Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zoran Ćirović i zvanično predsednik Komisije za hartije od vrednosti
Skupština Srbije izabrala je Zorana Ćirovića za predsednika Komisije za hartije od vrednosti i članove tog tela. Za članove Komisije izabrani su Dragutin Radosavljević, Milko Štimac, Dušan Bajec i Zorica Krnjević-Mišković, a njihov mandat je pet godina.

Ćirović je rođen 1969. godine, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1992. godine, gde je stekao i zvanje doktora 2003. godine, a od septembra 2010. godine radi kao pomoćnik ministra u Ministarstvu finansija.

Od jeseni 2005. godine angažovan je kao gostujući profesor na ISM University of Management and Economics u Viljnusu, Litvanija, na predmetima Finansijska tržišta i institucije i Biheviorističke finansije na osnovnim studijama, kao i na predmetu Teorija finansija na poslediplomskim studijama (sva tri predmeta na engleskom jeziku).

Od leta 2005. godine angažovan je kao predavač na brokerskom kursu, a od leta 2006. kao predavač na kursu za investicione savetnike i portfolio menadžere u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Komisije za hartije od vrednosti.

U periodu januar-maj 2006. boravio je na Haas School of Business, University of California, Berkeley, SAD, u cilju stručne edukacije i naučnog istraživanja iz oblasti ekonomije i finansija.

Tokom 1991. i 1992. godine boravio je na London School of Economics u cilju istraživačkog rada iz oblasti finansija. U periodu 1997- 2000. bio je član Upravnog odbora Beogradske berze.

U periodu 1996. - 1997. godine bio je direktor razvoja, a u periodu 1997. - 2000. godine izvršni direktor za poslove sa inostranstvom Karić banke u Beogradu.

Objavio je dve knjige - "Finansijski derivati" i "Portfolio menadžment", kao i veći broj naučnih i stručnih radova.


Država većinski vlasnik "Progresa"
Država koja ima 40% akcija "Progresa" uskoro će postati većinski vlasnik ove kompanije koja u Knez Mihailovoj ulici poseduje 6.800 kvadrata poslovnog prostora. Razlog su dugovanja "Progresa" prema javnim preduzećima i državi od ukupno 435 miliona dinara, saznaje "Blic".

Uprava carina od "Progresa" nije mogla da naplati 72 miliona dinara. Fondu za razvoj "Progres" duguje 8,6 miliona, "Gradskoj čistoći" 23 miliona, Poreskoj upravi 76, a Upravi javnih prihoda 255 miliona dinara. Odluka o konverziji duga u kapital doneta je pre petnaest dana. Njome je državi u "Progresu" praktično povećano vlasništvo na 51%.

Država je sada vlasnik svih nekretnina ove uvozno-izvozne firme. Najvrednija je zgrada u centru Beograda na uglu ulica Kneza Mihaila i Zmaj Jovine od blizu 7.000 kvadrata. "Progres" je vlasnik i 180 kvadrata na Novom Beogradu, vile od 427 kvadrata na Malom Lošinju u Hrvatskoj, 2.000 kvadrata u Zagrebu, kao i poslovnog prostora u Sarajevu, benzinske stanice i hiljade kvadrata u Krnjači.

- Država će sada preuzeti obevezu restrukturiranja "Progresa", a onda ga za dve-tri godine i prodati - kaže izvor lista "Blic". On napominje da je ova beogradska kompanija u kojoj trenutno radi tridesetak ljudi, u ozbiljnim finansijskim problemima. Prošle godine su poslovali sa gubitkom od 203 miliona dinara. Imaju i tri sudska spora.

Država je ovu kompaniju htela da proda pre tri godine, ali tender, i pored pet prijavljenih investitora, nije uspeo. Prvi krug privatizacije u "Progresu" obavljen je 2001. godine kada su zaposleni i penzioneri i drugi mali akcionari dobili 54% akcija, a 46% pripada Akcijskom i PIO fondu.

U kompaniji danas smatraju da za nastavak privatizacije postoje pravne smetnje.

- Račun je duži period u blokadi, tako da postoji mogućnost da neki od poverilaca i pokrenu stečaj - navodi se u pismu kompanije od 31. marta ove godine u koje je "Blic" imao uvid.

"Progres" je nekad važio za firmu koja je obavljala važne državne poslove. Zajedno sa bivšim direktorom Mirkom Marjanovićem pamti se po čuvenom gasnom aranžmanu sklopljenim s Rusijom. Pre 19 godina, Marjanović je sa ruskom firmom "Gazprom Export" osnovao "Progresgas trading" za posredovanje u nabavci ruskog gasa za Saveznu Republiku Jugoslaviju. Marjanović je od 1973. radio u predstavništvu "Progresa" u Moskvi, a 1979. izabran je za generalnog direktora te firme. Za predsednika Vlade Srbije imenovan je 1994, a na toj funkciji je ostao do 2000. godine.


"Benetton" zainteresovan za još jednu fabriku u Nišu - Italijani uputili zahtev za ustupanje zemljiš
Italijanska kompanija "Benetton" uputila je Ministarstvu ekonomije i gradonačelniku Niša Milošu Simonoviću zahtev za ustupanje zemljišta za grinfild investiciju u prečniku do deset kilometara od bivšeg "Niteksa", čiju je imovinu kupila na licitaciji 13. maja ove godine. U pismu nadležnima navodi se da na taj način "Benetton" namerava da zaposli još 160 do 200 radnika, potvrđeno je "Danasu" iz više izvora.

Iz izvora bliskih gradskom rukovodstvu "Danas" saznaje da "Benetton" u pismu nije naveo za koje namene mu je zemljište potrebno. Izvori lista "Danas" kažu da u gradu postoji "pozitivno raspoloženje prema svim investitorima, a posebno onim koji su svetski priznati", ali da o zahtevu za ustupanje gradskog građevinskog zemljišta investitorima odlučuju Gradsko veće i Skupština grada.

- Imao sam uvid u ovaj dokument, koji izražava nesumnjivu nameru "Benetton"-a da proširi svoju investiciju u Nišu. U tom slučaju, Niš bi bio jedini grad na svetu u kojem bi "Benetton" imao dve fabrike. Odgovor Niša bi morao da bude pozitivan, ali je problem što Niš više nema dovoljno komunalno opremljenih industrijskih zona - kaže za "Danas" Branislav Jovanović, direktor Direkcije za izgradnju grada i lider Ujedinjenih regiona u Nišu.

U kabinetu gradonačelnika, međutim, negiraju tvrdnje o nedostatku industrijskih zona. Prema njihovim rečima, Niš još može da ponudi preostalo zemljište u komunalno opremljenoj industrijskoj zoni Donje Međurovo, gde su već stigle ili stižu "Yura", "Daitech" i "Sagem", kao i u Radnoj zoni Sever, Industrijskoj zoni Istok i lokaciji Ivana Milutinovića.


Takovo pays €12 million to Komercijalna Banka
As ruled by the Appellation Court, Swisslion Takovo paid EUR 12 million to Komercijalna Banka on Thursday (July 14, 2011).

People at that company told Beta news agency that they would not give up the revision at the Supreme Court of Cassation, to which that company filed an appeal for the revision of the ruling of the Commercial Appellation Court, based on which Komercijalna Banka blocked the company's account.
Takovo CEO Rodoljub Draskovic stated yesterday that he would have the company readjusted after paying EUR 12 million and then leave Serbia.

Komercijalna Banka blocked the account of Takovo last week because of the company's debt of about EUR 10 million, while Takovo admits only part of that debt, that is, EUR 2.2 million.

Takovo is now trying to prove that the former management signed only fictional loan agreements and that no money was transferred from the bank to the company.

Draskovic earlier suggested two possibilities to Komercijalna Banka as a solution to the dispute - that the bank allows Takovo to have the debt converted to a loan until the revision of the court procedure at the Court of Cassation is completed, or to buy part of the debt of EUR 2.2 million.

Draskovic acquired Takovo for EUR 3 million in 2003.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta