Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bugarin: Izvoz podstakao rast
Beograd -- Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin kaže da je rast domaće privredne aktivnosti u prvoj polovini 2010. godine posledica rasta izvozne tražnje.
"Ovaj rast bi bio znatno veći da smo imali mnogo veći broj kompanija koje su izvozno orijentisane i da je srpska vlada imala veći nivo podsticaja za one kompanije koje su organizovane da proizvode radi izvoza", rekao je on.

Bugarin je naveo da je za prvih sedam meseci 2010. obim spoljnotrgovinske razmene Srbije sa svetom povećan za 7,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine i dodao da nivo spoljnotrgovinske razmene u tom periodu iznosio 14,4 milijarde dolara.
"Uvoz je rastao stopom od tri odsto, a izvoz stopom od 16,5 odsto, a smanjen je deficit za 9,9 odsto i nivo pokrivenosti uvoza izvozom je veći za oko sedam odsto i iznosi 57,4 odsto", rekao je Bugarin.

Ističući da je u 16 privrednih oblasti ostvaren rast, a u 13 oblasti pad, on je dodao da je u prvih sedam meseci ove godine zabeleženo povećanje industrijske proizvodnje za 4,8 odsto u odnosu na isti period 2009.

Bugarin je podsetio da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu 2010. iznosio 1,6 odsto, iz čega se može zaključiti da je zaustavljen trend pada privredne aktivnosti u Srbiji. Procena je da će se do kraja ove godine ostvariti projektovani rast BDP-a od 1,5 odsto.

Ključni izazovi sa kojima će se naša zemlja suočiti do kraja 2010. i 2011. godine su, prema njegovim rečima, strukturno prilagodjavanje, povećanje investicija, reforma obrazovanja sistema, korišćenje savremenih tehnologija, kao i povećanje konkurentnosti privrede.

On je ukazao i na visok nivo tehnološke zaostalosti srpske privrede, kao i na neodgovarajuću privrednu strukturu i nizak nivo konkurentnosti srpske privrede, nepostojanje industrijske politike i na neophodnost ubrzanje reforme obrazovanja.


Salford smišljeno zatvarao mlekare
Goran Ljubičić koji je kupio pa zatvorio pet mlekara u Srbiji sada je Salfordov direktor za Bosnu i Hercegovinu, kaže ministar poljoprivrede Saša Dragin.

On objašnjava da je zatvaranje mlekara u Pančevu, Nišu, Senti, Kragujevcu i Pirotu očigledno bio način da jedan strani investicioni fond obezbedi monopolski položaj.

Da je na vreme država stala iza ministarstva pre mesec i po dana kada smo govorili o kartelisanju u prehrambenoj industriji i šta će iz njega da izađe sad bi bili u drugačijoj poziciji, kaže on.

"Niko nije jači od države i čvrsto verujem da će to biti rešeno na takav način da će građani i poljoprivrednici biti zaštićeni od monopola", navodi Dragin ali i dodaje da mi nemamo inspekciju, niti robne rezerve da možemo da intervenišemo na tržištu.

Dragin objašnjava da će stavljanje malog poljoprivrednika u prednost nad velikim sistemima dati drugačiju sliku tek za deset godina. "Da li ćete imati kapitalizam latinoameričkog tipa gde će 99 odsto biti u vlasništvu jedan odsto ljudi ili ćete imati socijalno odgovornu politiku s osnovom u porodičnom gazdinstvu. U Danskoj 90 odsto prerađivačke industrije, kao vlasnici, drže farmeri, u Italiji 78 odsto proizvodnje voća je u malim zadružnim organizacijama", kaže on.



Dragin kaže da se kao ministar ne oseća krivim za nestašicu mleka. "Mene je za nestašicu optužio jedan investicioni fond koji ima dve odluke antimonopolske komisije da je monopolista. Oni imaju 60 odsto prerađivačkih kapaciteta i njihovi zvanični podaci proizvodnje pokazuju da 'guraju' sirovo mleko u dugotrajne proizvode", dodaje on.

Objašnjavajući šta je razlog nestašice, ministar kaže da pravog razloga za nestašicu nema. "Proizvodnja mleka nije manja. U protekle tri godine stočni fond jeste smanjen za deset odsto, međutim, krave su zamenjene sa visoko produktivnim grlima. Prošle godine bilo je čak viška mleka i mlekare su tražile pomoć države koja im je otkupila 300 tona mleka u prahu. Zar su baš sad krave zavrnule slavinu", navodi on.

Odgovarajući na optužbe da država nedovoljno finansira poljoprivredu i mlekarski sektor, on naglašava da "država nipošto ne treba da finansira razliku između proizvodne cene i onoga što prerađivač hoće da plaća". i dodaje da je Salford pre tri godine plaćao mleko 34 dinara, terao farmere da uzmu kredit za modernizovanje.

"Kad su uzeli kredite i stavili kuće pod hipoteke snizio im je cenu mleka. A oni ne mogu da otkažu Salfordu ugovor i isporuku, jer ne mogu da plate ratu kredita i otići će im kuće na doboš", kaže Dragin.



Ministar kaže da će država, ukoliko bude finansijskih mogućnosti, subvencije mlekarima povećati s 1,5 dinar na dva dinara po litru i dodaje da je "cilj da pomognemo srpskom poljoprivredniku da izdrži period tranzicije, da postane konkurentan evropskom".

Na optužbe da je sprečen uvoz mleka, Dragin odgovara da je uvoz mleka slobodan i da ministarstvo ne daje dozvole za uvoz, već samo potvrđujemo zahteve.

"Trenutno u Upravi za veterinu nema nijednog zahteva za uvoz. Postoje četiri zahteva preko Privredne komore za bescarinski uvoz mleka i shvatili smo da je to dodatni pritisak na srpske poljoprivrednike da se pomire s niskom otkupnom cenom. Ti zahtevi su bili upućeni neposredno kada su poljoprivrednici zapretili protestom ispred mlekara", kaže on.

Na primedbu u poskupljenjima hrane, ministar kaže da primećuje "da kad god se cena poljoprivrednih proizvoda snižavala nikada hrana u marketima nije pojeftinila. Ali zato svaki put kada je cena poljoprivrednih proizvoda rasla hrana je poskupljivala".

"Treba da se zapitamo kako funkcioniše prehrambena industrija, da li oni samo primete kada se njihov profit smanjuje pa onda koriguju cene ili će reći dve godine smo džabe kupovali od zemljoradnika jer zaista su otkupne cene bile smešne, a oni imali ekstraprofit pa hajde sada da podelimo odgovornost i da se ponašamo socijalno odgovorno u godini kada su cene sirovina visoke pa da smanjimo profit zarad socijalnog mira i interesa građana", pita Dragin.


Bankrot zbog kredita

Problematični krediti građana i preduzeća dostigli 261 milijardu, od čega je više od 12 milijardi dinara nenaplaćenih stambenih kredita.

Prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije pozajmice sa kašnjenjem dužem od 90 dana su dostigle nivo od 17,5 odsto, odnosno iznose 261 milijardu dinara.

U odnosu na mart, krajem juna problematični krediti su povećani za 37 milijardi dinara. U otplati kasni najviše privreda koja je i najzaduženija.

Preduzeća bankama duguju više od bilion dinara ili nešto iznad 10 milijardi evra. Firme su se u drugom tromesečju ove godine zadužile za oko 110 milijardi dinara više nego u prva tri meseca.

Od toga javni sektor je uvećao dugovanja za 39 milijardi dinara. I građani su se više zajmili i njihovi dugovi su povećani za 46 milijardi dinara.

"U docnji su najviše preduzeća, koja nisu izmirila obaveze prema bankama u iznosu od 202 milijarde dinara", kažu u NBS.

Sa ratama najviše kasni prerađivačka industrija i to 80 milijardi dinara, a zatim trgovina koja duguje 64 milijardi dinara, građevinarstvo sa 15 milijardi dinara...

Prema podacima Kreditnog biroa, preduzeća su povećala kašnjenje u otplati kredita u zemlji sa 9,5 na 14,5 odsto u poslednjih sedam meseci. Docnja građana poslednjih meseci stagnira i na nivou je od 3,4 odsto, ali je u odnosu na prošlu godinu duplirana.



S druge strane ukupan iznos problematičnih kredita kod građana je na nivou od 46,8 miliajrdi dinara i povećan je u junu u odnosu na mart za pet milijardi dinara. Stanovništvo teško otplaćuje gotovinske, zatim stambene kredite, a potom slede kreditne kartice, dozvoljeni minusi i potrošački zajmovi.

Samo za stambene kredite građani duguju 12,1 milijardu dinara, čija naplata kasni više od 90 dana.

"Značajno učešće problematičnih kredita je neophodno posmatrati i kroz mogućnost bankarskog sektora da iz rezervi formiranih za procenjene gubitke po svim palsmanima u dovoljnoj meri pokrije takve zajmove. Zasada je dostignuti nivo rezervi za procenjene gubitke i dalje na adekvatnom nivou koji omogućava svođenje negativnih efekata na najnižu meru", ističu u NBS.

Prema rečima Miodraga Zeca, ekonomiste, odnos kreditnog i privrednog sistema se mora promeniti.

Ne može se prema njegovom mišljenju opstati samo na zajmovima. Preduzeća moraju da proizvode i izvoze, a ne samo da se zadužuju za obrtni kapital.Zatim upadaju u problem sa otplatom.

"Kod nas i privreda i građani svoju imovinu drže u nekretninama, a to su nerazmenjiva dobra i od toga nema privrednog rasta. Firmama nisu potrebne nove zgrade, nego savremena oprema, kako bi mogle da svojim proizvodima konkurišu u inostranstvu. Kada se zarade devize, onda je lako i vraćati kredite", kaže Zec.



Jagodina nudi 150 hektara zemljišta
Investitorima koji žele da ulože u Jagodinu na raspolaganju je 150 hektara uz Koridor 10, rekao je gradonačelnik tog grada Dragan Marković. 
On je podsetio da je uslov za besplatno dobijanje zemlje, sa kompletnom infrastrukturom, što podrazumeva struju, gas, vodu, i prilazni put zaposljavanje 23 radnika po hektaru, dok je za investitore iz Jagodine taj uslov nesto blaži i iznosi zapošljavanje 10 radnika po jednom hektaru, jer su oni kao gradjani Jagodine punili i pune budžet grada.

Ministar za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje Oliver Dulić kaže da „danas u Srbiji zemlja može da se da ispod tržišne cene ili potpuno besplatno ukoliko investitor ispuni određene uslove u skladu sa zakonom i uredbom".

"Potrudili smo se da za investiranje u Srbiji obezbedimo najbolje moguće uslove i siguran sam da je Srbija danas najbolje mesto za investiranje u regionu", dodao je Dulić.

On je naveo da je, s tim u vezi, ključna dobra i kvalitetna uprava, lokalna samouprava koja brzo odgovara na zahteve investitora u pogledu izdavanja građevinskih dozvola i svih neophodnih dokumenata.

Lokalna samouprava koja je aktivna i koja rešava probleme investitora, i ono što je najvažnije - obrazovana radna snaga koja je u stanju da odgovori na izazove 21. veka u pogledu tehnološke osposobljenosti i opremljenosti.

Jagodina ima sve te preduslove "i stalo nam je da bude centar regiona i da ostali gradovi i opštine u okruženju slede primer Jagodine", izjavio je Dulić.


DULIĆ: Vlada sa 10 milijardi dinara pomaže građevinare
Vlada Srbije odobriće sutra građevinskim firmama pomoć od 10 milijardi dinara za konkretne projekte, najavio je ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić.

Dulić je novinarima u Kragujevcu rekao da je do sada odobreno oko dve milijarde dinara pomoći građevinskoj operativi i da je prijavljeno više projekata nego što u budžetu ima sredstava za tu namenu.

- Predračunska vrednost projekata je od 25 do 30 milijardi dinara, a obezbeđeno je 18 milijardi, što znači da neke projekte moramo da odložimo za sledeću godinu - rekao je Dulić.

Pomoć građevinarima se, kako je dodao, odobrava u okviru zajedničkog projekta Vlade Srbije i lokalnih samouprava.

- Postoje naznake da se različiti građevinski projekti prepoznaju kao partijski. Odgovorno tvrdim da nijedan od ovih projakata nije projekat Dulića, Dinkića ili ministarke Samardzić-Marković, ni ostalih kolega, nego projekat Vlade Republike Srbije - naveo je Dulić.

On je čestitao lokalnoj samoupravi Kragujevca koja je veoma brzo podnela prijavu za projekat izgradnje zatvorenog bazena, koji je odobren, i izrazio uverenje da će taj objekat ubrzo biti otvoren.

- Postoji ideja da se u narednoj godini podrže na sličan način ozbiljni projekti koji popravljaju kvalitet života građana - rekao je Dulić.

Ministar životne sredine je danas u Kragujevcu posetio Javno komunalno preduzeće "Čistoća", firmu "Vulović transport" i obišao lokaciju na kojoj će se graditi zatvoreni bazen.


Construction workers go on warning strike
BELGRADE -- Representatives of three construction workers unions staged a one-hour warning strike Wednesday.

As they announced earlier, the workers went on strike at their work posts for one hour this morning. in order to draw the attention of the government and relevant ministries to the difficult position of construction workers.

According to the statements made by representatives of the three unions at a joint press conference, the workers are unhappy about the lack of an industry-wide collective agreement, the amendments to the law on pensions and disability insurance, and the fact that salaries and contribution are frequently late.

Union representatives told the Tanjug news agency that a large number of workers across Serbia responded to their call to strike, and that they will wait a few weeks to see if their demands are met before deciding on their next move.

Serbian Minister of Labor and Social Policy Rasim Ljajić said that the strike is a serious warning.

Ljajić said that a number of people have lost their jobs or are being paid very little during the crisis period.

“We have to change the current model of economic development and conduct and we cannot spend more than we have, and we cannot be paid more than we produce,“ said Ljajić, adding that production and exports must be increased.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta