Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Spoljni dug Srbije 24,21 mlrd EUR
Ukupan spoljni dug Srbije na kraju avgusta iznosio je 24,21 mlrd EUR, što znači da je tokom tog meseca smanjen za 219,3 mil EUR, navedeno je u novom broju časopisa "Konjukturni trendovi"

Tokom avgusta, dugoročni dug smanjen je za 214,8 mil EUR, a kratkoročni za 4,6 miliona.

Posmatrano sektorski, spoljni dug javnog sektora smanjen je za 138,4 mil EUR, dug banaka za 17,9 miliona i preduzeća za 63 miliona.

Od ukupnog spoljnog duga, 23,97 mlrd EUR predstavlja dug po glavnici, a 241,5 miliona redovnu kamatu.

Istovremeno, spoljni dug javnog sektora iznosio je 11,1 mlrd EUR, odnosno 45,8 odsto, a spoljni dug privatnog sektora 13,11 milijardi, odnosno 54,2 odsto, navedeno je u časopisu koji izdaje Privredna komora Srbije.


Suficit sa CEFTA za devet meseci milijardu dolara
Srbija je u prvih devet meseci 2012. ostvarila suficit u razmeni sa zemljama CEFTA od oko milijardu dolara, rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda, kao i gvožđa i čelika, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Srbija je u zemlje CEFTA od januara do septembra najviše izvozila žitarice, proizvode od njih, razne vrste pića, gvožđe i čelik.

U uvozu su najzastupljeniji kameni ugalj, koks i briketi, gvožđe i čelik, električna energija, kao i povrće i voće.

Izvoz Srbije, za posmatrani period, iznosio je 2,13 milijardi dolara, a uvoz 1,13 milijardi, pa je pokrivenost uvoza izvozom bila 189,3 odsto.

Srbija je u 2011. ostvarila suficit u razmeni sa zemljama CEFTA od oko 1,5 milijardi dolara, što je, takođe, bio rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi, i prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, to tržište je drugo po značaju, posle Evropske unije.


Dinkić: RBV zrela za oduzimanje dozvole
Razvojna banka Vojvodine je zrela za oduzimanje dozvole za rad, i to je čisto ekonomsko pitanje, a oni koji su odgovorni za nastale dubioze pokušavaju da to prebace na teren politike, izjavio je ministar finansija u Vladi Srbije, Mlađan Dinkić za Radio-televiziju Vojvodine.

"Pitanje RBV je čista ekonomija koje oni koji su odgovorni pokušavaju da prebace na teren politike. Ako jedna banka doživi nekoliko dokapitalizacija u iznosu od 150 miliona evra i ukoliko, bez obzira na to, ima 75 odsto nenaplativih plasmana, pa se traži još jedna dokapitalizacija od 150 miliona evra, logično je pitanje gde su isparili tih 300 miliona evra. Kako je nastala ta "rupa"? Mislim da je u interesu i Pokrajine i Republike, a pre svega građana Srbije, da se ovaj slučaj istraži, jer ukoloko je sve kako treba svi će mirno spavati", izjavio je Dinkić u emisiji "Jedan na jedan" RTV-a .

Dinkić je rekao da ga u ovom slučaju ne zanima politika već građani koji štede u toj banci i građani koji plaćaju pokrivanje gubitaka RBV, a oni nisu samo iz Vojvodine, već iz čitave Srbije, zato što je u prethodnoj dokapitalizaciji učestvovala i Republika sa 50 miliona evra.

"Taj novac se sad plaća iz srpskog budžeta. Upozorio sam da nije dobro da se sve nastavi po starom i da se još novih 150 miliona evra duga emituje, a onda smo saznali iz novina, nešto što nismo mogli da saznamo iz zvanične komunikacije, da je pokrajina usvojila zaključak da se te obveznice emituju na čak 30 godina", izjavio je Dinkić.

"Kako može obveznioca da se emituje sa različitim rokovima? Kada su od Ministarstva finansija tražili formalnu saglasnost za zaduživanje, nisu uopšte pomenuli rok od 30 godina", rekao je Dinkić, izvodeći račun da bi tim tempom, banka koja je u dubiozi 150 miliona evra, godišnje upumpavala samo po 5 miliona evra, što je protivno svakoj bankarskoj logici.

On je ponovio svoj ranije izrečeni stav da je suludo, ekonomski neopravdano i štetno za sve građane Srbije dokapitalizovati bilo koju banku koja ima 75 odsto nenaplativih potraživanja.

Dinkić je rakao da je pre nekoliko nedelja prvo upozorio predsednika pokrajinske Vlade Bojana Pajtića na problem RBV.

"Tada ni on ni ja nismo znali koliki je tačno problem, on je mislio da je problem 50 miliona evra, a ja nisam imao nikakvih uvida u to. Kad smo dobili analizu MMF-a i NBS i videli da je u pitanju 150 miliona evra odmah sam ga nazvao telefonom i rekao mu da, kada je već izvršena neuspešna dokapitalizacija od 150 miliona evra i, imajući u vidu stepen nenaplativosti potraživanja, da nije ekonomski racionalno dodavati još 150 miliona. Tad nisam ni znao da imaju nameru da emituju još obveznica na 30 godina. To je tek neozbiljno," izjavio je Dinkić.

Komentarišući tvrdnju predstavnika Razvojne banke Vojvodine i pokrajinskih vlasti da se onih 75 odsto nenaplativih plasmana ne odnosi na RBV već na Metals banku, iz koje je RBV nastala, Dinkić je rekao:

"Uključite logiku, Metalas banka nije postojala u poslednje dve godine, a pokrajinska i republička vlada su u poslednje dve godine u tu banku ubacile 150 miliona evra. Treba ispitati šta se desilo sa tim novcem".

Na pitanje novinarke RTV-a da li je način da se ovaj problem reši tako što se "banci dodatno ruši kredibilitet, kao što radi ministar Dačić, ili vi u Skupštini?", Dinkić je uzvratio pitanjem:

"A da li treba da se ćuti kao što su ćutale Miloševićeve vlasti o Dafiment banci?"

RBV nije piramidalna, rekao je on, ali je sa aspekta dubioza zrela za oduzimanje dozvole za rad.

"Ako pospešujete ljude da ulažu novac u tu banku vi gurate ljude u problem i ne samo te ljude nego čitavu republičku vladu, građane Srbije koji kasnije treba da nadoknađuju te gubitke. Oni to znaju i opet to rade", zaključio je ministar finansija.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta