Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dokapitalizacija Čačanske banke
Čačak -- Čačanska banka privodi kraju pregovore o dokapitalizaciji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
Dokapitalizacija bi mogla da se realizuje pre kraja godine, izjavio je predsednik Izvršnog odbora banke Dragan Jovanović.

"Na taj način biće povećan kreditni potencijal banke kako za građane, tako i za privredu", rekao je Jovanović.

On je naglasio da su IFC i EBRD u Čačanskoj banci videli stabilnu finansijsku instituciju na tržištu Srbije koja je u stanju da se razvija i širi svoju mrežu.

"Tom direktnom stranom investicijom Čačanska banka će dobiti nova, sveža sredstva koja će moći da plasira svojim klijentima. IFC i EBRD će doneti i dve nove kreditne linije, što će obogatiti ponudu Čačanske banke", zaključio je Jovanović.


Primena EFTA sporazuma od oktobra
Beograd -- Specijalni Sporazum o slobodnoj trgovini (EFTA) počeće da se primenjuje od 1. oktobra, saopštila je Privredna komora Beograda.


Vlada zajmi 250 mil. evra za budžet
Beograd -- Vlada Srbije odobrila je komercijalni zajam od četvrt milijardi evra od poslovnih banaka za finansiranje budžetskog deficita i dugova.
Ukoliko srpski parlament usvoji vladin Predlog zakona, država će se za popunjavanje deficita budžeta i vraćanje dugova zadužiti po kamati većoj od pet odsto.

Rok otplate kredita je pet godina, u što je uključen i poček od 12 meseci, objavljeno je na internet sajtu Vlade.

Ako Skupština usvoji zakon, Srbija će se zadužiti kod KBC Banke, Nove Kreditne banke Maribor, Eurobanke EFG, Vojvođanske, Hipo Alpe Adria i Erste banke, i banaka koje su dale zajedničku ponudu: Inteza, Unikredit, Rajfajzen i Sosijete ženeral, u 25 partija po 10 miliona evra.

Kamatne stope nisu iste za sve banke, pa je, na referentnu kamatnu stopu (EURIBOR), dodatna marža KBC banke 4,25 odsto, Nove Kreditne banke Maribor pet odsto, Eurobank EFG 5,2 odsto, Vojvođanske 5,25 odsto, Hipo Alpe Adria i Erste banke 5,3 odsto, koliko je i kod banaka koje su dale zajedničku ponudu.

Predviđeno je da se od KBC banke i Nove kreditne banke Maribor uzme po jedna kreditna partija od po 10 miliona evra, od Eurobanke EFG, Vojvođanske i Hipo banke po dva kredita od po 20 miliona evra, a od Erste banke 30 miliona evra, u tri kredita po 10 miliona.

Od Inteze, Unikredit, Rajfajzen i Sosijete ženeral banke, koje su dale zajedničku ponudu, država Srbija planira da uzme kredit od 140 miliona evra, u 14 partija po 10 miliona.

Troškovi obrade kredita su 0,5 odsto iznosa, a otplaćivaće se polugodišnje.


MMF odobrio Srbiji 366,5 mil. evra
Vašington -- Međunarodni monetarni fond (MMF) je odborio petu reviziju što omogućava Srbiji da povuče novu ratu kredita od 366,5 miliona evra.
MMF je pozitivno ocenio petu reviziju i pozvao Srbiju da nastavi sa naporima na smanjenju budžetskog deficita.

Kreditni aranžman Srbije i MMF-a u vrednosti oko tri milijarde evra ugovoren je sredinom maja 2009. godine i završava se u aprilu 2011. godine.

Ubrzane strukturne reforme u budućnosti pomogle bi srednjoročni privredni rašt i rast broja zapolsenih, što je u direktnoj vezi sa privlačenjem stranih investicija, ocenjuje MMF.

Uprkos umerenom opravku, navodi MMF, infalcija je u Srbiji porasla u prethodnom periodu i to uglavnom zbog skoka cena prehrambenih prozvoda. Dodaje se da su srpske vlasti ipak na odgovarajući način vodile monetarnu politiku u skladu sa ciljanom inflacijom.

Dodaje se da je sada došlo vreme da se realizuje aranžman koji je dogovoren kao podrška ekonomskoj aktivnosti države i finansijskom sektoru u uslovima ekonomske krize.

"Snažna privrženost sprovođenju strukturnih reformi u oblasti poreske administracije, poslovne klime, privatizacije i restrukturiranja javnih preduzeća dodatno će ojačati privredni rast na srednje rokove i povećati perspektivu za zapošljavanja", navodi se u saopštenju MMF-a.

Kreditni aranžman Srbije i MMF-a u vrednosti oko tri milijarde evra ugovoren je sredinom maja 2009. godine i završava se u aprilu 2011. godine. Srbija je do sada iskoristila 1,45 milijardi evra tog kredita za jačanje deviznih rezervi Narodne banke Srbije.


Telekom requests withdrawal of Kosovo bids
BELGRADE -- Serbia's state-owned telecommunications company said it had requested a withdrawal of bids for the acquisition of two Kosovo-based companies.

Telekom Srbija urged operators who have offered their bids to buy Kosovo Post Office and Telecommunications Company withdraw their offers, since the assets subject to the sale are confiscated property of Telekom Srbija.

In a letter which was sent to the said operators on Tuesday, the company stated that in case of any transfer of the seized assets of Telekom Srbija, the company will initiate proceedings before the courts of the countries in which the companies are based, as well as before European courts.

“We will take all legal steps against all potential buyers and responsible authorities which do not prevent such illegal handling of usurped corporate property of Telekom Srbija,” the letter reads.

In the document, the company reminds that “Serbia is a member of the International Telecommunication Union, while Kosovo is not,” and therefore, the license issued to Telekom Srbija by the Serbian Telecommunications Agency is the only legally valid license that allows an operator to conduct business in Serbia.

The Kosovo Albanian authorities over the weekend conducted a campaign to either disable or destroy Telekom's base stations and transmitters in the Serb areas of the province, saying that the company operated there illegally.

This was denounced on Tuesday by President Boris Tadić as yet another provocation coming from Priština.


EIB in EUR 40mn loan for Belgrade bypass
BELGRADE -- The European Investment Bank (EIB) has approved a EUR 40mn loan for construction of the Belgrade bypass.

The bank president, Philippe Maystadt, signed the loan in Belgrade on Monday with the Serbian government represented by Minister of Finance Diana Dragutinović and Zoran Drobnjak, general manager of the Roads of Serbia pubic company, the beneficiary.

The operation represents the second tranche of a total EUR 180mn facility approved by the EIB in 2007 aimed at financing the realization of 20 kilometers of two-lane bypass roads and 27 kilometers of four-lane highway located in the west and in the south of the Serbian capital, said an EIB statement.

The section B5 of the Belgrade bypass signed today goes from Orlovača to Avala and is 5.4 km long.

The full bypass, once completed, will have a capacity of some 60 000 vehicles per day and will involve 48 new bridges and five interchanges, improving the traffic safety and reducing congestion on the existing urban road network, in particular on E70/E75 highway crossing Belgrade.

The loan contract for the first EUR 60mn tranche was signed in 2007. The loan contract for the remaining tranche of EUR 80mn is expected to be signed in 2011.

The Belgrade bypass is a section of the Pan-European Corridor 10, linking Salzburg and Thessaloniki via Ljubljana-Beograd-Zagreb-Niš-Skopje and Veles. The extension and rehabilitation of TEN-t (Trans-European Networks transport) is one of the main targets of the EIB activity as it is crucial for the successful integration of Potential Candidate Countries, like Serbia, in the European Union, said the statement.

"The EIB, together with the other European institutions, strongly supports Serbia in its path towards the EU", stated the EIB President Maystadt, "Infrastructures are essential to the modernisation process of the country and the Belgrade bypass represents a fundamental junction of Corridor 10".

Since 2001, the EIB has extended EUR 2.7bn in favour of projects located in Serbia.


Sud naredio bankrot Vršačke pivare
Beograd -- Privredni sud u Pančevu naredio je bankrot Vršačke pivare. Radnici najavljuju štrajk, a Agencija za privatizaciju podržava njihov stav.
Umesto stečaja koji je u toku i proizvodnje koja se odvija, istina smanjenim kapacitetima sud je naložio upravo njeno obustavljanje i unovčavanje imovine.

Zbog toga 59 zaposlenih i Agencija za privatizaciju, kao i stečajni upravnik profitabilne “Vršačke pivare”, imaju isti cilj: nastavak proizvodnje.

"Ovo je prvi slučaj da Privredni sud donese zaključak po kome se naređuje bankrot, a da to nije na predlog stečajnog upravnika" , rečeno je u Agenciji za privatizaciju.

"Osim toga, mi se borimo da preduzeće opstane jer dobro posluje, čak je ostvarilo i mali profit. Nastavkom poslovanja ne samo da je Pivara pokrila sve troškove poslovanja, već je i uvećala stečajnu masu. Zato je Agencija, kao stečajni upravnik, uložila i prigovor protiv zaključka stečajnog sudije Privrednog suda u Pančevu", kažu u Agenciji za privatizaciju. 
Agencija za privatizaciju u svom prigovoru koji je upućen Privrednom sudu navodi i da je zaključak po kome se naređuje bankrot Vršačke pivare jedino u interesu "stečajnog poverioca DP “Drugi oktobar”, komunalnog preduzeća iz Vršca, i da to nije interes većinskih stečajnih poverilaca, a ni samog stečajnog dužnika.

Naime, po navodima, ovo komunalno preduzeće u društvenoj svojini neovlašćeno je isključilo isporuku vode pivari, te je zbog toga propalo pivo koje je bilo u postupku proizvodnje, i fabrici nanesen gubitak od oko 1,5 miliona dinara.

Stečajni upravnik informisao je stečajnog sudiju i o drugim postupcima koje ovaj poverilac preduzima kako bi sprečio normalno odvijanje stečajnog postupka. Inače, ovo preduzeće nikako nije najveći stečajni poverilac. To je upravo Republika Srbija, koja od Pivare potražuje novac po osnovu poreza.

Zbog nerešenog statusa kompanije, proizvodnja u Vršačkoj pivari stoji. Koliki će biti gubici zavisi od toga koliko vremena će biti potrebno da se reši sudbina prigovora koji je sudu uputila Agencija za privatizaciju. Radnici, ovaj put, neće sedeti skrštenih ruku. Najavljuju proteste ispred Privrednog suda, zahtevajući odgovore na svoja pitanja.
“Vršačka pivara”, posluje pozitivno i redovno izmiruje svoje obaveze, i isplaćuje zarade svakog desetog u mesecu. - Radnicima su uredno uplaćeni i svi doprinosi. Za pet meseci pod stečajem je ostvaren profit od oko pet miliona dinara - kaže za Novosti Ljiljana Dobrosavljević, generalni menadžer Vršačke pivare.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta