Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija od 2001. privukla 16 mlrd. €
Kopaonik -- Srbija je od 2001. do 2011. godine privukla 16 milijardi evra stranih direktnih investicija, uključujući i celu planiranu investiciju Fijata.
Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Vesna Arsić kaže da je Srbija u tom periodu ostvarivala strane investicije u vrednosti od četiri do šest odsto bruto domaćeg proizvoda godišnje, izuzev 2006. godine kada je prodat Mobtel.

Prema njenim rečima, zemlje koje su najviše investirale u Srbiju su Austrija, zatim Grčka, Holandija, Nemačka, Norveška, Italija, dok su sektori u koje je najviše ulagano prehrambena industrija, finansijske usluge, telekomunikacije, energetika, automobilska industrija, trgovina, nekretnine.
Arsićeva je navela da strategiju Srbije za privlačenje stranih direktnih investicija karakteriše atraktivan poreski režim, kvalifikovana radna snaga, podsticaji investitorima, kao i sedam slobodnih zona, koje, prema njenim rečima, još nisu dale doprinos koji se od njih očekuje.

Ona je naglasila da su prednost Srbije i sporazumi o slobodnoj trgovini, zatim činjenica da se nalazi u procesu pristupanja EU i Svetskoj trgovinskoj organizaciji, ne samo zbog usvajanja zakonske regulative, već i razvijanja prakse kakva postoji u zemljama iz kojih dolaze strain investitori.

Arsićeva je napomenula da je u prvih 11 meseci 2010. godine Srbija realizovala oko 800 miliona evra stranih direktnih investicija, a najveći investitori bili su iz Holandije, Austrije, Slovenije i SAD. U prošloj godini najviše je ulagano u proizvodne delatnosti - 230 miliona evra, a na sličnom nivou bile su i investicije u finansijskom sektiru.

Ona je poručila da uspešno sprovođenje strategije za privlačenje stranih ulaganja nije stvar jednog ministarstva, vlade, republičkog ili lokalnog nivoa, već mora postojati sinergija i koordinacija na najvišem nivou.


French company Batiroc opens factory of roof structures in Nis
French manufacturer of roof structures Batiroc will open a production plant in Nis on Thursday, March 3, and employ 80 people, the management of Nis announced today.

According to the announcement, Batiroc starts its operations in Nis with the support of business partners Batiroc and Axe metal.

The starting value of this investment is EUR 2 million and it is expected to grow much bigger after the production development.

Batiroc's products will be exported to the EU countries and Russia, while the company also negotiates on the export of products to the markets of the Balkans and Africa.
The French company will open its plant within the hall of the company MIN Specijalna Vozila.


Još nema kupaca za Jugoremediju
Beograd -- Tender za prodaju Jugoremedije otvoren je do 22. aprila, ali do sada niko nije otkupio tendersku dokumentaciju, izjavio je direktor fabrike Zdravko Deurić.
On kaže da ukoliko ne dođe do prodaje mali akcionari treba da ostanu složni i da ne otuđuju svoje akcije iz zajedničkog paketa koji čini 50,94 odsto akcija pojedinačnih akcionara, kao i 31,95 odsto akcija Akcionarskog fonda i 9,96 odsto akcija fonda PIO.

Minimalna cena za taj paket je 51,9 miliona evra, odnosno 15 evra po akciji.

Inače, od 130 domaćih proizvođača lekova zrenjaninska Jugoremedija među prvih pet koje su ispunile najviše farmaceutske standarde i dobile domaći GMP sertifikat za proizvodnju lekova. Deurić je rekao da je to postignuto investiranjem 12 miliona evra.

Prema rečima direktorke proizvodnje Milane Vukov, 70 odsto proizvodnje čvrstih formi je rekonstruisano, a protekle nedelje obavljen je inspekcijski nadzor Ministrastva zadravlja, u kome je konstatovan visok nivo uslova u fabrici.

„Postojalo je 12 oblasti koje je trebalo poboljšati a najveći problem bio je kvalitet vode u Zrenjaninu, tako da smo napravili malu fabriku u kojoj filtriramo vodu za potrebe proizvodnje. Sledeći korak je dobijanje evropskog sertifikata“, objasnila je Vukov.


NIS u plusu, Rusi ga preporodili
Beograd -- Dobit Naftne industrije Srbije iznosila je u prošloj godini 16,5 milijardi dinara, izjavio je generalni direktor te kompanije Kiril Kravčenko.
Kravčenko je istakao da je to bila "prva pozitivna poslovna godina u novoj istoriji NIS-a".

Pored neznatnog povećanja poreza, osnovni izvori dobiti bili su rast proizvodnje nafte i gasa, povećanje unutrašnje efikasnosti i stabilizacija kursa dinara prema evru i dolaru u drugoj polovini prošle godine.

Direktor NIS-a je reako da je dobit pre oporeizvanja, odbitka kamate i amortizacije (EBITDA) u 2010. godini bila 32,4 milijarde dinara, za 10,4 milijarde veća nego u 2009.
Kravčenko je kazao da će Upravni odbor i Skupština akcionara NIS odlučiti na koji će način biti raspoređena dobit koju je NIS ostvario u prošloj godini.

U 2011. godini Gaspromnjeft, koji je vlasnik 51 odsto NIS-a, planira investicije u razvoj naftne kompanije od 250 miliona evra i podsetio da je u prošloj uloženo 210 miliona evra.

On je istakao da je pad vrednosti dinara prema dolaru od oko 19 odsto i pad vrednosti dinara prema evru od 10 odsto imao negativan uticaj na poslovanje NIS-a u prošloj godini.

On je izrazio očekivanje da će NIS i u ovoj godini zabeležiti pozitivan finansijski rezultat i dodao da će NIS poštovati sve prihvaćene investicione obaveze u Srbiji i modernizaciju Rafinerije u Pančevu.

Govoreći o akcizama na naftne derivate, Kravčenko je izrazio očekivanje da će država naći zadovoljavajuće i izbalansirano rešenje za sve.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta