Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država brani trgovce od bankrota?
Beograd -- Vlada Srbije priprema zakon kojim bi velikim dužnicima omogućila restrukturiranje obaveza kod banaka, uz poreske olakšice i odloženo plaćanje poreza.

Zakon bi Vlada trebalo da usvoji do kraja februara, trebalo bi da smanji nelikvidnost u privredi, a kao podsticaj za korišćenje ovog mehanizma država će dužnicima odložiti plaćanje poreskog duga i do pet godina.

Praktično, na poreske olakšice pravo bi imali i krupni trgovinski lanci, od kojih bi mnogi, sudeći po visokim prihodima, bar deo dugova mogli da vrate i bez pomoći države.

Svi detalji zakona nisu poznati, ali osnovna ideja je da preduzeća počnu da otplaćuju dugove i da se time smanji broj blokiranih računa i firmi koje zbog neplaćenih obaveza idu u stečaj.

Kako navode u Ministarstvu ekonomije, primena ovog propisa trebalo bi da spreči bankrot i urušavanje biznisa koji ima perspektivu, odnosno oduzimanje imovine privrednika kroz prinudno izvršenje. Lanac nelikvidnosti, dakle, bio bi kraći, a broj firmi koji mogu da nastave proizvodnju veći.

Posrednik će biti Privredna komora Srbije. Zakon će predvideti da kod ove institucije zainteresovano preduzeće pokreće proces, nakon čega počinju pregovori između dužnika i poverioca. U međuvremenu, poverilac ne može da traži blokadu dužnika, niti da pokreće stečajni postupak.

Slična rešenja primenjivana su i u drugim zemljama, na primer, u Engleskoj, Letoniji, Turskoj. Svi sistemi bili su donekle različiti, ali je namera zakonodavaca bila ista da se spreči bankrot preduzeća i nekontrolisani rast nenaplativih kredita kod poslovnih banaka.

Koliko je državi stalo da zakon zaživi u praksi, najbolje govore i olakšice koje nudi. Poreska uprava je do sada mogla kompanijama koje joj duguju novac da odloži plaćanje najviše do godinu dana, dok će ovim zakonom biti omogućeno odlaganje izmirenja poreskog duga na čak pet godina.

Takva pogodnost će važiti samo za dužnike koje se dogovore sa poveriocima u sklopu novih propisa, ne i za neplatiše koje se sa svojim poveriocima dogovore privatnim kanalima ili koje pronađu način da bankama vrate dugove i bez restrukturiranja.


Dinkić: Korak bliže članstvu u STO
Brisel -- Srbija i Evropska unija potpisale su Bilateralni protokol o liberalizaciji roba i usluga u okviru pristupanja Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić i evropski komesar za trgovinu Karel de Guht ocenili su da potpisivanje tog protokola predstavlja značajan korak na putu ka pristupanju Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), što je i jedan od preduslova za članstvo Srbije u Uniji.

Evropski komesar je dodao i da današnje potpisivanje predstavlja jasan znak podrške koju EU pruža naporima Srbije da postane članica STO kao i "dobre saradnje koja je ostvarena na različitim nivoima tokom pregovora izmedju EU, STO i Srbije".

"Uveren sam da će naša saradnja ostati prisna i da će biti dodatno ojačana", dodao je De Guht.
Vicepremijer Mlađan Dinkić ocenio je da je potpisivanje Bilateralnog protokola sa EU "najvažniji korak u pristupanju STO, s obzirom da sa EU razmenjujemo 60 odsto svojih roba i usluga" i dodao da će Beograd u narednim mesecima nastaviti bilateralne pregovore sa ostalim članicama Organizacije.

"Ostaje još mnogo posla da se uradi, ali ja sam uveren da te pregovore možemo okončati u narednim mesecima", rekao je Dinkić preciziravši da Srbija trenutno pregovara još sa SAD, Brazilom, Švajcarskom, Salvadorom i Ukrajinom, od čega su najteži pregovori sa ovom poslednjom zemljom.

"Najteži su pregovori sa Ukrajinom, ti pregovori ne idu baš glatko i naš premijer će na proleće otputovati tamo. Ssto se tiče velikih država, tu neće biti problema da postignemo sporazum", rekao je on.

Dinkić je rekao da Srbija mora mnogo da nauči iz politike EU u pomaganju najnerazvijenijim regionima i podsetio da su sredstva izdvojena za pomoć nerazvijenim regionima u sadašnjem evropskom budžetu desetostruko povećana, što bi i Srbija trebalo da učini.

Bilateralni pregovori o liberalizaciji tržišta roba i usluga između Srbije i EU nisu vođeni direktno, kao u slučaju pregovora sa drugim zainteresovanim STO članicama, jer je Srbija već zaključila sa EU Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Prelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.

Danas potpisani Protokol zasniva se na pomenutim zaključenim sporazumima, s obzirom na to da su njima već regulisana sva relevatna trgovinska pitanja.

Završetak bilateralnih pregovora sa zainteresovanim članicama STO je veoma bitan, jer pored multilateralnih pregovora o usklađenosti spoljnotrgovinskog sistema sa pravilima STO, ukupni pregovori o članstvu se okončavaju kada se zaključe i svi bilateralni protokoli.

Bilateralni protokol o liberalizaciji tržišta roba i usluga Srbija je već potpisala sa Japanom, Norveškom, Hondurasom i Republikom Korejom, dok se potpisivanje sa Kanadom planira za kraj januara 2011. godine.


Unikredit: Rast BDP Srbije oko 2,7%
Beč -- Bankarska grupa Unikredit je procenila da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije 2011. godine porasti za 2,7 odsto.
Glavni ekonomista Unikredita za Jugoistočnu Evropu Goran Šaravanja je kazao da će osnovni pokretači rasta biti najavljene investicije u automobilskoj industriji i umereni rast izvoza.

Šaravanja je istakao da bi Srbija trebalo da sprovede mnoge reforme da bi se približila Evropskoj uniji (EU), ali da je najvažnije to da ih sistematski primeni.

Unikredit grupa je u kvartalnom istraživanju ocenila da će u 2011. rast BDP u Centralnoj i Istočnoj Evrope (CIE) dostići 3,8 odsto, sledeći rast od 3,6 procenata ostvaren u 2010. godini

Navodi se da bi industrija trebalo da ostane najveća podrška regionu i ove godine, ali će biti znatno manja nego 2010. godini.

Kako su naveli, očekuje se da će u 2011. prvi put put posle četiri godine rast zabeležiti sve zemlje regiona u kojima posluje Unikredit, ali se za pojedine, slabije i dalje dovodi u pitanje snaga oporavka.

Stopa nezaposlenosti, navodi se, dostigla je vrhunac u mnogim zemljama, a maloprodaja polako počinje da se oporavlja uporedo sa industrijskom proizvodnjom.

Istraživači Unikredita ocenili su da postoji mogućnost za negativna dešavanja u budućnosti, ali da ona ne mogu da ugroze oporavak regiona.

Ukazuje se da su potencijalna kanali prenosa krize spoljna tražnja, finansijski tokovi i odlaganje daljeg širenja EU, ali da je većina ekonomija u regionu dobro zaštićena od dešavanja na periferiji evropske monetarne unije.


Serbian currency continues to recover
BELGRADE -- The Serbian dinar (RSD) gained 0.19 percent against the euro (EUR) on Tuesday.

The official middle exchange rate is today at RSD 106.1811, announced the National Bank of Serbia.

The central bank has made no interventions in the interbank foreign exchange market since the start of the year.

In 2011, it sold a total of EUR 2.579bn and bought EUR 226.5mn in an attempt to prevent excessive daily oscillations in the foreign exchange market.

Last year, the dinar was strongest on January 4, when the official middle exchange rate was 95.9679, and weakest on November 4, when one euro was worth 107.5216.


Inflacija u prošloj godini 10,3 %
Beograd -- Inflacija u Srbiji u 2010. godini bila je 10,3 odsto, mereno metodologijom Evropske unije, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Planirana inflacija u Srbiji, u 2010. trebalo je da iznosi šest odsto, sa mogućim odstupanjima plus ili minus dva procentna poena.

Kako je saopštio RZS, potrošačke cene su u decembru prošle godine bile u proseku više za 0,3 odsto nego u novembru.

Prema metodologiji EU, inflacija se meri na osnovu prosečne promene maloprodajnih cena robe i usluga za ličnu potrošnju, a uključuje i cenu iznajmljivanja stana, finansijske usluge, usluge obrazovanja i ugostiteljske usluge.

U decembru 2010. godine, najveći rast cena zabeležen je u zdravstvu - 1,9 odsto. Odeća i obuća, nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje poskupeli su u proseku za 0,6 procenta, alkoholna pića i duvan i komunikacije za po 0,5 odsto, a rekreacija i kultura, kao hotelske i ugostiteljske usluge 0,4 odsto.

Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale, navodi se u saopštenju RZS Srbije.

Prema standardnoj metodologiji Republičkog zavoda za statistiku, kojim se meri kretanje cena na malo, inflacija u Srbiji u 2010. bila je 11,5 odsto, dok su cene robe i usluga na malo u decembru povećane za 0,7 porocenata.

Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za Pokrajinu Kosovo i Metohija.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta