Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privredna banka Pančevo se pripojila Poštanskoj štedionici
Privredna banka Pančevo pripojila se Poštanskoj štedionici iz Beograda, objavljeno je danas na sajtu Beogradske berze (www.belex.rs).

Registracijom statusne promene kod Agencije za privredne registre Privredna banka je prestala da postoji bez likvidacije, a Poštanska štedionica je od 1. septembra pravni sledbenik svih prava i obaveza pančevačke banke.

Pripajanjem su akcionari Privredne banke stekli status akcionara Poštanske štedionice i izvršena je zamena akcija Privredne banke za akcije Poštanske štedionice, objavila je Štedionica na sajtu Beogradske berze.

Vlada Srbije je krajem januara 2010. godine odobrila pripajanje Privredne banke Poštanskoj štedionici jer je država većinski vlasnik te dve banke. Država u Poštanskoj ima vlasnički udeo od 97%, a u Privrednoj banci oko 96 procenata.

Raniji plan je bio da se Poštanskoj štedionici pripoji i Srpska banka iz Beograda, ali je Vlada od toga odustala.


Evro 107 dinara do kraja godine
Beograd -- Dinar će krajem ove godine vredeti oko 107 dinara, dok su projekcije da će poslednjeg dana 2011. godine moći da se dobije 110 dinara za jednu evropsku monetu.
To su procene sa kojima ovih dana predstavnici Vlade Srbije ulaze u krojenje državne kase za narednu godinu.

Analize na bazi kojih se radi proračun budžeta i obračunavaju obaveze koje država ima prema inokreditorima i raznim finansijskim institucijama u svetu, bazirane su na većem prilivu deviza u narednoj godini.

Taj priliv deviza trebalo bi da bude ostvaren pre svega privatizacijom Telekoma, ali i od većeg obima direktnih stranih investicija.
Ako država ostvari privatizacioni priliv od preko 1,5 milijardi evra, a koliko će, prema dosadašnjim saznanjima, pristići od prodaje većinskog paketa u nacionalnom teleoperateru i još toliko sredstava u Srbiju dođe po osnovu direktnih stranih investicija, izvesno je da će se povećati ponuda deviza, a što će, automatski, uticati i da se dinar drži stabilno, konstatuju u Vladi Srbije.

Procenu o prilivu direktnih stranih investicija od 1,5 milijardi evra u Vladi, inače, smatraju “donjom granicom” ino-ulaganja za narednu godinu.

Prema interesovanju koje je ove godine prisutno za ulaganje u Srbiju, a i prema već planiranim projektima moglo bi se reći da će priliv direktnih stranih investicija biti bar dve milijarde evra, konstatuju u Vladi Srbije i podsećaju da će ovaj priliv, osim stabilnijeg kursa, izvesno dovesti i do višeg privrednog rasta.

Kao što je poznato, projekcije Međunarodnog monetarnog fonda su da će Srbija u narednoj godini imati privredni rast od tri odsto. Međutim, ako se ostvari viši priliv ino-ulaganja, izvesno je i da će stopa rasta BDP biti oko četiri procenta BDP, dodaju u Vladi.

U ovoj godini odsustva priliva privatnog kapitala, kurs je presudno bio određen platnim bilansom, a u Vladi veruju da u narednoj godini to neće biti slučaj.


Mišković: Poljoprivreda naša nafta
Čelarevo -- Predsednik Delta holdinga Miroslav Mišković kaže da će agrar biti najznačajniji posao te kompanije u budućnosti.
Mišković je kazao da to ne znači da se Delta povlači iz poslova maloprodaje i nekretnina, već da će primat imati agrar.

"Kompanija se opredelila za agro biznis u oblasti voćarstva, povrtarstva, svinjogojstva i tova junadi", rekao je on prilikom otvaranja ULO hladnjače na plantaži jabuka u Čelarevu.

Mišković je kazao da će u hladnjaču koja je najsavremenija te vrste u regionu jabuke moći da se čuvaju do 250 dana bez prethodnog hemijskog tretiranja. U njenu izgradnju je uloženo 10 miliona evra, a kapacitet je šest hiljada tona. On je kazao da je u voćnjak i u hladnjaču ukupno do sada uloženo 20 miliona evra a da je u planu da se proširi sa sadašnjih 200 na 600 hektara.

U naredne tri godine će u njegovo proširenje biti uloženo još 30 miliona evra a planirano je da se kapacitet hladnjače poveća na 12.000 tona.

Mišković je dodao da je u farmu svinja u Staroj Pazovi do sada uloženo 25 miliona evra i najavio da će u Bogatiću uskoro početi izgradnja staklenika za gajenje povrća. On je kazao da se tov junadi i dalje radi u kooperaciji sa individualanium proizvodjačima.

"Cilj nije povećanje kapacieta tova i proširenje zasada već edukacija poljoprivrednika da proizvode na najsavremeniji način, uvođenje novih tehnologija i povećanje kvaliteta", kazao je Mišković.

Mišković je, međutim, kazao da Delta holding nema nameru da se neograničeno širi, već da se usredsredi na unošenje novih tehnologija po najvišim svetskim standardima, da se više angažuje u proizvodnji kvalitetnog rasada i da obezbedi prodaju svojih artikala.

On je ocenio da Srbija ima dobru priliku da zauzme značajno mesto u proizvodnji hrane i dodao da država treba da ulaže u poljoprivredu jer bi to dovelo do smanjenja trgovinskog deficitata, povećanje broja zaposlenih a zaustavilo bi i gašenje sela i omogućilo veliku sirovinsku bazu za prehrambenu industiju.

Da bi se to postiglo potrebno je da agrarni budzet države bude izjednačen sa zemljama u regionu od kojih je manji čak i deset puta kao i da se u naredne tri godine povećaju subvencije za poljoprivredu kako bi se dostigao nivou subvencija zemalja u okruženju, kazao je Mišković.

Po njegovoj oceni, kreditiranje poljoprivrede moglo bi da se poboljša tako što bi obavezne rezerve banaka mogle da budu smanjenje za kredite plasirane u agrar.

"Poljoprivreda ne može da se bavi socijalnim pitanjima i rešava socijalne probleme kao što to ne može nijedna druga industrijska grana", kazao je Mišković i dodao da država treba da proglasi poljoprivredu za "našu naftu" i da parlament ozvaniči da je to strateška grana zemlje.


Vranje neće da otpiše dugove Simpa
Vranje -- Lokalna vlast u Vranju neće prihvatiti preporuku Vlade Srbije o otpisu dugova Kompanije Simpo, kaže gradonačelnik Vranja Miroljub Stojčić
On takvu odluku objašnjava time da nema nijedan valjan razlog da lokalna samouprava otpiše Simpu 50 miliona dinara duga.

„Mi smo u rukovodstvu grada zauzeli stav da se nećemo odreći bilo kojeg duga, pa ni Simpovog, jer bi time doveli u pitanje realizaciju budžeta, odnosno funkcionisanje lokalne samouprave“, rekao je Stojčić.

On je ovakav stav obrazložio činjenicom da je budžet Grada Vranja u ozbiljnom problemu zbog izostanka 150 miliona dinara transfernih sredstava iz Republike.

„Da nam se ne bi dogodio bankrot, jer Grad ionako zaposlenima duguje tri plate, mi redovno podsećamo sve poverioce, ko god oni bili, na obaveze prema nama. Na tom poslu mi moramo istrajati jer nemamo alternativu“, rekao je gradonačelnik Stojčić.

Vlada Srbije je, još u februaru ove godine, posebnom uredbom, predložila svim državnim institucijama i lokalnim samoupravama da otpišu dugove Simpu kako bi kompanija što uspešnije izašla na tender do kraja ove godine.

Kada bi, shodno odluci srpske Vlade, svi poverioci Simpu oprostili dugove ta suma bi bila oko 800 miliona dinara.


Uskoro akcije Aerodroma i Telekoma
Beograd -- Akcije beogradskog Aerodroma Nikola Tesla uskoro će biti podeljene građanima, najavio je direktor Centra za podršku privatizaciji Boris Majstorović.
"Do kraja godine trebalo bi da budu podeljene i besplatne akcije Telekoma Srbija, a u 2011. akcije Elektroprivrede Srbije", rekao je Majstorović.

On je naglasio da je to javno preduzeće već promenilo oblik organizovanja u skladu sa izmenama zakona i postalo zatvoreno akcionarsko društvo.

"Osnovan je akcionarski fond, deonice su prenete u portfelj fonda koji je krenuo sa radom i gradjani mogu da očekuju te akcije u narednom periodu", kazao je Majstorović i dodao da se očekuje i podela besplatnih akcija od prodaje Telekoma, u zavisnosti od odluke Vlade Srbije za dinamiku kojom će se one deliti.

Majstorović je istakao da je podela hartija od vrednosti Elektroprivrede Srbije (EPS), "kao najvećeg sistema" ostavljena za sledeću godinu, pošto se još kontroliše radni staž prijavljenih zaposlenih i bivših zaposlenih radnika. On je naveo da je EPS imao mnogo pravnih prethodnika i da je neophodno detaljnije proći kroz evidencije i prekontrolisati svih 72.000 radnika prijavljenih za akcije.

"U narednom periodu biće još raspodela akcija, ali onako kako Vlada Srbije bude donosila odluke, ali mislim da je to sada već tehnika, jer je najveći deo posla već odrađen", kazao je Majstorović.

Prema nekim ranijim procenama, najveća dobit od prodaje akcija može se očekivati naredne godine od deonica EPS-a i to od 155 do 180 evra po hartiji. Od besplatnih akcija Telekoma, građani koji budu želeli da ih prodaju mogli bi da zarade od 50 do 60 evra, a od prodaje deonica Aerodroma "Nikola Tesla", čije se akcije najranije očekuju, mogla bi se ostvariti zarada od oko šest evra.
Majstorović je istakao i da su procene bile da će biti više naloga za prodaju besplatnih akcija Naftne industrije Srbije, a da je do sada 10 odsto građana dalo naloge za prodaju tih vlasničkih papira.

Besplatne akcije NIS-a dobilo je 4,8 miliona građana Srbije, a njihova prodaja je počela 30. avgusta. Na prodaju je ponuđeno oko milion akcija, a potražnja je bila za 8.000.

Osnovni uzrok pada cena akcija NIS-a, jeste neravnomeran odnos između ponude i tražnje za tim hartijama, izjavio je glavni analitičar berze Miroljub Ristić. On je dodao da je zaključno sa jučerašnjim danom izdato više od milion naloga na strani ponude za prodaju akcija, a samo 8.000 naloga je bilo na strani tražnje.

Čan Komisije za hartije od vrednosti Dušan Bajec je ocenio da će na razvoj finansijskog tržišta u Srbiji više uticati podela besplatnih akcija ostalih javnih preduzeća nego što je to bio slučaj sa akcijama NIS-a. On je ukazao da što hitnije treba da se donese novi Zakon o tržištu hartija od vrednosti koji će biti usklađen sa svetskim standardima u oblasti trgovanja vlasničkim papirima.

Od NIS-a građanima "leglo" 90 miliona dinara

U prvih sedam dana od početka prodaje besplatnih akcija Naftne industrije Srbije (NIS) građanima je na račune uplaćeno više od 90 miliona dinara i nema nikakvih problema kod uplate novca, kaže direktorka sektora za upravljanje sredstvima i likvidnošću banke "Poštanska štedionica" Zvezdana Jakšić.

Ona je istakla da je od početka trgovanja akcijama NIS-a preko šaltera Pošte realizovano oko 178.000 naloga za prodaju deonica, a od ukupne sume uplaćenog novca, 75 miliona dinara je "leglo" građanima na račune koji su otvoreni u banci "Poštanska štedionica", a ostalih 15 miliona na račune koji su otvoreni u drugim bankama.

"Mislim da naši građani nisu dovoljno obavesteni, jer njihov nalog koji su dali za prodaju, ne znači da je prodaja i izvršena", rekla je Jakšić i objasnila da se pošti može ispostaviti nalog za prodaju, ali ukoliko ne postoji tražnja, odnosno nema kupca, nalog izdavaoca neće biti realizovan.

Za svaki nalog koji se ne realizuje u roku od 90 dana gradjani treba da izdaju novi. To znači da dok se prodavac akcija i kupac ne sretnu na istoj ceni, neće doći do kupoprodaje, a ukoliko od dana ispostavljanja naloga prodje 90 dana, a do realizacije nije došlo, nalog bi trebalo obnoviti.


Croatia Airlines rejects Jat offer
ZAGREB -- Croatia Airlines has rejected the offer of Jat Airways to team up with Jat and Montenegro Airlines in a joint regional air travel company.

Air travel experts from Zagreb did not even support the possibility of the Croatian company entering into such a deal, because it is unclear what kind of cooperation would be required in the joint company.

Radio Free Europe states that Croatia Airlines stated that they have already decided on a strategic partnership with Star Alliance, the largest air travel association in the world, which Croatia Airlines has been a member of since 2004. On the other side, Belgrade believes that the deal would be useful for all companies involved, because money would be saved and capacities would be used more efficiently, with smaller airport taxes that would make the companies competitive with other air travel companies around the world.


"Imlek" nastavlja sa smanjenjem izvoza - Postignut dogovor Dragina i predstavnika "Salforda"
"Imlek" je sinoć saopštio da će nastaviti sa smanjenjem izvoza svojih proizvoda na okolna tržišta, dok se ne postigne stabilnost snabdevanja mlekom i mlečnim proizvodima u Srbiji i preko svoje matične kompanije "Danube Foods Group" obezbediće da se prema našoj zemlji preusmere svi raspoloživi viškovi sirovog mleka.

To je, kako se navodi u saopštenju te kompanije, obećao Slobodan Petrović, generalni direktor "Imleka", koji posluje u većinskom vlasništvu investicionog fonda "Salford", prilikom jučerašnjeg ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Sašom Draginom.

Osim "Imlek" će, kako je istaknuto, nastaviti da čini sve što je u njegovoj moći u okviru širih mera koje će u budućnosti usaglašavati sa ministarstvom poljoprivrede u cilju stabilizacije tržišta mleka u Srbiji.

U razgovoru sa ministrom Draginom je, prema saopštenju "Imleka", analizirana aktuelna situacija u snabdevanju tržišta mlekom i mlečnim proizvodima i problemima farmera u primarnoj proizvodnji sirovog mleka.

Globalno poskupljenje cena hrane, o kome trenutno raspravlja Komisija za hranu Ujedinjenih nacija, kako je istaknuto, svojim efektima pogodilo je i Srbiju.


Kuvajtska država ušla u AIK banku
Niš -- Kuvajtska državna investiciona kompanija je novi investitor u vlasničkoj strukturi niške AIK banke.
Nakon što su se saldirale transakcije od prošle trgovačke nedelje, podaci iz Centralnog registra pokazuju da je u vlasničku strukturu AIK banke ušla državna investiciona kompanija iz Kuvajta kupivši 0,10 odsto udela.

Svoje pozicije je pojačala i austrijska Unicredit banka dok se na strani prodaje nalazi luksemburški ING i domaće trgovačko preduzeće Angrokolonijal.

Poslednjih dana promet akcijama AIK banke je značajnije smanjen i kreće se oko milion dinara. Nešto veći promet, od preko 6 miliona dinara, zabeležen je u četvrtak. Cena akcije se nije značajnije menjala i kreće se između 2.800 i 2.900 dinara.

Niška banka je skrenula posebnu pažnju investicione javnosti u julu kada je objavljeno da njen najveći vlasnik, grčka ATE banka sa udelom od 20 odsto, nije uspela da prođe stress-testing koji je sproveden na nivou Evropske unije.

Prema ceni sa jučerašnjeg trgovanja, tržišna kapitalizacija najprofitabilnije banke na Beogradskoj berzi iznosi 23,4 milijarde dinara što je oko 222 miliona evra.


Delta najveća kompanija u Srbiji
Beograd -- Na tradicionalnoj listi TOP 500 najvećih preduzeća u srednjoj i istočnoj Evropi našlo se 12 preduzeća iz Srbije, saopštila je kompanija Diloit.
Među 10 najbolje plasiranih firmi iz Srbije četiri su iz energetskog sektora, dve iz oblasti medija i telekomunikacija samo je jedna iz industrijskog sektora.

Od domaćih preduzeća najuspešnije je Delta, na 72. mestu, sa ukupnim prihodima od prodaje u iznosu od 1,65 milijarde evra uz neto profit od 46,5 miliona evra, pokazuje rang lista revizorsko-konsultantske kuće Diloit.

Na listi najbolje plasirana nakon Delte je kompanija EPS na 75. mestu, a sledi ga PTT Srbija na 101. mestu. Ove godine na listi najboljih kompanija iz centralne Evrope, Naftna industrija Srbije (NIS) se nalazi na 109. mestu, dok se "Telekom Srbija" pozicionirao na 118. mestu.
Srpska kompanija EFT holdings je na 149. poziciji, a sledi ga Delta maksi na 239. mestu. Među 500 najboljih su i Srbijagas, koji se pozicionirao na 308. mestu po nivou ostvarenih prihoda, "US Stil Srbija" na 351. mestu i Merkator S na 419. mestu.

Kao i u proteklim godinama, poljski PKN Orlen i mađarski MOL su zadržali vodeće pozicije, dok je češki energetski gigant ČEZ zadržao treću poziciju, potiskujući češku Škodu na četvrto mesto.

Na celokupnoj listi zemalja srednje i istočne Evrope najzastupljenije su kompanije iz sektora robe široke potrošnje i transporta (34 odsto) i sektora energetike i resursa (29 odsto).

Najveće kompanije iz sektora robe široke potrošnje u Adria regionu su hrvatski Agrokor (na 18. mestu liste TOP 500), a slede Merkator Grupa (na 35. mestu) i srpska Delta na pomenutom 72. mestu.

Istovremeno, promet robe u maloprodaji tokom 2009. bio je manji za 5,4 odsto u odnosu na 2008. u tekućim cenama, odnosno 12,3 odsto u stalnim cenama.

U Diloitu navode da se kada je reč o Srbiji na kratak rok ne očekuje rast kupovne moći stanovništva i da će u narednom periodu prodavci hrane i pića imati manje problema u poslovanju od firmi koje se bave nekim drugim delatnostima.

Žarko Mijović iz Diloita je kazao da se kada je reč o sektoru robe široke potrošnje može očekivati dolazak novih svetskih kompanija i trgovinskih lanaca u Srbiju, širenje mreže postojećih trgovinskih lanaca ali se očekuje i rast učešća privatnih robnih marki.

Duvan i DDOR na listi osiguranja, nema banaka

Na Top listi osiguravajućih društava prema bruto obračunatoj premiji našli su se Dunav osiguranje na 42. mestu i DDOR na 50. mestu.
 
Iako srpske banke nisu zastupljene na Top listi 50 najvećih banaka bankarski sektor Srbije u ovoj godini karakterišu visoka likvidnost, zadovoljavajući stepen kapitalizacije i indeks koncentracije koji je ostao na relativno umerenom nivou, ističe se u saopštenju Diloita.

U bankarskom sektoru među 10 najvećih banaka u Centralnoj Evropi plasirale su se poljske, mađarske i češke banke dok je slovenačka NLB banka na sedmom, a hrvatska ZABA banka na 10 mestu. Od osiguravajućih kuća medju 10 najvećih je, i to na petom mestu, Triglav Osiguranje.

U sektoru energetike najbolje rangirani u regionu su hrvatska naftna kompanija INA, trgovac naftnim derivatima Petrol Grupa i srpski EPS.

Rafinerija nafte Okta i ove godine je jedina kompanija iz Makedonije koja se plasirala na 445. mesto i zabeležila pad sa prošlogodišnjeg 344. mesta.

Taj sektor beleži značajan pad prihoda od 20 do 30 odsto u 2009. u odnosu na 2008. zbog smanjenja prosečne cene nafte i gasa. Značajno je istaći da nije bilo bitnijih promena vlasničke strukture u energetskom sektoru u regionu i u naftnom sektoru se može očekivati brža realizacija dogovorenih investicija.

Od farmaceutskih kuća iz Adria regiona na listu su se plasirale samo tri kompanije slovenačke Krka i Lek i hrvatska Pliva.


Domestic currency’s value on upswing
BELGRADE -- The dinar has continued to strengthen against the euro, with an increase in value of 0.19 percent on Thursday.

The official exchange rate of the National Bank of Serbia (NBS) on Thursday is RSD 105.2430 per euro.

The central bank intervened on the foreign exchange market on Wednesday to stabilize the currency.

So far this year, it has sold a total of EUR 1.879bn in order to alleviate excessive daily fluctuations in the exchange rate and encourage trade on the foreign exchange market.

The dinar hit its highest value this year on January 4, when the official medium exchange rate was 95.9679 and the lowest on August 3, when the exchange rate was 106.6367 per euro.


Protocol signed for joint railway company
BELGRADE -- Representatives of the railways of Serbia, Croatia and Slovenia signed a protocol on the harmonization of the founding act of joint railway company Cargo 10.

The protocol practically sets up the company that is aimed at reducing the time of transport along Corridor 10 by train.

Serbian Minister of Infrastructure Milutin Mrkonjić said that the founding document now has to be verified by the governments of all three states, announcing that the first train is scheduled to depart from the railway station in Ljubljana on October 1 at noon.

The company will be based in Ljubljana, because Slovenia is in the European Union. It will have three directors and its task will be to shorten the cargo transportation distance along Corridor 10 from Ljubljana to Istanbul by speeding up border proceedings, and attract cargo transportation from Corridor 4, which runs through Hungary, Romania and Bulgaria.

Representative of the Croatian railways Zlatko Rogožar told reporters that the agreement is very important for the Croatian railway, because 70 percent of its income comes from Corridor 10.

Representative of the Slovenian railways Robert Vuga said that the joint company has great development potential for the Slovenian railways, due to the great potential of Corridor 10.

The protocol was signed by Rogožar, Vuga and representative of Serbia's Železnica Srbije Dragan Grujić, in the presence of Croatian Ambassador to Serbia Željko Kuprešak.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta