Kompanija "Salford", u čijem sastavu posluju "Imlek" i Subotička mlekara, zatražila je od Komisije za zaštitu konkurencije da im odloži plaćanje kazne u iznosu od 306 miliona dinara koja im je nedavno razrezana zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu sirovog mleka, saznaje "Danas". "Salford" je isto tražio i od Vrhovnog kasacionog suda pred kojim je pokrenut postupak protiv odluke Komisije.

Iznos kojim je kažnjen "Salford", jedni smatraju astronomskim zbog nominalnog iznosa, a drugi sasvim umerenim, zbog toga što je Komisija po zakonu mogla da odredi i daleko veći iznos. Generalni direktor "Imleka" Slobodan Petrović kaže za "Danas" da je odlaganje traženo kako "država ne bi imala probleme i morala da plaća za nastalu štetu", ako Vrhovni kasacioni sud donese presudu u korist "Salforda", a mogućnost odlaganja predviđena je i zakonom.

U Komisiji još nisu kontaktirali "Salford" po ovom pitanju, a kako saznajemo, zakonski rok za odlučivanje o njegovom zahtevu još nije istekao i Komisija tek treba da to pitanje stavi na dnevni red. Iako odluka još nije doneta, prema nezvaničnim informacijama, postoje naznake da bi "Salfordu" ovog puta moglo da se izađe u susret.

Deficit tekućih transakcija platnog bilansa Srbije u 2010. godini iznosio je 2,79 milijardi dolara, što je za 2,2 odsto manje nego prethodne godine, navedeno je u časopisu "Konjunkturni trendovi Srbije", koji izdaje Privredna komora Srbije.

Smanjenju deficita tekućeg računa platnog bilansa, u posmatranom periodu, najviše je doprineo dinamičan rast robnog izvoza.

Ukupan neto priliv stranih direktnih investicija u 2010. godini iznosio je 1,16 milijardi dolara, što predstavlja pad za 38 odsto u odnosu na 2009. Bilans razmene usluga Srbije s inostranstvom za 2010. godinu, bio je relativno uravnotežen - zabeležen je skroman pozitivan saldo od 9,1 miliona dolara.

Beograd -- Srbija dobro napreduje ka Evropskoj uniji (EU) i u toku protekle krize naša zemlja je dosta dobro sprovodila ekonomsku politiku, kaže Jurij Bajec.
Ekonomski savetnik premijera Srbije kaže da upravo to govori poboljšanje kreditnog rejtinga Srbije sa "BB-" na "BB" agencije "Standard end Pur".

"Mislim da je ova međunarodna organizacija bolje procenila činjenicu da je Srbija ipak samo posle jedne godine, dakle, posle 2009, već u 2010. godini, napravila pozitivan zaokret u privređivanju i sprovođenju nekih strukturnih i drugih reformi, uz efikasniju saradnju s MMF", rekao je Bajec.
On je primetio i da je ta ocena u suprotnosti sa veoma čestim domaćim kritikama vladine ekonomske politike.

Bajec je naglasio da je "BB" najbolji kreditni rejting koji je Srbija ikada imala, uz podsećanje da poboljšanje kreditnog rejtinga pažljivo prate investitori u inostrarnstvu.

Poznati ekonomista je objasnio da su sve zemlje, prema stepenu političkog i ekonomskog rizika, svrstane u 10 kategorija, a potom su kategorije podeljene u grupe A, B i C, pri čemu su u grupi A zemlje sa najkvalitetnijim rejtingom.

"Dakle Srbija je sa ovim skokom, zapravo potvrdila dobro funkcionisanje i kada je reč o ekonomskoj politici i evropskim integracijama", naglasio je ekonomski savetnik premijera i dodao da je podizanjem kreditnog rejtinga smanjen rizik ulaganja u Srbiju, što će državi i privredi omogućiti povoljnije uslove zaduživanja na stranom finansijskom tržištu.

Bajec je podsetio da se u grupi, sa sličnim kreditnim rejtingom kao što ima Srbija, nalaze zemlje koje su u procesu evropskih integracija i kandidati za članstvo u EU.

"Srbija se nalazi u srednjoj grupi, ali se polako približava vrhu te srednje grupe", kazao je Bajec i objasnio da posle rejtinga "BB" postoji još "B" i posle toga počinje najkvalitetnija grupa zemalja iz grupe A, gde su investicioni rizici vrlo mali, mogućnost otplate kredita potpuno sigurna, a stepen zaduživanja se odvija pod najpovoljnijim uslovima.

Russian Gazprom Neft announced on March 18 that it would purchase 5.15% of shares of the Petroleum Industry of Serbia (NIS) for EUR 40.3 million on the basis on the offer for the acquisition of shares, which was closed on March 16.

According to the statement issued by that company, Gazprom Neft will in that way increase its stake in Serbian national oil company from 51% to 56.15%.

Minority shareholders, citizens of Serbia and former and current employees of NIS submitted a total of 8.4 million NIS shares for the buy-out prior to Wednesday, March 16.

The maximum number of NIS shares that could have been submitted for the buy-out was 19.12%, or 31,180,256 shares with voting rights, at the price of EUR 4.8 per share. The money will be paid to shareholders' accounts on Monday, March 21.

- The number of shares submitted by NIS minority shareholders clearly indicates their belief in the company's growth potential and its prospects for increasing value - First Deputy CEO of Gazprom Neft and Chairman of the Managing Board of NIS Vadim Yakovlev pointed out.
- Since NIS came under the management of Gazprom Neft, we have focused on and succeeded in making the company profitable, launched a large-scale modernization and increased the production by a third - Mr. Yakovlev explained.

- We expect NIS to significantly increase its scale of operations, become a key player in the Balkan market and a leader in terms of value creation - said Mr. Yakovlev.

The offer to NIS' minority shareholders was one of the conditions agreed between Gazprom Neft and the Government of Serbia as a part of the purchase agreement.

NIS is Serbia's only vertically integrated oil company. It owns two oil refineries, in the cities of Pancevo and Novi Sad, with a combined annual capacity of 7.3m tonnes, as well as a liquefied gas production plant in Elemir.
The company produces around 1.5m tonnes of oil equivalent per annum and operates in Serbia, Angola, and Bosnia and Herzegovina. The company owns 480 gas stations and oil bases, and it has 11,000 employees.

The Government of Serbia has remained the second largest shareholder of NIS with 29.88% of shares in its possession.
Gazprom Neft bought the majority stake in NIS for EUR 400 million. The agreement with the government also set out Gazprom Neft's obligations to invest about EUR 550 million in modernizing NIS' business by 2012. The Russian national company took over the management of NIS in February 2009.