Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
SVETSKA BANKA: Srbija mora da promeni pravac
U Srbiji treba promeniti poslovni pravac i da on bude usmeren ka rastu izvoza i investicija i Svetska banka to veoma podržava, izjavio je šef Kancelarije SB u Srbiji Lu Brefor.

Brefor je na Vivaldi poslovnom forumu na Mokroj gori, kazao da srpski izvoz i investicije moraju biti veće od domaće potrošnje i naglasio da radi dostizanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5 do 6% godišnje, ne može biti isti, ekonomski model koji je postojao pre izbijanja globalne ekonomske krize.

Zvaničnik SB je upozorio da Srbija nema vremena za gubljenje, jer se druge zemlje kreću napred mnogo brže.

- Nije dovoljno samo osećati kuda treba da se ide, već je neohodno kretati se brže da ne bi Srbija zaostala za drugima - primetio je Brefor.

Brefor nije želeo da komentariše rad Vlade Srbije u predizbornoj godini, ali je ukazao da u tim periodima postoje uglavnom dva scenarija - jedan kad vlada ubrzava promene, a drugi kad zavlada zastoj.
- Nadam se da će u Srbiji biti prvi scenario koji mi podržavamo. Mislim da ne možemo priuštiti još jednu godinu zastoja. Ja ohrabrujem vladu da napreduje - rekao je Brefor.

Šef kancelarije SB je je rekao da u Srbiji birokratija veoma otežava poslovni život i dodao da je pojednostavljivanje i smanjenje procesa administriranja ono gde se očekuje najviše pomaka i uspeha.

Brefor je najavio da će SB u junu ponuditi nacrt ekonomskog Memoranduma koji će biti završen u septembru ove godine, a trebalo bi da pomogne modelu ekonomskog razvoja usmerenog na izvoz i indentifikuje oblasti koje bi mogle biti novi pokretački motor Srbije - poljoprivreda, prerađivačka industrija i energetika.


EBRD razmartra kredit od 45 mil EUR za EPS
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra odobravanje kredita od 45 mil EUR za "Elektroprivredu Srbije" (EPS), izjavio je generalni direktor srpskog javnog preduzeća Dragomir Marković.

On je novinarima kazao da je kredit namenjen izgradnji mini hidroelektrana snage do 10 megavata na postojećim vodoprivrednim objektima i slobodnim vodotokovima.

- Nadam se da ćemo taj projekat pokrenuti već u ovoj godini - kazao je Marković.

Kako je istakao, preliminarno je EBRD odobrio kredit, a sada se čeka odluka Odbora direktora.

- Gradnja mini hidroelektrana mogla bi da počne veoma brzo. U toku je već izrada studija i projekata - kazao je generalni direktor EPS-a.


Štedi dinare, a kupuj državne papire
Posle dve vrlo povoljne godine za štediše 2011. donosi niže kamatne stope na štednju, ali uz nešto veći rizik raste atraktivnost hartija od vrednosti.
Tim portala Kamatica.com istraživao je koji su vidovi ulaganja za građane najpovoljniji sa aspekta sigurnosti i roka ulaganja, ali i visine prinosa. Analizirano je sedam najzastupljenijih vidova ulaganja u našoj zemlji.

Dinarska štednja

Stručnjaci su došli do saznanja da je dinarska štednja, izuzimajući kraj 2008. i početak 2009. godine, bila vrlo atraktivna. Prednosti dinarske štednje su znatno viša kamatna stopa u odnosu na devizne uloge i neoporeziva kamata. Glavni nedostatak dinarske štednje je neizvestan kurs dinara prema evru.

Ekonomski analitičari su poprilično podeljeni oko prognoze kretanja kursa u 2011, ali je generalni stav da znatniji fluktuacija dinara neće biti (više odpet odsto u odnosu na početak godine). NBS je u prethodnim mesecima publikovao studiju o isplativosti dinarske štednje u odnosu na deviznu, u kojoj se jasno vidi da je dugoročno posmatrano dinarska štednja isplativija uprkos klizanju kursa tokom trogodišnjeg perioda.

Bez obzira na sve navedeno, preporuka je da svoju ukupnu štednju nikada ne čuvate u jednoj valuti. Kursni, kamatni i drugi tržišni rizici nameću potrebu da se štednja podeli na dve ili tri valute, čime će se znatno smanjiti rizik zavisnosti od jedne valute i promene njene vrednosti.

Devizna štednja

Za devizne štediše 2009. bila je „zlatna” godina. Kamatne stope su se kretale od pet do devet odsto. Te godine nije se obračunavao ni porez na ostvarenu kamatu. Može se reći da je ova godina bila neponovljiva u pogledu devizne štednje. Nešto niže kamatne stope su bile i u 2010. godini, ali i dalje na visokom nivou pet do 7,5 odsto godišnje. Ova, a verovatno ni naredne godine, neće biti atraktivna za deviznu štednju kao prethodne dve. Kamatne stope beleže opadajući trend i prosečna godišnja kamatna stopa je već sada oko četiri odsto, što je, iako na prihvatljivom nivou za štediše, znatno niža nego ranije. Jedini period u kome se mogu „uhvatiti” više kamatne stope je Nedelja štednje u prvoj nedelji novembra.

Državni zapisi

U 2009. emitovani su prvi državni zapisi, kojima je država prikupila znatna sredstva za finansiranje uglavnom budžetskog deficita. Danas su, međutim, prinosi na ovaj vid ulaganja oko 12 odsto i kreću se u nivou referentne kamatne stope NBS. Zbog toga je i atraktivnost dinarskih državnih zapisa postala znatno manja.

Pošto su za popunjavanje budžetskog deficita i dalje neophodna dodatna sredstva, država je u skladu sa tražnjom proširila ponudu zapisa na državne zapise indeksirane u evrima. Ovi zapisi se kupuju u dinarskoj protivvrednosti i na isti način naplaćuju po roku dospeća. Kamatna stopa je niža i kreće se u nivou kamatne stope na deviznu štednju. Iako je slična kamatnoj stopi na deviznu štednju, ovo je sigurniji vid ulaganja, jer je direktni dužnik Republika Srbija, a ne poslovne banke.

Vrednost pojedinačnog zapisa je 10.000 dinara, a minimalna kupovina može da bude 20 zapisa po jednom klijentu.

Akcije na Beogradskoj berzi

Katastrofalan pad oba berzanska indeksa i gotovo svih akcija na Beogradskoj berzi u 2008. i 2009. otvorili su prostor za velike prinose u narednom periodu. Prošla godina bila je turbulentna i stvarala je veliki broj dobitnika, ali i gubitnika na Beogradskoj berzi. Početak 2011. obećava još jednu zanimljivu godinu na Beogradskoj berzi, jer su samo u prvom kvartalu indeksi zabeležili rast od 20 odsto.

Ulaganje u hartije od vrednosti na Beogradskoj berzi treba posmatrati kao dugoročnu investiciju u kojoj ima prostora da se u periodima rasta cena akcija uzme ostvareni prinos na uloženi kapital. Kratkoročno investiranje je rizičan, ali često i vrlo isplativ način ulaganja, te od volje ulagača zavisi kakvu će strategiju sebi postaviti kao osnovnu. Ono što je sigurno, akcije domaćih preduzeća na berzi su generalno još potcenjene i ovakva ulaganja će u narednim godinama donositi izvanredne prinose.

Investicioni fondovi

Investicioni fondovi su nakon ulaska na „velika vrata” doživeli pravi krah u Srbiji. Prošle godine usvojene su izmene Zakona o investicionim fondovima, koje su omogućile veći manevarski prostor fondovima i mogućnosti da postanu nezavisniji od kretanja indeksa Beogradske berze.

Tokom krize, kao najčvršći su se pokazali fondovi očuvanja vrednosti kapitala, a nakon zakonskih promena došlo je i do otvaranja novih fondova koji znatan deo svojih sredstava ulažu u inostranstvu.

U 2011. godini ne mogu se očekivati nagle promene u kretanju investicionih jedinica, ali ulaganje u investicione fondove danas radi ostvarivanja prinosa u narednim godinama moglo bi da bude vrlo isplativo ulaganje. Ukoliko se odlučite za ovaj vid ulaganja preporučujemo vam da proučite kretanja vrednosti investicionih jedinica u proteklim godinama – isplativost ulaganja ćete nedvosmisleno videti, u zavisnosti od fonda koji izaberete. Država ne daje garancije za uloge u investicione fondove.

Penzioni fondovi i životno osiguranje

Penzioni fondovi su se pokazali veoma izdržljivim uprkos svim problemima sa svetskom finansijskom krizom. Tokom 2009. i 2010. svoju vrednost su uvećali iznad prinosa dinarske štednje u poslovnim bankama, što je impozantan rezultat uzimajući u obzir kretanja na tržištu kapitala. Imajući u vidu dugoročnost ulaganja u ove fondove i njihovu relativnu nezavisnost u odnosu na kratkoročna kretanja i posmatrajući ukupne efekte, preporučujemo ulaganja u ove fondove i tokom 2011. godine.

Ulaganje u penzione fondove je dugoročno ulaganje i ne postoji mogućnost povlačenja sredstava pre napunjenih 58 godina. Ukoliko prinose želite da iskoristite u kraćem roku, penzioni fondovi nisu adekvatan vid ulaganja.


Roboti u Kragujevcu - U fabriku kompanije "Fiat automobili Srbija" stiže prva oprema za dva nova mod
Prvi automatizovani sklopovi za proizvodnju dva nova modela automobila u kompaniji "Fiat automobili Srbija" stižu 4. aprila u fabriku, a reč je o delovima za izgradnju potpuno robotizovane "Lakirnice". Izgradnja ove montažne celine će koštati više od 100 mil EUR, a "Novosti" saznaju i potpuni spisak komponentaša koji će svoje pogone graditi u Grošnici.

U nedavnoj izjavi za "Novosti", Đovani de Filipis, čelnik torinsko-srpske kompanije, rekao je da je potpisao ugovore o kupovini opreme vredne 400 mil EUR u Italiji, Nemačkoj i Japanu, koja je poslednja reč tehnike.

Prvi šleperi 4. aprila stižu iz nemačke firme "Eiznam". Ova kompanija s najboljom svetskom reputacijom u proizvodnji lakirnica, u narednih šest meseci će sa 650 šlepera, dopremiti opremu za ovaj kragujevački pogon.

Do kraja meseca, počeće da pristiže i oprema iz Japana. Iz firme "Komatsu" stižu već spakovane prese za izradu limenih otpresaka za automobile. I nabavka mašina i robota iz Italije se privodi kraju. Stižu, kažu, najbolje mašine kompanije "Fiat" i alati.

Paralelno počinje i izgradnja pogona i fabrika komponentaša u Grošnici kompanije "Fiat". Italijanska grupacija je Vladi Srbije dostavila konačan spisak sedam najznačajnijih dobavljača, koji će svoje pogone graditi u krugu fabrike i na prostoru bivše kasarne u Grošnici.

DOBAVLJAČI I POGONI

Najznačajniji dobavljač kompanije "Fiat", "Magneti Marelli", u Kragujevcu će graditi dve fabrike. Jedan pogon za izradu izduvnih sistema, a u Grošnici fabriku za proizvodnju instrumental tabli i drugih delova od plastike. Na te dve lokacije će svoje fabrike graditi i čuvena američka kompanija "Johnson control" (sedišta i enterijer). Stiže i francuska firma "Sigen" (branici i drugi kabasti delovi od plastike), kao i nemačka kompanija "HTL".


ĐELIĆ: U aprilu kredit EIB-a od 250 mil EUR
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je danas da će u aprilu biti odobren kredit Evropske investicione banke (EIB) od 250 mil EUR za pomoć privrednicima kako bi se pospešio izvoz.

On je novinarima rekao da će od toga 80 mil EUR biti namenjeno auto industriji.

Đelić je kazao i da očekuje da će do 15. juna Srbija ispuniti sve uslove iz Akcionog plana za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropsku uniju, koje je, kako je naglasio osnov za poboljšanje konkurentnosti.

Potpredsednik Vlade je kazao da očekuje da će Srbija poboljšati poziciju na listi 139 zemalja gde se po konkurentnosti sada nalazi na 96 mestu.


EBRD considers granting EUR 45 million loan to EPS
The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) considers granting a EUR 45 million loan to the Electric Power Company of Serbia (EPS), EPS Director General Dragomir Markovic announced.

He said to the press that the loan was intended for the construction of mini hydroelectric power plants of 10 MW on the existing water power facilities and free water flows.

- I hope that the implementation of this project will start as early as this year - said Mr. Markovic.

As he pointed out, the EBRD has already approved the loan preliminarily, and now the decision of the Board of Directors is awaited.

- Construction of mini hydroelectric power plants may commence very soon. Preparation of studies and projects is already underway - said the director general of the EPS.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta