Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Mlekara Subotica" prva u Srbiji izvozi na tržište Evropske unije
"Mlekara Subotica" trebalo bi da do kraja ove godine postane prva srpska mlekara koja će početi da izvozi svoje proizvode na tržište Evropske unije, najavio je danas generalni diretor te mlekare Milan Grujić.

- Mlekara planira da na tržište EU plasira sireve, dugotrajno mleko i jogurte i to najpre na tržišta Mađarske, Austrije i Slovenije - rekao je on na konferenciji za novinare, ali nije želeo da govori o količinama koje će biti izvožene i tačnom datumu početka izvoza.

Naveo je da se o plasmanu subotičke mlekare, koja posluje u sastavu "Danube foods group" investicionog fonda "Salford" i koja je dozvolu za izvoz dobila u novembru prošle godine, razgovara sa velikim trgovinskim lancima poput kompanija "Mercator", "Tesco", "Metro".

Istakao je da proizvodnja za EU neće biti posebna, već uobičajena proizvodnja koja se plasira i na tržište Srbije, odnosno da će "kvalitet proizvoda biti istovetan i za domaće tržište i za izvoz".

Grujić je kazao da subotička mlekara, koja zapošljava oko 270 radnika, "dnevno otkupi i preradi 150.000 litara mleka".

Prema njegovim rečima, za sada mlekara, koju mlekom snabdeva 1.100 kooperanata, izvozi manje količine proizvoda u Crnu Goru, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, a udeo na tržištu Srbije procenjuje se na 12% do 15%.

Generalni direktor "Danube foods group" Slobodan Petrović kazao je da, ikao je dozvola dobijena prošle godine, izvoz nije bio moguć zbog nestašice mleka na domaćem tržištu, ali i zbog velikih ulaganja koje zahteva plasman na inostrano tržište.

Naveo je da se planira najpre plasman proizvoda koje ima "Mlekara Subotica", ali se razmatra i korišćenje potencijala grupe, odnosno da neki proizvodi koje radi "Imlek" za potrebe izvoza budu proizvođeni u Subotici.

Petrović je podestio da je od 2003. do sada "Salford", ne računajući novac za kupovinu, u "Imlek" uložila 109 mil EUR i 45 mil EUR u "Mlekaru Subotica".

- Da bi proizvodnja došla na današnji nivo, ulagano je i u sirovine, od početka ulaska na srpsko tržište uloženo je više od 50 mil EUR u poboljšanje proizvodnje sirovog mleka - kazao je on.

Petrović je kazao da nisu napustili male proizvođače, već oni nisu mogli da zadovolje zahtev za kvalitetom, pa je investirano u stvaranje industrijskih snabdevača mlekare.

- Zbog toga je procenat ekstra kvaliteta mleka, po standardima EU, trenutno u "Imleku" 73%, a u Subotici više od 50% - rekao je on.

- Situacija sa nestašicom mleka u Srbiji se popravila, ali nije još sto posto zadovoljavajuća. Popravila se zbog mera Ministarstva poljoprivrede, planiranog uvoza junica, ali i pada potrošnje mleka - kazao je Petrović i dodao da uskoro očekuje stabilizaciju tržišta.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Srbije Miloš Milovanović ocenio je da je dozvola za izvoz koju je dobila "Subotička mlekara" značajna za Srbiju zbog toga što je pokazala da i veterinarska i inspekcijska služba rade u skladu sa propisima EU.

Najavio je i da država razmatra sličnu pomoć za dobijanje dozvola za izvoz živinskog i svinjskog mesa na tržište EU.


Srbijagas "preporodio" Agroživ
Novi Sad -- Direktor fabrike za proizvodnju živinskog mesa Agroživ Predrag Amižić kaže da je to preduzeće uposlilo sve kapacitete i proizvodne linije.
On naglašava da se to dogodilo u poslednja četiri meseca, od kada je Srbijagas postao vlasnik Agroživa.

Amidžić je rekao da Agroživ mesečno na tržište isporuči 1.200 tona pilećeg mesa i prerađevina.

On je dodao da Agroživ ima sve potrebne sertifikate za izvoz živinskog mesa, koji se trenutno realizuje u zemljama bivše Jugoslavije i uskoro u Albaniji, a u novoj klanici biće primenjen i HALAL sistem.
"Ovo je naš maksimum i sada su nam potrebne investicije. Projekat je završen i kupljen je deo savremene opreme za novu klanicu. Očekujemo da do kraja juna započnemo realizaciju ove investicije vredne pet miliona evra", rekao je Amižić.

Prema njegovim rečima, u novoj klanici biće instalirana i nova bioelektrana, čija je vrednost 7,5 miliona evra, a u kojoj će biti apsorbovani svi ostaci i otpadne vode iz proizvodnog ciklusa.

"Kada završimo novu klanicu, naši kapaciteti će biti duplo veći i to će biti velika šansa za plasman robe na rusko i bliskoistočno tržište", rekao je Amidžić i naveo da je ideja menadžmenta Agroživa da se vrlo brzo nađe novi strateški partner.


Spoljni dug pao na 22,93 mlrd. evra
Beograd -- Spoljni dug Srbije smanjen je krajem februara 2011. godine u odnosu na prethodni mesec za 63,8 miliona i iznosio je 22,93 milijarde evra.
U poređenju sa februarom 2010. godine, spoljni dug je veći za 306,1 milion evra, navedeno je u časopisu "Konjunkturni trendovi Srbije", koji izdaje Privredna komora Srbije.

Ukupne dospele obaveze na kraju februara 2011. godine bile su 1,76 milijardi evra, od čega po osnovu dospele glavnice 1,49 milijardi, a po osnovu redovne kamate 269,7 miliona evra.

U strukturi ukupnog spoljnog duga Srbije, dugoročne i srednjoročne obaveze učestvuju sa 21,74 milijarde evra, a kratkoročne sa 1,19 milijardi.

Javni deo spoljnog duga iznosi 9,02 milijarde evra, dok na privatni sektor otpadaju 12,72 milijarde.


Za municipalne obveznice Novog Sada zainteresovano šest banaka i jedna brokerska kuća
Grad Novi Sad je juče otvarao ponude za municipalne obveznice, a stiglo ih je četiri - od šest banaka i jedne brokerske kuće. Od dve banke stigle su samostalne ponude, a četiri banke su se udružile.

Član Gradskog veća za finansije Živko Makarić rekao je za "Dnevnik" da su samostalne ponude dostavile Erste i UniCredit banke, dok su udruženu ponudu sastavile Intesa, Hypo Alpe-Adria banka, Societe Generale i Komercijalna banka, a ponuda je stigla i od brokerke kuće "Citadel". Reč je o kreditu u iznosu od 3,5 milijardi dinara.

- Gradska komisija koju je formirao gradonačelnik do kraja nedelje će dati svoj predlog Gradskom veću da li su se odlučili za kredit ili hartije od vrednosti. Kada gradsko veće usvoji tu odluku o njoj će se raspravljati na majskoj Skupštini grada – naveo je Makarić.

Napomenuo da će se grad opredeliti za uzimanje kredita ili emitovanje hartija od vrednosti, u zavisnosti od toga koja će opcija biti jeftinija.

Podsetimo, pre desetak dana otvarane su ponude za kredite, kada ih je stiglo tri, od dve banke koje su samostalno napisale ponude, kao i ponuda tri banke, koje su se udružile u ovom poslu.


Za štediše spremno 145 mil EUR - Krajem maja počinje isplata stare devizne štednje
Isplata obveznica stare devizne štednje serije A2011, kako je juče objavila Uprava za javni dug, počeće u roku dospeća, odnosno 31. maja. Sredstva za isplatu planirana su Zakonom o budžetu za 2011. godinu i blagovremeno su obezbeđena. Uprava procenjuje da će za namirivanje starih štediša u ovoj godini biti potrebno 145 mil EUR. Istovremeno isplaćuju se i dospele, a nenaplaćene obveznice serije A 2002 - A 2010 u iznosu od oko 50 mil EUR.

Ta suma, kako navode u Upravi, biće preneta bankama, radi isplate originalnim vlasnicima obveznica, i Centralnom registru hartija od vrednosti, zbog prenosa novca na devizne račune vlasnika obveznica iz sekundarne trgovine. Obveznice RS nominalne vrednosti od 1 EUR sadrže i unapred obračunatu kamatu od 2% godišnje do rokova dospeća, odnosno svakog 31. maja od 2002. do 2016. godine.

- Ukupno procenjena sredstva za servisiranje obaveza po osnovu stare devizne štednje građana u budžetskoj 2011. dostižu 299,8 mil EUR, ako se uključe dospele serije koje vlasnici nisu naplatili, kao i isplate pre roka dospeća - kažu u Upravi za javni dug.

Država je radi vraćanja poverenja u bankarski sistem 2002. preuzela obaveze nesolventnih banaka prema štedišama u iznosu od 4,2 mlrd EUR. Prema stanju javnog duga na kraju aprila, do sada je štedišama isplaćeno 1,82 milijarde evra.

Dug

Obaveze po osnovu stare devizne štednje građana i dalje predstavljaju pojedinačno najveću stavku u strukturi javnog duga, s obzirom na to da treba da bude isplaćeno još 2,38 mlrd EUR. Uprava za javni dug Ministarstva finansija podsetila je građane koji još nisu konvertovali štednju u obveznice RS da to mogu da urade i naplate sve do sada dospele serije počev od serije A2002.


Agroziv employs all production capacities - Investment of EUR 7.5 million in bio-power plant soon
Predrag Amizic, director of the poultry meat production plant Agroziv, stated today that that company had employed all capacities and production lines over the previous four months, ever since Srbijagas had become the plant's new owner.

At the meeting "Potentials for Investment in Agribusiness Sector in Vojvodina", which was held within the scope of the 78th International Agricultural Fair in Novi Sad, Amizic said that Agroziv was delivering 1,200 tonnes of chicken meat and products to the market every month.

- We have employed all production lines operated by a total of 1,065 workers and we are currently using 100 percent of our capacities - said Amizic.

He added that Agroziv possessed all necessary certificates to export poultry meat, which was currently exported to the countries of former Yugoslavia and would be soon exported to Albania, while HALAL system would be applied to the new slaughterhouse in the near future.

- This is our maximum and we now require new investments. The project design is completed and part of a contemporary equipment for the new slaughterhouse has already been bought. We expect to start implementing this 5 million euros worth of investment by the end of June - said Amizic.

According to his words, the new slaughterhouse will also comprise a new EUR 7.5 million bio-power plant, which will be absorbing all remains and waste water from the production cycle.

- Once the new slaughterhouse is completed, our capacities will be doubled and it will represent a great chance for us to offer our goods to the markets of Russia and the Near East - Amizic stressed and added that the idea of Agroziv's management was to quickly find a new strategic partner.

The public company Srbijagas took over Agroziv on December 10, 2010, for EUR 11.33 million.
Srbijagas CEO Dusan Bajatovic said on that occasion that the acquisition of Agroziv, which had been in bankruptcy for two years, was in line with the government's conclusion and that Srbijagas was the sole bidder.


European Investment Bank grants EUR 500 million loan to Fiat Auto Serbia
At its today's meeting with the delegation led by Bozidar Djelic, the European Investment Bank (EIB) approved a EUR 500 million to Fiat Automobiles Serbia.

This project envisages an investment in the modernization and expansion of production capacities of the plant in Kragujevac. The loan is expected to produce significant multiplication effects on the local economy and employment rate. Besides, this transaction will also contribute to the development of the network of suppliers.
The project's scope concerns the production of a new multipurpose vehicle and, as such, it is fully in line with the EIB's lending policy. The loan will also benefit from a euro 200 million guarantee of SACE, the Italia export credit agency, owned by the Italian Ministry of Economy.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta