Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija ne prodaje Telekom Austrijancima
„Telekom Austrija” juče ponudio najviše 1,1 milijardu evra za 51 odsto „Telekoma Srbije”. – Ekonomisti smatraju da je ponuda pogoršana, a ne poboljšana. – Radna grupa predložila vladi da odbije ponudu 

Radna grupa za prodaju 51 odsto akcija „Telekoma” predložila je Vladi Republike Srbije da ne prihvati ponudu „Telekoma Austrija” koja je juče, neposredno pre isteka roka, stigla u Ministarstvo finansija, jer ne ispunjava uslove tendera. Kako je juče saopšteno iz Beča, ova austrijska kompanija ponudila je najviše 1,1 milijardu evra za preuzimanje 51 odsto „Telekoma”.

Nova ponuda predviđa isplatu od 800 miliona evra u kešu, dok bi se ostatak izmirio u devet godišnjih rata. Prvobitno je austrijska kompanija ponudila 800 do 950 miliona evra za preuzimanje 51 odsto „Telekoma Srbije” i dodatnih 450 miliona koje bi investirali u naredne tri godine.

Stručnjaci ocenjuju da je ovim izgleda stavljena tačka na proces i da će izvršna vlast, nakon ustupka Austrijancima morati da objavi da je tender propao. Iako je naša vlada dva puta produžavala rok za poboljšanje ponude, ekonomisti smatraju da je paket koji su Austrijanci juče ponudili pogoršan, a ne poboljšan. To znači da je isključena ranija obaveza investiranja. Ono što je ostalo isto je da je i ova ponuda, baš kao i prva – uslovna, jer zavisi od odobrenja Komisije za zaštitu konkurencije koja se još ne oglašava. Jer, „Telekom Austrije” je u Srbiji već prisutan preko mobilnog operatera VIP pa bi spajanjem sa MTS-om učešće na ovdašnjem tržištu bilo oko 70 odsto. Međutim, u antimonopolskoj komisiji i juče su istakli da nevezano za proces prodaje očekuju da svoj ispitni postupak završe do kraja meseca. 
Inače, minimalna cena koju je naša vlada očekivala da dobije na tenderu bila je 1,4 milijarde evra. Što se Vladimira Gligorova, saradnika Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, tiče, ovakav epilog događaja je očekivan.

– Teško je bilo pretpostaviti da inicijalna ponuda može da se poveća za više od 50 odsto. To bi značilo da su prvobitne računice bile veoma rđave, ili da se nešto značajno promenilo u međuvremenu. Kako se nije desilo ni jedno ni drugo, ni nova ponuda nije mogla da bude mnogo bolja. To je rđava vest, jer govori o visokim rizicima ulaganja u Srbiju – ocenjuje Gligorov.

Sa njim je saglasan i Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta. Ovakva odluka Radne grupe je, kaže, jedina razumna.

– Situacija je bila jasna još krajem maja, jer uslovi koji su propisani tenderom nisu ispunjeni. Ponuđač je samo pokazao zainteresovanost, ali ne i spremnost da zadovolji uslove koji nisu bili posebno zahtevni – kaže Nikolić.

Međutim, Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište, smatra da je ovakav razvoj događaja izrazito nepovoljan za Srbiju.

– Loša vest je to što će „Telekom” i dalje biti u državnom vlasništvu i što će to uticati na obezvređivanje vrednosti kompanije. Bojim se da će u narednom periodu „Telekom” sve više ličiti na Jat, a sve manje na Sartid – slikovit je Stevanović.

On kaže da je loše to što možda sa nekom novom skupštinskom većinom „Telekom” neće ni biti prodat. Jedino iz ugla legalnosti, odluka Radne grupe je dobra – smatra Stevanović jer, kakvi god kriterijumi na tenderu da su postavljeni, bitno je da se ispoštuju. Međutim, iz ugla budžeta, ovo nije dobra vest, dodaje. Jer, rupu u kasi od oko 1,5 milijardi evra država će morati da zakrpi ili dodatnim zaduživanjem ili značajnijim povećanjem opterećenja za privredu i građane.

Ivan Nikolić kaže da bi to moglo da znači da će dinar i u narednom periodu nastaviti da jača, jer će država preko prodaje dužničkih papira imati potrebu da se domogne novca kako bi zakrpila rupu u kasi. Ako se novi tender ne raspiše, plan „be” se već nalazi u Zakonu o budžetu. Minus u kasi pokriće se dugovima.

– Ako se ne ide na dodatno zaduživanje, ostaje inflacija kao plan „be”, kako bi se, bar privremeno, smanjile realne obaveze države i povećali prihodi. Pa onda neki program stabilizacije posle izbora – sumnjičav je Gligorov.


"Ball Packaging" duplira proizvodnju limenki - U fabrici u Zemunu puštena u rad linija vredna 35 mil

Fabrika za proizvodnju limenki "Ball Packaging" Evropa pustila je u rad novu liniju za proizvodnju limenki vrednu 35 mil EUR u fabrici u Zemunu.

Zahvaljujući novoj liniji, proizvodnja će biti udvostručena i na godišnjem nivou iznosiće oko 1,5 milijardi limenki. U proteklih nekoliko meseci u zemlji i inostranstvu završena je obuka za 40 novih zaposlenih, osposobljenih za rad u specifičnim uslovima najsavremenijih tehnologija, koje se primenjuju u "Ball Packaging", saopšteno je iz te kompanije.

- Izuzetno smo zadovoljni što se realizacija investicije odvija u potpunosti po planu i što fabrika u Zemunu ulazi u potpuno novu fazu svog razvoja - rekao je David Banjai, direktor beogradske fabrike BPE i naglasio da će novi proizvodni kapacitet biti u potpunosti namenjen izvozu u zemlje regiona i Evropske unije.

On je dodao i da je "ova investicija rezultat procene očekivanog rasta tržišta "Ball Packaging" proizvoda u jugoistočnoj Evropi".

Ovo će biti druga proizvodna linija u fabrici u Zemunu, koja je otvorena 2005. godine i trenutno zapošljava oko 190 ljudi.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta