Država preuzima USS, ako zagusti? Smederevo -- Ako dođe do najgoreg scenarija, odnosno odluke Ju-Es Stila da zatvori smederevsku železaru, priskočiće država i preuzeti kompaniju od Amerikanaca, saznaje Pres. Ovakva odluka doneta je, kako se može čuti, posle najave da će Amerikanci 31. januara, na sastanku u Pitsburgu, gde je sedište „Ju-Es stila", odrediti dalju sudbinu fabrike u Smederevu, čiji su poslovni rezultati drastično uzdrmani globalnom finansijskom krizom.
Sagovornik lista objašnjava da je Ju-Es Stil prošle godine u Srbiji napravio gubitak veći od 100 miliona evra. Razlog je ogromno povećanje cene rude u poslednje dve-tri godine, a ona se koristi kao glavna sirovina, kao i pad cena čelika, koji je finalni proizvod. “U poslednjih nekoliko meseci cena rude se smanjila, ali nedovoljno, pa „Ju-Es stil" već treću godinu beleži gubitak. U takvoj situaciji najverovatnije je da će Amerikanci odlučiti da ugase i drugu peć i da 5.000 radnika proglase tehnološkim viškom i isplate im otpremnine. Tako bi ostalo svega 200-300 zaposlenih. Pokušaće u Rusiji ili Kini da nađu kupca za železaru, a ako u tome ne uspeju, potpuno bi je zatvorili”, navodi odlično obavešteni izvor.
On kaže da će Ju-Es Stil zadržati čeličanu u slovačkim Košicama, koja ima veći kapacitet od smederevske, a uz to ima i savremeniju tehnologiju, koja omogućava proizvodnju čelika za auto-industriju.
“Država je donela odluku da ni po koju cenu ne dozvoli da se železara zatvori, pre svega zbog njene važnosti za privredu Srbije, s obzirom na to da je ona trenutno naš najveći izvoznik. Pokušaćemo da napravimo dogovor sa Amerikancima kako da se izbegne najcrnji scenario, a u krajnjem slučaju država je spremna da od njih i otkupi železaru”, najavljuje isti izvor.
Jedna visoka peć u Smederevu već je stavljena u režim takozvanog tihog hoda, a američka kompanija gotovo i ne krije da ozbiljno razmatra da se zaustavi i druga.
Takođe, pre desetak dana doneta je odluka o četvorodnevnoj radnoj nedelji, dok za peti dan radnici primaju 60 odsto plate.
Sagovornici Presa saglasni su da država ne sme da dopusti da najveći srpski izvoznik i firma koja zapošljava toliki broj ljudi stavi katanac. Sekretar za građevinu Privredne komore Srbije Goran Rodić smatra da kompanija ima perspektivu uprkos dešavanjima sa cenom čelika: “To je velika firma i Vlada mora da je otkupi ako ustreba, jer sa takvim sistemima nema igranja. Iako je sada finansijska kriza, sa dobrim rukovodstvom i uz pomoć države može da se pronađe tržište za železaru. Nije to ogromna proizvodnja, tako da može da preživi. Može da se napravi i neka vrsta konzorcijuma. Na čelo firme treba postaviti pametne ljude, a ne politički podobne. Amerikance očigledno ne interesuje ništa osim profita, ali treba proveriti i šta su oni uložili u firmu”.
Sa Rodićem se slaže i ekonomista Goran Nikolić, koji kaže da je država, uprkos svemu, uspela da spase i RTB Bor, iako su mnogi smatrali da ga treba zatvoriti.
“Najgora moguća solucija je da se železara zatvori. S obzirom na to da oko 5.500 ljudi ima tamo posao, njenim gašenjem oterali bi čitav jedan grad u očaj. Istina je da oni dosta izvoze, mada i uvoze, ali su i dalje pozitivni za platni bilans Srbije, jer budžet dobija poreze i doprinose. Možda bi čak trebalo i prodati nešto da bi se kupila železara, ili se kreditno zadužiti. Država je ulagala i u RTB Bor pa to sada funkcioniše. A, šta bi se desilo da smo ga zatvorili? Imali bismo jedan grad koji bi bio dolina gladi”, navodi Nikolić.
Na železaru u Smederevu „otpada" 14 odsto ukupnog srpskog izvoza. Ranijih godina „Ju-Es stil" je iz Srbije izvozio za 250 miliona evra više nego što je davao za uvoz sirovina. Nemačka pomogla „Opelu"
Ekonomista Zoran Popov objašnjava da su i mnoge druge države pomogle svojim velikim industrijama da opstanu, pa ne vidi zašto to ne bi bio slučaj i kod nas:
"I Nemačka je pomogla jednom „Opelu" da stane na noge. Mislim da sve ozbiljne države treba da imaju nešto takvo u vlasništvu, nema razloga da država ne bude vlasnik nečega što joj je strateški važno". Stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević upozorava da bi kod ovakvih investicija valjalo biti oprezan i savetuje da eksperti prethodno naprave objektivnu računicu.
Takođe, predsednik PKS Miloš Bugarin kaže da je rano govoriti o tome da li će država kupiti železaru, ali navodi da je ona retko uspevala da uradi nešto korisno sa svojim firmama. Mogući scenario
1. "Ju-Es stil" 31. januara u Pitsburgu donosi odluku da ugasi i drugu peć u Smederevu 2. Amerikanci odlučuju da ostanu u Košicama, a 5.000 radnika u Smederevu postaje tehnološki višak 3. U fabrici ostaje svega 200-300 ljudi 4. "Ju-Es stil" pokušava da u Kini ili Rusiji proda železaru 5. Kupaca nema, Amerikanci odlučuju da zatvore pogon u Smederevu 6. Država otkupljuje železaru, najveći broj radnika ostaje na poslu
Siemens ulaže 24 mil. € u Subotici Subotica -- Siemens planira da u naredne dve godine u svoju fabriku u Subotici investira 24 miliona evra u proizvodnju novog tipa generator za vetroturbine. Prema rečima Petera Lešera, predsednika Upravnog odbora i generalni direktor Siemensa, prihodi ove kompanije premašili su 88 miliona evra, dok vrednost novih porudžbina iznosi oko 120 miliona evra, što predstavlja povećanje za 50 odsto u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.
Ovaj pogon je, inače, značajan proizvođač električnih mašina i transduktora koji se koriste u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Svakog meseca 500 radnika zaposlenih u toj fabrici proizvedu oko 150 generatora za vetroturbine.
“Cilj Siemensa je da proizvodimo više od 300 generatora mesečno, kao i da do 2014. godine povećamo broj zaposlenih na 650” , kaže Lešer.
Inače Siemens je predstavio i novi sektor, a to je infrastruktura i gradovi, gde je reč o tržišnim mogućnostima više od 300 milijardi evra.
“Siemensovo višegodišnje iskustvo u oblasti saobraćajnih rešenja jedan je od presudnih faktora zbog kojih nam je poveren projekat rekonstrukcije Bulevara kralja Aleksandra, najduže i jedne od strateški najvažnijih ulica u centru Beograda” , kaže Lešer.
On objašnjava da projekat obuhvata kako upravljanje saobraćajem pomoću sistema Skala i Motion, tako i nadzemne kontaktne vodove za tramvaje.
Pored toga, izvedeno je nekoliko značajnih projekata za železnice Srbije koji se tiču sistema signalizacije, rekonstrukcije i modernizacije železnice. Većina tih projekata bila je od strateškog značaja za unapređenje železničke infrastrukture Srbije na evropskom Koridoru 10.
|