Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijentiLinkovi
Arhiva vesti
Telekom Srbija to borrow EUR 470 million from 19 banks
Telekom Srbija announced today it had signed had signed a three-year EUR 470 million loan agreement with 19 domestic and international banks.

Telekom Srbija said it would use 320 million euros of that loan to buy back the 20-percent stake in itself from Greece's OTE, whereas EUR 150 million would be used to refinance existing borrowings.

As it was announced, banks that have granted a loan to Telekom are the following: members of the banking group Credit Agricole, Erste, Eurobank EFG, Komercijalna Banka Belgrade, Intesa Sanpaolo, Raiffeisen, Societe Generale and UniCredit, as well as Hypo-Alpe-Adria Bank, OTP, Piraeus Bank and Vojvodjanska Banka in coordination with UniCredit.

Telekom Srbija and Deutsche Telekom unit OTE agreed the 380 million euros purchase last month to make it easier for Belgrade to find a new investor for the company.

The purchase of the stake will be finalized by the end of the first quarter of 2012, the company said.

Telekom Srbija's Managing Board and Shareholders' Assembly approved the acquisition of a 20-percent stake from the minority partner in mid-December 2011.

OTE owns 20% of shares in Telekom Srbija since 1997, whereas remaining 80% of shares are in the possession of the Serbian government.

The government last year rejected a EUR 1.1 billion offer from Telekom Austria for a 51-percent stake in Telekom Srbija, saying the bid needed to be at least 300 million euros higher.

Telekom Srbija should soon be transformed into an open joint-stock company, after which free shares in that company will be distributed among the current and former employees of Telekom and the citizens who have acquired the right to these shares.


Rusi traže naftu i u RS
Banjaluka - Ruske mašine na području Republike Srpske istražuju potencijalnih nalazišta nafte. Proizvodnja se očekuje za 2 godine. Vrednost investicija 345 miliona KM.
U okviru ovih istraživanja sprovedena su regionalna geofizička ispitivanja na teritorijama opština Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica, Prijedor, Oštra Luka, Banjaluka, Čelinac, Laktaši, Doboj, Prnjavor.

Trenutno se izvode detaljna geofizička ispitivanja na teritorijima opština Lopare, Ugljevik, Bijeljina i Zvornik.
„Nakon obrade i interpretacije regionalnih i detaljnih seizmičkih podataka koji se trenutno dobijaju na terenu, znaćemo gde će se u budućnosti povećati naši istražni radovi. Te informacije očekujemo do kraja 2012“ , kaže Predrag Radanović, generalni direktor „Jadran-Naftagas“.

On je dodao da su istraživanja ugljenovodonika planirana do kraja 2014. godine u iznosu od oko 41 milion dolara.

Što se tiče budućnosti procesa istraživanja nafte, kaže Radanović, ona će trajati do 2014. godine i posle interpretacije prikupljenih podataka, zavisno od rezultata uporedo će se pristupiti istražnom bušenju.

„Ukoliko prvi rezultati budu zadovoljavajući, već 2014. godine nameravamo da započnemo komercijalnu proizvodnju nafte i gasa“ , poručio je Radanović.

Prema rečima Željka Kovačevića, ministra industrije, energetike i rudarstva, istraživanje i eksploatacija nafte i gasa predviđa investiciju od oko 345 miliona KM i otvaranje novih 500 radnih mesta.

Ministar Kovačević kaže da će realizacijom ovog projekta Republika Srpska dobiti mnogo.

Pre svega, obezbediće se energetska sigurnost i stabilnost. Promeniće se geostrateški položaj Republike Srpske u pozitivnom smislu. Povećaće se punjenja budžeta Republike Srpske i fondova.

Pre rata urađeno je 15 istražnih bušotina koje su pokazale da na prostoru severoistočne BiH, na dubini od tri do pet hiljada metara, postoji 50 miliona tona naftnih rezervi.

To područje prostire se od Bosanskog Broda, preko Brčkog, Bijeljine i Zvornika, do Tuzle i zauzima prostor od oko 12.000 kvadratnih metara. Prema ovom istraživanju, postojeće zalihe mogle bi zadovoljiti sve potrebe BiH za naftom u idućih 30 godina.

"JADRAN naftagas" je zajedničko preduzeće NIS i preduzeća "Njeftgazinkora", kćerke firme ruske kompanije "Zarubežnjeft", osnovano krajem prošle godine u Banjaluci u cilju istraživanja i proizvodnje ugljenovodonika na teritoriji RS.


Gradnja Koridora 11 ponuđena Rusima i Azerbejdžancima
Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić izjavio je danas da je gradnja dve deonice od po 25 km na autoputu od Beograda do Čačka ponuđena ruskim firmama, a jedna Azerbejdžanu.

Mrkonjić je na konferenciji za novinare precizirao da su Rusima ponuđene deonice autoputa na takozvanom Koridoru 11 od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga ponuđene Rusima, a deonica od Ljiga do Čačka firmama iz Azerbejdžana.

- U ovoj fazi još razgovaramo. Sporazum nije potpisan. Više firmi iz te dve zemlje zaninteresovano - kazao je on i dodao da će Srbija prihvatiti te poslova samo ako budu ponuđeni uslovi kao u kineskim kreditima i pozajmicama Svetske banke.

Mrkonjić je kazao da očekuje da će sporazumi biti postinguti u narednih dva meseca i da će realizacija projekata početi do 1. aprila.

Trenutno se gradi deonica od 12,7 km između Uba i Lajkovca, a prema procenama "Puteva Srbije", za gradnju preostalih devedesetak kilometara autoputa od Beograda do Čačka biće potrebno oko 500 mil EUR.

Autoput na takozvanom koridoru 11 preko Beograda i Čačka bi trebalo da poveže Srbiju sa Crnom Gorom i dalje pomorskom vezom sa Italijom sa južne strana, a na severu autoputem od Beograda do Vršca sa Rumunijom.

Prema ranijim podacima, kroz Srbiju su za sada utvrđene deonice Beograd-Obrenovac (25 kilometara), Obrenovac-Ub (27 kilometara), Lajkovac-Ljig (25 kilometra) i Ljig-Čačak (50 kilometara), a u toku su radovi na oko 80 mil EUR vrednoj deonici Ub-Lajovac (12,7 kilometara).

Mrkonjić je podsetio da je postojala ideja da se kroz saradnju sa Turskom oko 30 mil EUR uloži u gradnju puta od Sjenice do Tutina ili od Novog Pazara od Sjenice, ali je procenom stručnjaka utvrđeno da je jeftinije i bolje da sami gradimo put od Novog Pazara do Sjenice.

Kako je istakao, za tri i po godine mandata sadašnje Vlade Srbije izgrađeno 180 kilometara autoputa na Koridoru 10 i da su u toku tenderi ili gradnja za gradnju još 150 kilometara.

- Ceo Koridor 10 je u fazi realizacije i sada zajedno možemo da pratimo realizaciju jer imamo čvrste ugovore sa rokovima gradnje - kazao je Mrkonjić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta