Beograd -- U Vladi Srbije veruju da minimalna cena za većinski paket nacionalne telekomunikacione kompanije Telekom Srbija ne treba da bude niža od 1,6 milijardi evra.

"Reakcije potencijalnih kupaca na pomenutu cenu dosta su dobre, pa ćemo se, verovatno, odlučiti da upravo ta cena bude navedena u javnom pozivu kao početna, a da učesnici tendera na posebno zakazanoj aukciji, kroz licitaciju, ponude i više", konstatuju u Vladi Srbije.

Međutim, da bi država za svoje akcije dobila očekivani iznos, od velike važnosti je i kako će se, u odnosu na ovu prodaju, odrediti manjinski partner u Telekomu, grčki OTE. 
Vlada Srbije, naime, još čeka izjašnjenje svog manjinskog partnera u Telekomu kojem je, prošlog meseca, dat predlog da se i on obaveže da, u dogledno vreme, proda svojih 20 odsto vlasništva u Telekomu, po ceni koju će za većinski paket dobiti država.

"Nadamo se da ćemo njihov odgovor dobiti u narednih nekoliko dana", ističu u Vladi, i napominju da je pitanje hoće li se Grci odlučiti da i oni, u narednih godinu-dve, prodaju svoje akcije novom većinskom vlasniku Telekoma, prilično opredeljujuće za potpun uspeh planiranog tendera.

Država, inače, kroz zahtev za posedovanje zlatne akcije, koji će, takođe, biti naveden u javnom pozivu za Telekom, planira da u ovoj firmi zadrži pravo odluke o svim važnim pitanjima koja se odnose na budućnost još uvek nacionalnog teleoperatera.

Kako Novosti saznaju, u Vladi Srbije su vršene i analize o uticaju priliva od prodaje Telekoma u narednoj godini. One ukazuju da bi, samo po osnovu uplate tih početnih 1,6 milijardi evra - naravno ukoliko taj novac ode na investicionu potrošnju, na čemu se u Nemanjinoj insistira - privredni rast u narednoj godini mogao da bude viši za jedan do 1,5 odsto.

Mada je Telekom Srbije trenutno najprofitabilnija državna firma od koje i budžet ima korist, u Vladi Srbije ne očekuju da će se u budućnosti smanjenje priliva po osnovu uplate profita nacionalonog teleoperatera značajnije odraziti na državnu kasu. Inače, prema podacima Ministarstva finansija, u prošloj godini je po osnovu uplate dividende od Telekoma, budžet bio puniji za nešto iznad tri milijarde dinara, dok se u ovoj godini očekuje priliv između pet i šest milijardi

Datum tendera poznat do utorka

Inače, tačan datum raspisivanja tendera za prodaju većinskog paketa Telekoma Srbija u Vladi će se utvrditi do utorka. Mada je ranije najavljivano da će čitava priprema tendera biti okončana pre kraja meseca i da su zadnji dani septembra “upisani” kao ti u kojima će se raspisati javni poziv, proces je usporen jer se prethodnih nedelja intenzivno radilo na formalnom prenosu vlasništva sa državnog PTT Srbija na samu državu.

Pešter -- Na pomolu je još jedna investicija u Srbiji, vredna 700 miliona evra, jer češki Energetsko-privredni fond želi da gradi termoelektranu na Pešteru.

Češki Energetsko-privredni fond zainteresovan je da, gradi termoelektranu na Pešteru, snage 320 megavata, u koju bi uložio oko 700 miliona evra.

Prvi kilovati struje iz pešterske termoelektrane trebalo bi da “poteku” za desetak godina.

Za gradnju elektrane na Pešteru, koja bi bila ekološki potpuno “čista” i uposlila oko 1.000 radnika, zainteresovane su u neke kompanije iz Italije, Nemačke i još nekih zemalja.

Na Pešteru je neiskorišćeno više od milijardu tona odličnog mrkog uglja, ima i lignita koji se može eksploatisati površinski, pešterski ugljeni basen po bogatstvu odmah je iz kosovskog.

Sjenički rudnik Štavalj, koji jedva preživljava, godišnje iskopa samo 70.000 tona “crnog zlata”.

Beograd -- Deo kapitala Ikarbusa biće prodat na tenderu i zatim će biti formirano zajedničko preduzeće Vlade Srbije i strateškog partnera.

"Čitav posao trebalo bi da bude završen do 1. janurau 2011. godine", kaže v.d. generalnog direktora te fabrike autobusa Aleksandar Vićentić.

On, međutim, nije mogao da precizira koliki deo Ikarbusa će biti prodat, ni kada će biti raspisan tender.

Vićentić je naveo da prema Memorandumu o razumevanju, koji su potpisali Ministarstvo ekonomije Srbije i VDL, holandska kompanija namerava da kupi deo Ikarbusa, a zatim sa Vladom Srbije osnuje zajedničko preduzeće koje će se zvati „VDL bus Srbija“.

"Vlada Srbije će u tom preduzeću biti vlasnik 20 odsto kapitala, a VDL će imati 80 odsto i ta firma će nastaviti da proizvodi autobuse za domaće tržište i izvoz", kazao je on.

Prema Memorandumu potpisanom 17. septembra, holadski VDL će u zajedničko preduzeće uložiti 10 miliona evra u imovini i novcu, a Vlada Srbiji 2,5 miliona evra u novcu.

Vićentijević je kazao da će nova firma će preuzeti najveći deo radnika koje trenutno zapošljava Ikarbus. "U Ikarbusu trenutno radi oko 290 radnika, a VDL planira da uposli 280 ljudi", naveo je on i dodao da je plan da se u prvoj godini, odnosno u 2011, proizvede oko 250 autobusa u fabrici „VDL bus Srbije“.

Prema rečima Vićentića, Ikarbus trenutno ima sklopljenje ugovore za proizvodnju oko 80 autobusa za domaće kupce. "Do kraja oktobra trebalo bi da bude isporučeno prvih 10 autobusa za Veoliju, a ostatak u januaru i krajem aprila naredne godine", istakao je on.

Kako je ocenio, to predstavlja značajan pomak u poboljšanju poslovanja Ikarbusa u poređenju sa prošlom godinom, koja je bila veoma teška zbog neuspešne privatizacije i štrajkova radnika.

Bilo je potrebno vreme da se Ikarbus reorganizuje i počne prozvodnju, naveo je Vićentić dodajući da je nakon što je u septembru 2009. raskinut ugovora o privatizaciji sa ruskom kompanijom Avtodetal servis, Ikarbus ušao u restrukturiranje i od oko 700 zaposlenih ostalo je manje od 300.

Na srpskom tržištu, ocenio je, Ikarbus ima veliku konkurenciju domaćih proizvođača među kojima su Neobus, Fap, Nibus, a pojavljuju se i mali privatni proizvođači. Značajniji konkurenti su i ruske i turskih firmi i veliki proizvođači iz Evropske unije, kazao je Vićentić.

Prema njegovoj oceni, godišnje potrebe srpskog tržišta gradskih autobusa su oko 300 vozila, ali trenutno su Beograd i delimično Novi Sad i Niš u stanju da kupuju autobuse, dok ostali voze stare.

Vićentić je rekao da bi Ikarbus mogao da konkuriše za plasman autobusa na tržišta Irana, Rusije i zemalja regiona, gde je ranije dosta izvozio, dok je za prodaju na tržištu Evrpske unije potreban jak strateški partner, kakav je na primer VDL.

Kragujevačka kompanija "Takovo osiguranje" je u prvoj polovini 2010. imala prihod od 1,2 milijarde dinara, što je 5% više nego prošle godine, i dobit od 24 miliona dinara, rečeno je u petak, 24. septembra na predstavljanju te osiguravajuće kuće na sajmu "Auto expo 2010" u Kragujevcu.

Izvršni direktor za poslove osiguranja Ivan Veselinović je rekao novinarima da je do avgusta prodato 140.000 polisa osigaranja vozila, a plan za celu godinu je izdavanje 200.000 polisa i tržišno učesće od 10%.

Veselinović je naveo da prodaja automobila u poslednja dva meseca blago raste, što nagoveštava da bi kompanija mogla da poboljša prodaju kasko polisa osiguranja koja je u protekle dve godine bila u padu.

Takovo osiguranje je u proteklih 19 godina, od osnivanja, izdalo dva miliona polisa obaveznog osiguranja od autoodgovornosti i po broju polisa osiguranja vozila, među 11 osiguravajućih kuća koje se bave tom vrstom osiguranja, na 4. je mestu.

Minister without Portfolio Sulejman Ugljanin and Minister of Labor and Social Security of Turkey Omer Dincer announced on Friday, September 24, that the aim of the two countries was to increase the value of the exchange of goods in the following period to 450-500 million dollars.

The two ministers signed a protocol on cooperation on Friday, September 24, in Belgrade, after the end of the 9th Serbia-Turkey Business Council.

The exchange of goods between the two countries amounted to 334.2 million dollars in 2009, while the coverage of Serbian import by export over the last five years ranges between 10 and 15%.

As it was said at the signing ceremony, the two sides agreed on intensification of the cooperation in the fields of energy, agriculture, tourism and transport.

According to Ugljanin, Turkish companies are willing to participate in the infrastructure, residential development and road infrastructure projects in Serbia, including the construction of the main route sections such as Novi Pazar-Sjenica, Novi Pazar-Tutin and a part of Belgrade-Boljare highway, which will lead to Bar.

It has been agreed that the next meeting of the committee be held in Ankara in 2011.

Jugoremedija drugs factory in Zrenjanin will soon publish a public call for minor shareholders to unite the package of shares with the state for the purpose of the sale by tender.

The media announced the statement of Nadica Margold, the Chairman of the Managing Board, that the minimum price in the call would be EUR 15 per share. Upon the termination of the sales contract of 2002, which was signed with Macedonian Jaka80 company, minor shareholders led by Zdravko Deduric took over the management in March 2007 and returned the headquarters of the factory from Nis to Zrenjanin.

After that, the production in Jugoremedija was on hold for 14 months due to refurbishment of units, in which 9 million euros were invested.

- Construction of Juzni Tok gas pipeline will be realized pursuant to the plan so that the transport of gas may start before the end of 2015 - the officials of Gazprom Export announced.

According to their words, the feasibility study for Juzni Tok gas pipeline is almost finished and it will serve as the starting base for the decision on investment.

Denying the speculations claiming that Russians will experience problems in the provision of funds for the construction of that gas pipeline, people from Gazprom Export said for Balkanmagazin that all estimates of the demand for gas and the fuel prices were showing a growing trend.

Juzni Tok, as they pointed out, has a strong market, which will attract investors.

"Having in mind the expected growth of the demand for gas in Europe, we are certain that our supply agreements, as well as our voluminous gas reserves, will serve as a firm guarantee for potential investors. There will be no problems with the financing of Juzni Tok since the supply agreements will represent a guarantee for the loan repayment and we have a sufficient access to foreign and domestic capital that is required for realization of our investment projects," said the people at that company.

Gazprom is currently working on the feasibility studies for the part of the gas pipeline that goes under the sea surface and for its land branches that will go across the countries participants in the project.

The facts to which these studies point will help them make the decisions on investment and determine the exact terms for financing the gas pipeline.

"Our belief that the realization of the Juzni Tok project will go as planned and that the gas transport will commence before the end of 2015 has the firm bases", said the people at Gazprom Export.

When it comes to interstate Russian-Serbian company for underground gas storage Banatski Dvor, people at that company emphasize that the project is going well.

The business model for the joint venture of Gazprom and Srbijagas has been approved. The primary managing bodies that will be put in charge of the construction, ongoing modernization and the work of the underground storage have already been formed. Registration of the joint venture was done in February 2010.