrajinska Vlada i dalje učestvovati u izvoznom programu investicijama preko Fonda za razvoj.

Kompanija Aleva privatizovana je 2005. godine i posluje u okviru "Flori trejding grupe" u čijem je sastavu i Flori iz Kruševca, koji proizvodi dečiju instant hranu "bejbi king".

Generalni direktor fabrike Aleva Mile Klepić rekao je da ovo preduzeće ima kontinuirano uspešno poslovanje i izrazio očekivanje da će do kraja ove godine dostići ukupan prihod od 20 miliona evra.

On je naglasio da su visoki troškovi proizvodnje aleve paprike, pošto fizička radna snaga bere papriku, i dodao da će se ta kompanija i dalje zalagati da se pospeši proizvodnja.

Proizvodnja paprike skupa bez subvencija

Klepić kaže da je proizvodnja paprike i ostalog povrća u Srbiji izuzetno skupa, jer država, za razliku od većine evropskih zemalja, ne subvencioniše tu vrstu proizvodnje.

"Aleva se kao proizvođač mlevene začinske paprike bori na evropskom tržištu da bude što konkurentnija, ali svetski proizvođači paprike, zbog subvencija koje dobijaju u svojim državama, imaju znatno niže cene dok im je kvalitet mnogo lošiji", rekao je on.

"Mogućnosti Vojvodine su velike kad je reč o proizvodnji i preradi začinske paprike, naročito ako se ima u vidu da se ta paprika ne proizvodi u Nemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Austriji, Sloveniji, BiH, Hrvatskoj, Skandinaviji i Poljskoj", dodao je Klepić.

Klepić je istakao da je osnovni brend Aleve upravo aleva paprika, koja je ušla u proces zaštite oznake geografskog porekla. "Očekujemo da će zaštitom geografske oznake porekla naš proizvod biti bolje pozicioniran na tržištu, a mi smo u uslovima ekonomske krize odlučili da se usmerimo na izvoz", kazao je on.

Generalni direktor je istakao da se proizvodi Aleve izvoze najviše na tržište Bosne i Hercegovine, ukazujući da je u toku osvajanje velikih tržišta u Rusiji, Ukrajini, Belorusiji, Skandinaviji, kao i da se njihovi proizvodi u velikoj meri izvoze i u Afriku.

Klepić je predočio da fabrika ukupno zapošljava oko 350 radnika, na neodređeno vreme, ili po potrebi. On je podsetio da je početkom godine najavljena izgradnja nove fabrike u Novom Kneževcu i istakao da se trenutno izradjuje projektna dokumentacija.


Zvanično najbolji evropski autobus proizvodiće se u Beogradu
Član Gradskog veća Miroslav Čučković i predsednik Upravnog odbora "Ikarbusa" Nenad Mijailović prisustvovali su danas proglašenju najboljeg autobusa godine u Hanoveru, koji će se od 1. januara 2011. godine proizvoditi u Beogradu.

U Hanoveru se danas održava regionalni skup 30 najpoznatijih proizvođača automobilske i metalne industrije.

– Veliko mi je zadovoljstvo što u ime grada Beograda prisustvujem skupu najvećih evropskih automobilskih i metalskih kompanija. Predstavnici VDL kompanije, koja je kupila "Ikarbus", u najlepšem svetlu su predstavili gradonačelnika Beograda i zemlju u kojoj će se ovaj autobus proizvoditi – istakao je Čučković.

Predsednik Upravnog odbora "Ikarbusa" Nenad Mijailović rekao je da je pronalaženje strateškog partnera, najveće holandske kompanije, rezultat velikog napora Beograda i Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja.

– Na ovakav način ćemo očuvati proizvodnju, radna mesta, ali i stvoriti nova. Dobićemo mogućnost da zvanično najbolji autobus u Evropskoj uniji postane pravi srpski brend, da se proizvodi kako za Beograd, tako i za izvoz – naglasio je Mijailović.

Autobus koji će se od januara 2011. godine proizvoditi u pogonima "Ikarbusa" je najmoderniji, bešumni autobus koji poseduje klima-uređaj i ekološki motor.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Vlade Republike Srbije Mlađan Dinkić potpisali su 17. septembra Sporazum o razumevanju sa predsednikom Upravnog odbora kompanije "VDL Bus&Coach" iz Ajndhovena Vimom van der Legom. Sporazum Republike Srbije, grada Beograda i holandskog proizvođača autobusa odnosi se na zajedničko ulaganje i saradnju radi preuzimanja i modernizacije beogradske fabrike "Ikarbus".

Predsednik Upravnog odbora kompanije "VDL Bus&Coach" Vim van der Leg rekao je da ta kompanija planira da u Srbiji godišnje proizvede 250 autobusa.


Delta Group ranked fifth in size in region
On the list of 100 biggest companies in the Adria region, which has been made by Deloitte consulting company, there are 23 companies from Serbia, while the best ranked is Delta Group.

Telekom Srbija is the second in net profit in the region

The Adria region encompasses the territories of Serbia, Slovenia, Croatia, Macedonia, Montenegro and Bosnia and Herzegovina, and the biggest company from Serbia is Delta Group, which is the fifth with 1,676 million euros worth of revenue.

The biggest company in the region is Agrokor from Croatia with the revenue of 3,607 million euros. The second is Croatian INA, followed by two Slovenian companies - Mercator market chain and Petrol energy company.

When it comes to Serbian companies, the sixth is the Electric Power Company of Serbia (EPS), of which sales income in 2009 amounted to EUR 1,675m, while the Petroleum Industry of Serbia is the ninth with the sales income totaling 1,255 million euros.

Among the top 100 companies, 35 are from Croatia, 31 from Slovenia, 6 from Bosnia and Herzegovina, 4 from Macedonia, and 1 from Montenegro.

As far as the most profitable companies are concerned, the first is HT Group from Croatia with the net profit of 275.8 million euros in 2009, while the second is Telekom Srbija with the net profit of 211.1 million euros.

There is one more company from Serbia among the top ten on that list, and that is EFT Holdings on the ninth place.

The data from the publicly available documents and the documents submitted by companies were used for the analysis.

Deloitte's representative Zarko Mijovic did not want to say which companies had not submitted the data, but he stated that the list would look a bit different if all the companies had submitted the data.

Milan Culibrk, the editor-in-chief of Ekonomist magazine, said that the list included only 14 companies engaged in the industrial production.

He added that it was shocking that the biggest companies in Serbia, Slovenia and Croatia were market chains and that that showed that the new model of economic developmend must be adopted.


French Bongrain invested over 20 million euros in dairies in Zrenjanin and Kikinda
- French Bongrain has invested over 20 million euros in dairies in Zrenjanin and Kikinda - people at Zrenjanin-based Mlekoprodukt said yesterday.

Mlekoprodukt CEO Zivanko Radovancev said to the press that the two dairies were processing about 45 million liters of milk and exporting about million euros worth of products every year.

He said that Mlekoprodukt had 400 workers.

As Radovancev explained, Mlekoprodukt was privatized seven years ago, and French Bongrain became the owner of 100% of capital last year.

According to Radovancev, Mlekoprodukt invests between 2 and 3 million euros every year in improving the competitiveness and quality of the factory, which is among the leaders in cheese production.

Zrenjanin Mayor Goran Kauric assessed during the tour of the dairy that Mlekoprodukt was one of the best examples of privatization in that city and Serbia.

He said that Mlekoprodukt had managed to increase the production at the time of the crisis and that such thing denied the rumors that foreign investors were carrying the profit out of Serbia.

- That is an example how the strategic partner and owner of the factory - French Bongrain, invests in Zrenjanin and Serbia and expands the production. What is important is that it also creates opportunities for the creation of new jobs - said Kauric.

According to the dairies' estimates, about 1.1 billion liters of milk are produced in Serbia every year.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta