Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Suficit sa CEFTA 722 miliona dolara
Beograd -- Srbija je u sedam meseci ove godine, zaključno sa julom, ostvarila suficit u razmeni sa zemljama CEFTA od 722,1 milion dolara.
To je, uglavnom, rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Srbija je u zemlje CEFTA od januara do jula najviše izvozila žitarice, proizvode od njih, razne vrste pića, gvožđe i čelik, a najviše je uvozila struju, gvožđe i čelik, ameni ugalj i obojene metale, kao i povrće i voće.

Izvoz Srbije, za posmatrani period, iznosio je 1,51 milijardi dolara, a uvoz 785,5 miliona dolara, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 191,9 odsto.

U 2009. godini Srbija je ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma od 1,37 milijardi dolara, što je, takođe, uglavnom bilo rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi, i prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, to tržište je drugo po značaju, posle tržišta Evropske Unije.

CEFTA sporazum je sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Moldavije i UNMIK-a, u ime Kosova.


MMF: Srbija ispunjava uslove Fonda
Beograd -- Svi uslovi koji su do sada pred Srbiju, u okviru aranžmana sa MMF postavljeni sada su ispunjeni, kaže stalni predstavnik Fonda za Srbiju Bogdan Lisovolik.
"To jeste dobra vest, ali voleli bismo i brži napredak u strukturnim reformama, naročito u oblasti efikasnosti javne potrošnje, posebno u zdravstvu i obrazovanju", navodi Lisovolik.

On kaže i da su neophodne i šire reforme poslovnog okruženja. Na primer, brži napredak "giljotine propisa", puna primena nedavno donetih zakona o konkurenciji i javnim nabavkama, kao i zaustavljanje nekoordinisanog određivanja raznih naknada na svim nivoima države.

"Priprema boljeg poslovnog okruženja nije formalni uslov programa koji imamo sa Srbijom, ali je napredak u ovoj oblasti ključ da se u srednjoročnom periodu ostvari kvalitetniji privredni rast", naglašava on.

Lisovolik dodaje da Fond svoju ulogu vidi u tome da ukaže na količinu raspoloživih resursa u skladu sa odgovornom politikom. "Za sada procenjujemo da je raspoloživo šest milijardi dinara, što je znatno ispod iznosa koji su predstavljeni kao zahtevi za dodatne troškove. Dakle, verujemo da se neke teške i nepopularne odluke moraju doneti. Što se tiče raspodele tih šest milijardi dinara, na vladi je da odredi prioritete njihovog trošenja. Jedini izuzetak je socijalna pomoć za najugroženije, za koju verujemo da treba da ima prioritet", objašnjava on.

"Verujemo da je sprovođenje socijalnog paketa ugovoreno prilikom četvrte revizije prioritet i nadamo se da će to uskoro da se okonča. Vlada se sa tim slaže i planira da nastavi da pruža ovu, dodatnu socijalnu pomoć najkasnije do oktobra", dodaje predstavnik MMF-a.

Govoreći o poskupljenjima, Lisovolik kaže da o povećanju cena koje su pod kontrolom države mora da se razmišlja na dva načina.

"Prvo, kroz njihovu predvidivost olakšava se ciljanje projektovane infalcije. To je i razlog zašto NBS već dve godine ima potpisan memorandum sa Vladom o ciljanju inflacije, tako da se ta povećanja cena unapred koordinišu. Drugo, to mora biti u skladu i sa "zdravljem" preduzeća koja su pogođena, naročito javnih komunalnih preduzeća", dodaje on.

Lisovolik kaže da se "tim firmama, naime, mora omogućiti da imaju sredstva za održavanje i investicije. Takođe, ove kompanije mora država da ohrabri da se restrukturiraju i smanje troškove. Ali, ako prave gubitke, nema mnogo alternativa povećanju cena, iako je za najugroženije kategorije stanovništva, svakako, potrebno obezbediti socijalnu pomoć".


Vlada prodaje 51 odsto Telekoma?
Beograd -- Vlada Srbije spremna je da prihvati predlog privatizacionog savetnika za Telekom i na tenderu ponudi 51 odsto svog udela u nacionalnom teleoperateru.
Kako pišu Novosti, radna grupa pri Vladi, koju vodi državni sekretar u Ministarstvu finansija Vuk Đoković, već je dobila izveštaj privatizacionog savetnika za Telekom.

U izveštaju se navodi da ideja da se proda samo 40 odsto svog vlasništva u nacionalnom teleoperateru može dovesti do toga da se na poziv za prodaju ne jave ozbiljni igrači iz sveta telekomunikacija.

Odnosno, da sa takvom ponudom Vlada ne može da ostvari realnu cenu za svoj paket deonica. Zato je predloženo da država odmah ponudi 51 odsto akcija Telekoma Srbije i to po ceni od 1,6 do 1,8 milijardi evra, ističe izvor Novosti iz Vlade Srbije.
 
Taj izvor navodi da procene privatizacionog savetnika ukazuju da je trenutna vrednost nacionalnog teleoperatera na tržištu više od tri milijarde evra. Zato i predlog Radne grupe ide u tom pravcu da se posluša savetnik i ponudi većinski paket. O tome je već postignuta načelna saglasnost, a na narednoj sednci Vlade bi se donela i zvanična odluka.

Atraktivnost Telekoma Srbije povećala bi se za grupu od pet-šest svetskih telekomunikacionih kuća, koje su izrazile svoje interesovanje za preuzimanje većinskog paketa našeg nacionalnog teleoperatera, ukoliko bi država uspela da ubedi grčki OTE da se obaveže da će u dogledno vreme prodati svoje učešće u Telekomu (sada iznosi 20 odsto) novom vlasniku većinskog paketa.

Ukoliko se sa Grcima taj dogovor ne postigne, Telekom Srbije bi mogao ostati interesantan samo Dojče telekomu, koji je suvlasnik, sa oko 30 odsto, u grčkom operateru OTE. To, naime, daje prostor nemačkoj kompaniji da, kao neko ko bi svakako mogao da utiče na poslovne odluke Telekoma, nudi značajno nižu cene od realne.

Pre nekoliko meseci iz nemačkog teleoperatera moglo se čuti da je za 40 odsto učešća u Telekomu dovoljno izdvojiti oko 800 miliona evra.

OTE danas, iako ima samo petinu u vlasništvu Telekoma Srbija ima značajnu moć uticaja na sve poslovne odluke ove firme. To im omogućava, za njih povoljan ugovor koji imaju sa srpskom državom o zajedničkom vlasništvu u srpskom teleoperateru, zaključuje izvor tog lista i navodi da bi se kroz dogovor sa Grcima o prodaji njihovih akcija u dogledno vreme omogućila ravnopravna trka za sve učesnike tendera.


Corridor 10 section completed by 2011
BELGRADE -- Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić said that the northern section of Corridor 10 would be completed by the planned deadline of January 1, 2011.

He added that the bridge near Beška would be finished in March.

Mrkonjić said that he was pleased with the pace of the work during visits to the construction sites, adding that it was the largest construction site in Europe currently.

The minister visited the bridge near Beška, the bypass around Novi Sad, and the Corridor 10 Y junction near Subotica, where Environment Minister Oliver Dulić accompanied him as well.

The construction of a 110 kilometers of a semi-motorway along Corridor 10 involves a 28 kilometer road from Horgoš to the Hungarian border, a 60 kilometer section from Horgoš to Novi Sad, and a 24 kilometer stretch between Kelebija and Subotica.


Govt. to co-finance Subotica industrial zones
BELGRADE -- An agreement was signed on Saturday for the government’s financing of industrial zones in the northern city of Subotica.

The agreement was signed by Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić and Subotica Mayor Saša Vučinić. It is worth RSD 100mn.

The money would be granted in 2010 and 2011 and would help build the necessary infrastructure in the industrial zone, according to a government statement.

Mrkonjić stated that Subotica is the city with possibly the brightest future in the country, adding that the government is doing everything to facilitate its development.


Serbia's surplus in trade with CEFTA countries reached USD 722m in first seven months of 2010
- Serbia registered surplus of 722.1 million dollars in the exchange of goods with CEFTA countries in the first seven months of this year, including July, which is mainly the result of export of agricultural products - it is shown by the data provided by the Republic Statistics Institute.

In the period January-July, Serbia mostly exported cereals, products made of cereals, various drinks, iron and steel to the CEFTA countries, and mainly imported electricity, iron and steel, stone coal and non-ferrous metals, as well as fruits and vegetables.

Serbia's export in the said period amounted to 1.51 billion dollars, while import was worth USD 785.5m, which means that the coverage of import by export amounted to 191.9%. In 2009, Serbia registered surplus in trade with the countries that signed the CEFTA Agreement in amount of 1.37 billion dollars, which was also, mainly, the result of export of agricultural products.

The CEFTA region is one of rare markets in the trade with which Serbia continuously registers surplus, that is, Serbia's export to that region is much larger than import and, judging by the share in Serbia's overall export, that market is the second most significant, right after the European Union.

CEFTA Agreement is the agreement on free trade between Serbia, Montenegro, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Albania, Moldova, and UNMIK on behalf of Kosovo.


Najveći izvoz gvožđa i čelika
Beograd -- Prvo mesto na izvoznoj listi Srbije u julu zauzimaju toplo valjani proizvodi - gvoždje i nelegirani čelik u koturima.
Sa 35 miliona dolara, dok je ugalj, sa 50 miliona dolara, prvi uvozni proizvod, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Na drugom mestu izvozne liste je ostala nafta i ulja od bituminoznih minerala sa 23 miliona dolara, treći po izvozu je kukuruz sa 18 miliona dolara, a izvoz valjanih proizvoda prevučenih kalajem bio je 16 miliona dolara

Na izvoz rafinisanog šećera otpada 15 miliona dolara, koliko iznosi i izvoz električne energije, a poslednja četiri mesta sa po 14 miliona dolara u izvozu zauzimaju nove spoljne gume za putničke automobile, ploče i limovi od rafinisanog bakra, maline i rafinisani bakar.

Druga na uvoznoj listi je sirova nafta sa 41 milion dolara, sledi uvoz prirodnog gasa sa 33 miliona dolara, dok smo rude gvoždja uvezli za 32 miliona dolara.

Uvoz ostale nafte i ulja od bituminoznih minerala bio je 30 miliona dolara, za uvoz motornih vozila za prevoz osoba - autobuse i minibuse, potrošeno je 26 miliona dolara, a rafinisani bakar je uvezan za 22 miliona dolara.

Uvoz poluproizvoda od gvoždja i nelegiranog čelika iznosio je 21 milion dolara, na uvoz lekova za maloprodaju potrošeno je 15 miliona dolara, a poslednji na ovoj listi je nelegirani aluminijum, koji je uvezen u vrednosti od 11 miliona dolara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta