Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija 58. na svetu po rezervama zlata
Produbljivanje ekonomske krize i povećanje potražnje u investicionom sektoru, uslovili su povećanu globalnu potražnju zlata koja je na kraju 2011. porasla na 4,067.1 tona u procenjenom iznosu od 205.5 milijardi dolara, pokazala je analiza Ilirike gold investicionog fonda. Narodna banka Srbije prethodnu godinu završila sa 14.3 tone zlata što ju je svrstalo na 58. mesto u svetu, jedno više nego lane. Glavni kupci zlata ostali su i dalje zatvoreni investicioni fondovi i centralne banke.
Rezerve zlata NBS u protekloj godini čine 4.7 odsto ukupnih deviznih rezervi. Srbija je svoje devizne rezerve u trećem kvartalu uvećala za 0.5 tona, a ukupna akumulacija u 2011. iznosila je 1.3 tone i vredna je preko 6 milijardi dinara. U trenutku kada kilogram zlata na svetskim berzama vredi 42,600.00 evra zlatne rezerve Srbije iznose 66.61 milijardu dinara.

„Osnovna prednost države Srbije u odnosu na većinu drugih zemalja je u posedovanju sopstvenih zlatonosnih rudnih rezervi, pretežno rasprostranjene u istočnoj Srbiji. Prema dosadašnjim preliminarnim pokazateljima zlato koje bi se dobilo eksploatacijom te rude vredelo bi u ovom trenutku oko 43 milijardi evra,“ izjavio je Damjan Mencej, direktor Ilirika gold investicionog fonda. „Kada se budu znale kompanije koje će prerađivati rudu i proizvoditi srpsko zlato, deo investicija iz Ilirikinog fonda biće uloženo i u akcije tih kompanija,“ zaključio je Mencej.

Od susednih država po ukupnim zlatnim rezervama Makedonija je na 71. mestu sa 6.8 tona, a slede je Slovenija deset mesta iza nje sa 3.2 tone, Bosna i Hercegovina na 89. mestu i Albanija na 91. mestu. Zlatne rezerve Crne Gore iznose 1.2 tone zlata i prema poslednjoj ceni zlata na tržištu njihova vednost je oko 50 miliona evra. Crna Gora ne može da računa na dobit od zlatnih rezervi kojima raspolaže jer je celokupan iznos zlata založen kod švajcarske Kredit Svis banke kao zalog za kredit koji je Vlada uzela sredinom 2009. godine za podršku likvidnosti budžeta.

Za razliku od centralne banke, građani Srbije pokazuju obrnuti trend i zbog sveopšte loše ekonoske situacije kod njih je prisutna prodaje zlatnog nakita i zlatnika. Iako imaju mogućnost da preko Gold fonda ulažu na svetskim berzama u zatvorene fondove koji kupuju zlato i akcije prerađivača i proizvođača zlata, tek se oko 200 građana odlučilo da investira na taj način. Prosečna investicija građana u fond Ilirika gold iznosi oko 2,500.00 evra a mahom su to preduzetnici i osobe koje su upoznate sa radom investicionih fondova, dok većina građana još uvek nije informisana kako da očuva vrednost svog kapitala, kao i da dodatno zaradi kroz ulaganje u fondove.

Prema procenama analitičara DZU Ilirika u Srbiji trenutno u investicione fondove ulaže oko 8.000 građana, a ukupna imovina otvorenih fodova iznosi skromnih 1,698,394,170.50 dinara.


Američka energetska kompanija "New generation power" ulaže u Srbiju
Predsednik američke kompanije "New generation power" Čirinijev Katurija najavio je investicije u projekte korišćenja obnovljivih izvora u Srbiji, saopštila je danas "Elektroprivreda Srbije" (EPS).

Kako se precizira u saopštenju, on je najavio da će ta energteska kompanija i konzorcijum firmi sa kojima sarađuje sa EPS-om 20. marta potpisati pismo o namerama za gradnju 1.430 megavata energetskih kapaciteta vrednih skoro 4 mlrd USD.

- Reč je o projektima od 50 megavata korišćenja solarne energije, 200 megavata na biomasu, 50 megavata za korišćenje otpada, 450 megavata vetroenergije i 680 megavata velikih hidroprojekata - rekao je Katurija u Briselu na debati "Upoznajte Srbiju kao investicionu destinaciju".

Precizrao je da se da su u konzorcijumu firme sa kojima "New generation power" sarađuje, kao što su "Iton", "Jones Lang LaSalle", "Martifer Group", "Toshiba", "Orenco Hydropower".

- U Beloj knjizi EPS-a pronašli smo potencijal za korišćenje obnovljivih izvora i ako Srbija želi da bude članica EU, a jasno je da želi, treba da se pripremi za 2020. godinu kada 20% energije treba da bude "zelena" energija - rekao je Katurija.


Canada's Avala Resources to invest additional USD 25 million in geological exploration in Zagubica
Canada's Avala Resources will invest additional USD 25 million to complete the geological exploration in its search for gold in the vicinity of Zagubica by mid-2012, said James Crombie, president and executive director of the company.

- Our aim is to drill at least another 180,000 meters in exploration fields Bigar, Korkan and Pestar - Crombie explained.

- We are very satisfied with previous results, which is why we expect to open a gold mine in this area and are already looking forward to working with the state of Serbia.

The president of Avala Resources was particularly delighted with the results of initial explorations in the field Bigar, where it was established - after 140,000 analyses performed and nearly 50,000 meters drilled in 195 wells - that gold content ranged between 1.7 and 9.46 grams per tonne. Let us remind that ore deposits with up to 2 grams of gold per tonne of ore are considered cost-effective.

At the same time, while analyzing the contents of a well in the location called Kriveljski Kamen, geologists of the Mining Smelter Basin (RTB) Bor discovered that the ore contained 36.6g of gold and 170g of silver per tonne, and Blagoje Spaskovski, director general of the Bor-based company, says that certain three-meter layer in that same well contains incredible 165g of gold per tonne.

- We've immediately moved two drilling sets to that site, and we now intend to have at least 30,000 meters drilled, so we could determine the exact amount of geological reserves - Spaskovski stresses.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta