Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EBRD: Srbiji 1,5 mlrd EUR za izlazak iz krize
U okviru zajedničke pomoći svetskih finansijskih institucija za borbu protiv krize za Srbiju je izdvojeno 1,5 milijardi evra, objavljeno je 11. marta.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Svetska banka su u okviru akcionog plana podrške bankarskim sistemima i kreditiranju privrede u centralnoj i istočnoj Evropi na raspolaganje stavile 33 mlrd EUR, sto je 8,5 milijardi više nego što je prvobitno planirano, preneo je portal EurAktiv Srbija.

U okviru te akcije za borbu protiv krize, pokrenute 27. februara 2009. godine, Turskoj i zemljama Zapadnog Balkana na raspolaganju je ukupno 10,6 mlrd EUR.

Zajednički akcioni plan za borbu protiv krize je završen na kraju 2010, ali će te finansijske institucije "i dalje ulagati napore kako bi podržale pozajmice privredi i regionu u budućnosti", navedeno je u izveštaju.

EBRD je Srbiji odobrio znatno više novca nego svim drugim zemljama zapadnog Balkana - 447 mil EUR, dok je Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori ukupno na raspolaganju 489 miliona. Od toga su u Srbiji potpisani ugovori za 301 milion, a isplaćeno je 213 mil EUR.

Evropska investiciona banka (EIB) za Srbiju je odobrila 664 mil EUR, od čega je isplaćeno 335 miliona. EIB je novac u region najviše realizovao preko grupa UniCredit i Erste.

Kada je reč o grupi Svetske banke, Srbiji je na raspolaganje stavljeno 409 mil EUR. Od toga je iz fondova Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) na raspolaganju 129 mil EUR.

Ta institucija je davala pomoć za budžetsku podršku za reforme i kreditne linije za banke kako bi se obezbedili izvori novca za banke i krediti za mala i srednja preduzeća, navodi se u izveštaju.

Članica Svetske banke Agencija za multilateralne garancije investicija MIGA odobrila je 141 milion evra garancija bankama u Srbiji, od čega je 137 potpisano sa bankom Raiffeisen i Raiffeisen Leasing, ProCredit i UniCredit.

Iz fondova Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Srbiju je izdvojeno 139 mil EUR, od čega je 47 isplaćeno. Kako se navodi u izveštaju, investicije IFC-a namenjene su pre svega poboljšanju položaja najsiromašnijih, otvaranju radnih mesta, povećanju pristupa infrastrukturi, poljoprivrednom razvoju i borbi protiv klimatskih promena.

Projekti u Srbiji ubrajaju se među najznačajnije koje je u okviru plana ostvarila ta institucija, a realizovani su preko Komercijalne bamke, Čačanske banke, Eurobanke EFG, Societe General banke i ProCredit banke Srbije.


"Južni tok" u Srbiju ulazi kod Zaječara - Doneta definitivna odluka o gasovodu
Gasovod "Južni tok" ući će u Srbiju kod Zaječara i to je definitivna odluka, potvrdio je za "Blic" Dušan Bajatović, direktor "Srbijagasa". Studija izvodljivosti za deo ovog gasovoda kroz našu zemlju je, dodao je on, završena. I mada je bilo više varijanti i pominjanja da bi "Južni tok" u Srbiju mogao da uđe iz Rumunije ili kod Dimitrovgrada, konačna trasa kaže da će gasovod u našu zemlju ulaziti nešto severnije i izaći kod Subotice, prema Mađarskoj.

Naučnotehnički centar "Naftne industrije Srbije" (NIS) završio je Studiju izvodljivosti za gasovod "Južni tok" kroz Srbiju, kojom je utvrđena trasa tog gasovoda kroz Srbiju, saopšio jeNIS. Ipak, radi se samo o delu studije izvodljivosti, a kako navodi prvi čovek "Srbijagasa", kompletna studija izvodljivosti za našu zemlju takođe je gotova.

Njome su definisane optimalne trase gasovoda kroz Srbiju od ulaska u zemlju, opciono iz Bugarske ili Rumunije, do izlaska iz zemlje, odnosno ulaska u Mađarsku, što takođe predstavlja sastavni deo tog dokumenta. Ipak, ideja da bi gasovod mogao da u Srbiju uđe iz Rumunije datira još odranije, objašnjava Bajatović, kada su Rusi imali problem da privole Bugarsku da učestvuje u projektu.

Takođe, prvobitna opcija je bila da gasovod uđe u našu zemlju kod Dimitrovgrada, čime bi bio pokriven veći deo Srbije, ali je pobedila treća varijanta. Kako su sada nesporazumi izglađeni, Bajatović tvrdi da će cev gasovoda "Južni tok" u Srbiju definitivno krenuti od Zaječara, te da tu promena više neće biti.

Magistralni gasovod "Južni tok", inače zajednički projekat ruskog "Gazproma" i italijanskog "Enija", trebalo bi da prenosi ruski gas ispod Crnog mora, cevovodom dugačkim 900 kilometara do drugih evropskih zemalja. Vrednost investicije je procenjena na 20 mlrd EUR, kapacitet gasovoda trebalo bi da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje, a izgradnja bi trebalo da počne u 2013. godini.


South Stream enters Serbia near Zajecar - Definite decision on gas pipeline made
- South Stream gas pipeline will enter Serbia near Zajecar and that is the definite decision - Srbijagas CEO Dusan Bajatovic confirmed for Blic daily paper and added that the feasibility study for the Serbian leg of that gas pipeline was finished. And although there have been several possible variants and announcements that South Stream might enter Serbia from Romania or in the vicinity of Dimitrovgrad, the final decision is that the point of entrance of the gas pipeline will be further to the north, while the point of exit will be near Subotica, toward Hungary.

The Science and Technical Center of the Petroleum Industry of Serbia (NIS) has finished the Feasibility Study for the Serbian leg of South Stream gas pipeline, which determines the route of that pipeline through Serbia, NIS announced. However, it is only part of the feasibility study, and Srbijagas CEO says that the complete feasibility study for our country has also been finished.

It defines the optimal routes of the gas pipeline through Serbia from its point of entrance to the country, either from Bulgaria or from Romania, to the point of exit from the country, that is, the point of entrance to Hungary, which is also an integral part of that document. However, the idea that the gas pipeline may enter Serbia from Romania dates back to the time when Russians had difficulty persuading Bulgaria to take part in the project.

Also, the initial option was that the gas pipeline should enter our country near Dimitrovgrad and, thus, cover the major part of Serbia, but the third variant has won. Since all misunderstandings are now resolved, Bajatovic claims that South Stream gas pipeline will definitely enter Serbia in vicinity of Zajecar and that there will be no more changes in the route.
South Stream gas pipeline, a joint project of Russian Gazprom and Italian Eni, should carry Russian gas across the Black Sea through a 900-kilometer pipeline to other European countries. The investment is estimated at EUR 20 billion, the capacity of the gas pipeline should amount to 63 million cubic meters per year, while the construction should commence in 2013.


"Metalac" planira u 2011. rast izvoza do 15% - Od 1. aprila i firma u Ukrajini
Predsednik kompanije "Metalac" iz Gornjeg Milanovca Dragoljub Vukadinović izjavio je da to preduzeće planira u ovoj godini rast izvoza između 5 i 15%, što bi trebalo da nadomesti stagnaciju plasmana na domaćem tržištu prouzrokovanu velikom nelikvidnošću i padom zarada.

Vukadinović je rekao za Tanjug da "Metalac" u regionu stabilno posluje, a najveći rast plasmana ima na zapadnom tržištu, Rusiji i drugim zemljama nastalim nakon raspada bivšeg Sovjetskog saveza.

- Planirali smo da ove godine dostignemo izvoz od blizu 20 mil EUR, koliko smo imali i 2008. godine - kazao je čelnik "Metalca".

Prema rečima Vukadinovića, "Metalac" je 2010. godinu završio dobro, sa rastom proizvodnje između 9 i 15%, u zavisnosti od proizvodnog programa, ali se u 2011. očekuje mnogo teže poslovanje, što se pokazalo i u prva dva meseca.

Ulazimo sa dosta opreza i napora, a osnovni cilj je da ova godina za "Metalac" ne bude lošija od prethodne, objasnio je Vukadinović.

On je upozorio na stalni pad zarada u našoj zemlji, podsetivši da smo pre dve godine imali prosečne plate od 430 EUR, koje su sada opale na 320 EUR, a "ukoliko evro bude malo klizio, plate dinarski neće rasti, pa nam se može desiti da završimo sa (prosečnim) platama ispod 300 EUR".

Vukadinović je istakao da se njegova kompanija do sada uspešno borila sa krizom zahvaljujući i velikom značaju koji daje kadrovskoj politici - odabiru, školovanju i usavršavanja stručnjaka, naročito onih koji su na rukovodećim funkcijama u preduzeću.

On ističe i da je u "Metalcu" na ceni kreativan rad, što pokazujei činjenica da dobri projektanti u toj kompaniji mogu imati istu ili čak veću zaradu nego direktori, ako ponude korisne inovacije i rešenja.

- Imamo naše firme u Moskvi, Zagrebu, Podgorici, SAD - u, a od 1. aprila biće osnovana i počinje sa radom i firma u Ukrajini - naveo je Vukadinović.


ŠOŠKIĆ: NBS ne odustaje od ciljane inflacije
Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić izjavio je danas da će najavljeno poskupljenje struje od 1. aprila, za jedan odsto uvećati inflaciju, ali da centralna banka ne odustaje od cilja da rast cena do kraja godine bude maksimalno 6%.

Šoškić je na konferenciji za novinare kazao da na rast inflacije čiji je međugodišnji rast dostigao 12,6%, najviše utiče rast cena hrane, čija se stabilizacija očekuje sredinom ove godine.

Prema računici NBS-a učešće cena nafte u ukupnoj inflaciji je 4,2%, tako da kretanja cena tog energenta na svetskim tržištima neće imati uticaj na inflaciju u Srbiji kao poskupljenja hrane čiji je udeo 37,8% u ukupnoj inflaciji.

Šoškić je istakao da je najvažnije da se inflacija na srednji rok vrati u predviđene okvire i da nije važno u kom će se mesecu rast cena približiti ciljanoj stopi.

- NBS će u saradnji sa Vladom Srbije nastojati da održi nisku inflaciju uz relativnu stabilnost kursa - rekao je Šoškić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta