Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijentiLinkovi
Arhiva vesti
Srbija posle 10 godina ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa Hrvatskom
Srbija je krajem 2011. prvi put posle 10 godina ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa Hrvatskom, preneo je danas portal Euraktiv Srbija (www.euractiv.rs).

Srbija je za prvih 11 meseci prošle godine u Hrvatsku izvezla robu za 430 mil USD, a uvezla za 417 mil USD, čime je ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni od 13 mil USD, pokazuju podaci Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije (PKS).

Trgovinska razmena Srbije i Hrvatske u 2010. iznosila je 707 mil USD, pri čemu je deficit na srpskoj strani bio 83 mil USD.

Trgovinska saradnja dve zemlje intenzivirala se 2001. godine a vrhunac je bio 2008. godine kada je trgovinska razmena dostigla skoro 990 mil USD, uz deficit od oko 120 mil USD na srpskoj strani, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Pre 2000. godine, razmena je bila na niskom nivou od dvadesetak miliona dolara godišnje. Izuzetak je 1997. kada je Srbija izvezla robu u vrednosti 66,5 mil USD, a uvezla robu za 25,9 mil USD.

Direktor Biroa za regionalnu saradnju PKS Milivoje Miletić naveo je da su suficitu Srbije sa Hrvatskom najviše doprinele domaća crna metalurgija, prehrambena industrija, kao i hemijska industrija.

On je dodao da među srpskim izvoznicima u susednu državu ima puno preduzeća koja su u procesu privatizacije kupile ili osnovale hrvatske kompanije.

- Najznačajniji izvoznici Srbije u Hrvatsku u 2010. bili su "U.S. Steel Serbia", "Dijamant", "Petrohemija", FAM i "Valjaonica Sevojno" - kazao je Miletić.

Iz Hrvatske, Srbija je najviše uvozila proizvode od obojenog stakla, đubriva, laka ulja za preradu, seme uljane repice i polietilen, kao i cigarete.

U ukupnom izvozu Srbije u tu bivšu jugoslovensku republiku 2010. godine prehrambeni proizvodi i pića učestvovali su sa 15%, proizvodnja osnovnih metala sa 14%, a proizvodnja mašina i uređaja 8%.

Miletić je ocenio da je struktura srpskog izvoza u Hrvatsku nepovoljna jer u njoj dominiraju sirovine i repromaterijal, kao i proizvodi nižih faza obrade.

Kako je rekao, najveći potencijal za izvoz u susednu zemlju imaju domaće voćarstvo, mesna industrija, proizvodnja alkoholnih pića, industrija građevinskih materijala, metalni i farmaceutski proizvodi, kao i autoindustrija.

- Očekujem u narednom periodu unapređenje ekonomske saradnje dve zemlje budući da je reč o kompatibilnim, a ne konkurentskim privredama, i da su obe države zainteresovane za evrointegracije - kazao je Miletić.

Hrvatske kompanije su od 2000. u Srbiju investirale više od 500 mil EUR, a najznačajniji investitori su "Agrokor", "Lura", "Našice Cement", "Vindija" i "Pevec".

Srbija je, prema podacima Biroa za regionalnu saradnju PKS, imala dve značajnije investicije u Hrvatskoj.

Konditorska industrija "Swisslion Takovo" kupila je "Euro Food Market" iz Siska za 20 mil EUR, a beogradski "NCA Investment" Beograd je preuzeo kompaniju "Magma", hrvatskog distributera igračaka i odeće.


U aprilu po 59 EUR od akcija "Telekoma"? - Inostrani ulagači već zainteresovani za otkup deonica
Od akcija "Telekoma", najkasnije do polovine aprila, oko 4,8 miliona građana trebalo trebalo bi da dobije po 59 EUR. Kako saznaje "Blic", svi koji imaju pravo na besplatne deonice najverovatnije će dobiti po jednu akciju, a novac na njihovim računima biće sigurno pre izbora. Brokeri tvrde da su strani investitori sve nestrpljiviji i da se za izlazak "Telekoma" na berzu svakodnevno raspituju investitori iz Švedske, Danske i Amerike.

- Osnov za najnoviju cenu je dogovor Vlade sa grčkim OTE-om od koga je nedavno kupila petinu srpskog "Telekoma" za 380 mil EUR. To znači da je ukupan kapital ove kompanije 1,9 mlrd EUR ili 21% iznad prve zvanične procene. Građani bi trebalo da dobiju 15% kapitala "Telekoma", a svaki od njih po 59 EUR - kaže izvor "Blica".

Sagovornik ovog lista kaže da postoji i druga, malo verovatnija opcija. "Telekom" bi mogao da bude procenjen na 1,4 mlrd EUR koliko je njegova knjigovodstvena vrednost. Svi koji imaju pravo na besplatne akcije mogli bi da računaju na po 46 EUR.

Ana Tripovć, vlasnica brokerske kuće "Vise broker", kaže da će akcije "Telekoma" kupovati svi ozbiljniji igrači. Ona objašnjava da će deonica ne berzi već prvog dana moći da udvostruči vrednost, ali da ne treba očekivati velike oscilacije cene. Ocena je da će biti mnogo investitora koji žele da kupe akcije, ali i mnogo građana koji hoće da ih prodaju.

Osim besplatnih akcija "Telekoma", građani bi trebalo da dobiju i deonice EPS-a. Analitičatri "Erste grupe" očekuju podelu ovih akcija u 2013. Ako se pokažu tačnim procene Ministarstva energetike, građani bi od EPS-a mogli da očekuju po 150 EUR. Takođe, građani bi trebalo da dobiju i po sedam deonica Akcionarskog fonda, pojedinačne vrednosti 550 dinara.


Priboj Automobile Factory again for sale - 16 March 2012 set as deadline for bid submission
The Privatization Agency today announced a tender for the sale of 86.49-percent stake in Priboj Automobile Factory (FAP) in restructuring.

The deadline for the submission of final binding bids for the acquisition of aforementioned stake is 16 March 2012, and a precondition to bid submission is to pay a deposit or submit a bank guarantee amounting to EUR 500,000.

In order to be able to bid, potential buyers must be engaged in the production or sale of trucks, buses, trolleybuses or other similar types of motor vehicles for at least three previous business years, and their business revenues in 2010 must not be less than EUR 20 million.

In case it is a financial investor, its business assets in 2010 should exceed EUR 25 million.

Consortia are also free to bid, providing that all members of a consortium registered a cumulative business revenue of EUR 20 million in 2010.

The deadline for the submission of a written request for the purchase of the tender documentation is February 29th, whereas the tender documentation will be available to all interested persons as of February 13th.

A fee for the tender documentation amounts to EUR 8,000.

FAP was already offered for sale once, but there were no interested potential buyers.

It was announced earlier that factories from China, Syria and Turkey were interested in the privatization of FAP.

A delegation of the Chinese company Dong Feng has already visited this factory in Priboj. Dong Feng was founded in 1969, and it is the largest truck manufacturer in Asia. Since 2007, that company with over 120,000 employees has had a total production of 1.2 million units.


"WEG Technology" 26. januara otvara fabriku LCD televizora i klima uređaja u Železniku
Prva fabrika LCD/LED televizora i klima uređaja u regionu, kompanije "WEG Technology", biće otvorena 26. januara u Beogradu, u naselju Železnik.

Fabriku će pustiti u rad ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić, a svečanosti će prisustvovavti i predsednik kompanije Jovica Ðurić, najavljeno je iz "WEG Technology".

Kako je saopšteno, nakon dugotrajnih i sveobuhvatnih priprema, a uz podšku Fonda za razvoj, kompanija WEG je uspela da realizuje projekat postavke proizvodnog pogona u Srbiji.

WEG uspešno posluje 15 godina i pre šest godina lansirao je domaći brend WEG na tržište kućnih aparata i tehničkih uređaja.


EBRD snizila prognozu rasta srpske privrede u 2012. za jedan procentni poen
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je prognozu rasta srpske privrede u 2012. godini za jedan procentni poen, na 1,1%.

Kako je objavljeno na sajtu EBRD, prognoza privrednog rasta je u oktobru 2011. godine bila 2,1%, ali je sada snižena i iznosi 1,1%.

EBRD ocenjuje da se srpska privreda stabilizuje, ali da je rast i dalje nizak.

Ekonomski rast je procenjen na oko 2% u 2011. godini, ali će verovatno biti niži u 2012. godini, dok je inflacija krajem 2011. pala na 7%.

Predizborna potrošnja može kratkoročno da doprinese privrednom rastu, ali glavni rizici ostaju, uglavnom zbog izloženosti evrozoni, a i inflacija ostaje iznad nivoa koji beleže zemlje u regionu.

Nastavak podrške Međunarodnog monetarnog fonda obezbeđuje važnu zaštitu Srbiji od rizika, zaključuje EBRD.

Prognoza rasta je snižena i Hrvatskoj, na jedan procenat sa 1,9% u oktobru, Crnoj Gori na 1,9 sa 2,6%, BiH na 0,5 sa 2,3% i Makedoniji na 1,8 sa 2,4%.

EBRD u Sloveniji u 2012. očekuje pad privrednih aktivnosti od 1,1% dok je jesenas prognoziran rast od 0,5%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta