Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Razmena Srbije i Rusije u 2011. godini 3,3 mlrd USD
Ukupna trgovinska razmena Srbije i Rusije dostigla je lane gotovo 3,3 milijarde dolara i beleži rast u iznosu od oko 22 odsto u odnosu na 2010. godinu, saopštila je danas Privredna komora Srbije.

Izvoz iz Srbije je povećan oko 49 odsto i njegova nominalna vrednost iznosi 795,7 miliona dolara, a uvoz beleži rast oko 16 procenata i lane je dostigao gotovo 2,5 milijardi dolara.

Negativan saldo u trgovini Srbije sa Rusijom je 1,7 milijardi dolara, a ukoliko bi se izuzeli energenti koji čine 70 odsto srpskog uvoza, Srbija je ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa Ruskom Federacijom u visini od oko 50 miliona dolara, rekao je za Tanjug stručni saradnik u PKS Dejan Delić.

Rusija je šesti partner Srbije u izvozu, sa učešćem od oko 6,7 odsto, a prvi uvozni sa učešćem od oko 12,8 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 32 odsto i 648 srpskih kompanija izvozi svoje proizvode na rusko tržište, a 565 uvozi.

Na rusko tržište najviše se iz Srbije izvoze podni pokrivači i tapete, jabuke, dizalice, olovni akumulatori, bakarne cevi, gume, lekovi…

Iz Rusije se uvoze najviše energenti - nafta i gas, aluminijum, propan, ulja, cigarete…

Razmenu Srbije i Rusije karakteriše međusobna bescarinska trgovina za oko 99 odsto robe iz Carinske nomenklature.

U julu 2011. potpisan je protokol kojim je dodatno liberalizovan Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije iz 2000.

Protokolom se uvodi liberalizacija međusobne trgovine za sve vrste tepiha i podne pokrivače, nameštaj, registar kase, monitore i projektore, televizijske prijemnike, skrob i glikozni sirup, što otvara mogućnost za još veći plasman srpskih proizvoda na tržište najprostranije zemlje na svetu koju naseljava blizu 143 miliona stanovnika.


Država ne da Komercijalnu banku
Beograd -- Vlada Srbije odlučna je da ostane pojedinačno najveći akcionar Komercijalne banke, pa će izvršiti dokapitalizaciju banke u iznosu od 110,5 miliona evra.
Ukoliko to ne uradi, partner u vlasništvu ove banke, Evropska banka za obnovu i razvoj, postaje i njen većinski akcionar.

U Vladi Srbije kažu da nije racionalno da država, za sada, ne zadrži vlasništvo Komercijalne banke, ali je planirano da do kraja 2015. godine država u ovoj banci proda svoj udeo.
U slučaju da država ne iskoristi svoje pravo na dokapitalizaciju, EBRD bi imala 51,64 odsto vlasništva.

Sa ovom dokapitalizacijom, banka jača i zadržava vodeću poziciju. Kada je u pitanju dilema da li država treba da ima većinsko učešće u bankama, postoji dosta kontroverzi.

Privatizacija državne banke suprotna je interesima svake zemlje, pa i Srbije, pa bi naša vlada trebalo da se ogluši o pritiske MMF-a da mora da preda Komercijalnu banku stranim vlasnicima, upozoravaju stručnjaci.

Stručnjaci naglašavaju da bi Srbija morala da ima barem jednu komercijalnu i jednu investicionu banku u svom vlasništvu. Ekonomista Zoran Popov smatra da je prodaja banke suprotna interesima države.

"Primetan je pritisak MMF-a da Srbija privatizuje ovu banku. Da sam na mestu države, potpuno bih se oglušio na to što kaže MMF. Svaka bi država trebalo da ima svoju banku, kako bi mogla da vodi investicionu politiku i ima udela u bankarskom sistemu, a ne da zavisi od diktata inostranih banaka" , objašnjava Popov.
Njegov stav deli i direktor Instituta za tržišna istraživanja Miloje Kanjevac.

"Uvek je bolje kupovati. Lepo naš narod kaže: srećan kupuje, nesrećan prodaje."

Finansijski stručnjak Branislav Ćosić takođe ističe da je pogrešno da u ovakvoj ekonomskoj situaciji država izađe iz svih banaka u kojima ima udeo.

Ipak, ima i drugačijih mišljenja. Tako profesor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov smatra da nema potrebe da država ima udela u bankama.

"Ne vidim koji bi tu bio cilj države. Sasvim je prirodno da se banke prepuste privatnom sektoru. Srbija već ima negativno iskustvo sa svojim bankama, što je primer da ne treba da se meša" , kaže Gligorov.

Bivši guverner NBS Radovan Jelašić je još pre četiri godine smatrao da titular banke ne može da bude država već mora da postoji privatni vlasnik.

Sadašnji guverner Dejan Šoškić je mišljenja da je dobro da postoje banke koje se ponašaju nezavisno od događaja na svetskom finansijskom tržištu odnosno koje imaju veće učešće domaće vlasničke komponente.


RADUJKO: Podela akcija "Telekoma" u narednih nekoliko nedelja
Generalni direktor "Telekoma Srbija" Branko Radujko rekao je sinoć da će podela akcija te kompanije početi u narednih nekoliko nedelja, a da je još prerano govoriti o njihovoj vrednosti.

- Podela akcija će se desiti u narednih nekoliko nedelja, prerano je govoriti o nominalnoj vrednosti akcija, ona će zavisiti od nekoliko odluka koje treba doneti u međuvremenu - rekao je Radujko za Radio-televiziju Srbije.

Na pitanje da prokomentariše spekulacije da će akcije vredeti oko 59 EUR, Radujko je rekao da je to samo nominalna vrednost i da "to ne znači da će se vrednost potvrditi u trgovini na berzama".

On je rekao da je siguran da će vrednost akcija rasti, jer to, kako je naveo, pokazuju svi indikatori poslovanja "Telekoma", ali i dodao da vrednost akcija na berzi zavisi i od potencijalnih investitora.

- Ja bih savetovao svakom ko može - da sačeka, i da prati ne samo rast kompanije nego da sačeka i bolje okolnosti na globalnom tržištu kapitala - kazao je Radujko.

Radujko je rekao da za sada nema razgovora o prodaji "Telekoma", naročito ne većinskoj.

- To je pitanje za Vladu, a menadžement trenutno nije fokusiran na to nego na unapređenje usluga i razvoj kompanije i konukrentnosti na tržistu - kazao je Radujko.

On je rekao da će "Telekom" kredit koji je uzeo za otkup akcija od grčke kompanije OTE i vraćanje dela ranijeg kredita "do poslednjeg dinara" otplatiti iz sopstvenog poslovanja.

"Telekom Srbije" preuzeo je juče 20% akcija grčkog preduzeća OTE u toj srpskoj telekomunikacionoj kompaniji, po ceni od 380 mil EUR. Vlada Srbije tako sada ima 80% akcija, a "Telekom Srbije" 20%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta