Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Univerzal banka će biti dokapitalizovana
Nebojša Divljan, pojedinačno najveći akcionar Univerzal banke (UNBN), izjavio je za nedeljnik NIN da će Univerzal banka uskoro biti dokapitalizovana, ali nije potvrdio spekulacije da bi u njoj učestvovali jedna finansijska institucija iz Rusije i crnogorska "Atlas grupa".

On je takođe rekao da je Univerzal banka već sprovela najveći deo od 20 mera koje je Narodna banka Srbije naložila ovoj bankarskoj ustanovi. Divljan je potvrdio da je izloženost ove bankarske ustanove prema "Farmakomu" i "Inter-kopu"- "bila na neprihvatljivom nivou i sada je nešto manja".

Akcije Univerzal banke na Beogradskoj berzi od početka godine oslabile su čak 66%, a po ceni od 354 dinara tržišna kapitalizacija ove banke iznosi 200,9 miliona (1,8 mil EUR).


Dragan Veljić i Branislav Ivković novi članovi Nadzornog odbora "Energoprojekt Holdinga"
"Energoprojekt Holding" razrešio je dužnosti dosadašnje članove Nadzornog odbora Ivara Bergera i Jovana Šerbanovića.

Umesto njih Nadzorni odbor "Energoprojekt Holdinga" činiće mr Dragan Veljić, diplomirani pravnik (izabran kao nezavistan član Nadzornog odbora) i prof. dr Branislav Ivković, diplomirani inženjer. Ujedno, novi predsednik Nadzornog odbora "Energoprojekt Holdinga" biće mr Dragan Veljić.


NIS modernizuje rafineriju u NS
Naftna industrija Srbije planira da modernizuje Rafineriju nafte Novi Sad i u to postrojenje uloži više od 100 miliona dolara.

NIS planira da u modernizovanoj Rafinerije nafte u Novom Sadu proizvodi visoko kvalitetna bazna ulja, od kojih će značajna količina biti namenjena izvozu, najavio je ranije generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko, istakavši da će kapacitet rafinerije biti 180.000 tona godišnje.

Zahvaljujuci tom ulaganju, rafinerijski pogoni biće spaseni, a novosadska rafinerija baznih ulja biće jedinstvena u ovom delu Evrope.

Rafinerije sa takvim proizvodnim programom maziva su retkost u svetu i slična postoji samo u Švedskoj, dodao je Kravčenko.

Planirano je da nove proizvodne linije u Rafineriji Novi Sad budu puštene u rad 2015. godine, najavio je Kravčenko.

Sirovina za proizvodnju baznih ulja u novosadskoj rafineriji biće nafta tipa "velebit", koja se proizvodi u Srbiji i koja ima jedinstvena fizičko-hemijska svojstva pogodna za proizvodnju tih ulja, a koristiće se i teški ostaci hidrokrekinga iz Rafinerije u Pančevu, kazao je Kravčenko.

U NIS-u su ranije objasnili da će to omogućiti postizanje ekonomske i proizvodne sinergije dve NIS-ove rafinerije, a izgradnja pet novih kapaciteta za proizvodnju baznih ulja u Rafineriji Novi Sad predstavlja sledeću fazu modernizacije proizvodnih kompleksa NIS-a.

U NIS-u su istakli da su prednosti koje Srbija ima za realizaciju tog projekta - dostupnost domaće nafte tipa "velebit", čije procenjene rezerve su dovoljne za oko 10 godina proizvodnje tih ulja, kao u i postojanje kompaktnog proizvodnog kompleksa i sirovina u jednom regionu, za razliku od konkurentskih kompanija koje iz različitih delova sveta uvoze sirovine za proizvodnju baznih ulja ili čak uvoze gotove proizvode.

Iz nafte tipa "velebit" proizvodiće se naftenska bazna ulja, a iz ostataka hidrokrekinga iz Rafinerije Pančevo parafinska ulja.

Naftenska bazna ulja koriste se za hemijsku industriju i elektroenergetiku i za proizvodnju guma, dok se parafinska bazna ulja koriste za motore i hidrauličke sisteme.

Strategiju razvoja proizvodnje baznih ulja u Rafineriji Novi Sad odobrio je Odbor direktora NIS-a u maju 2012. godine, a usaglasila su ga dva najveća akcionara kompanije – Vlade Srbije i kompanija “Gasprom njeft”.


Italija i dalje glavni spoljnotrgovinski partner Srbije
Glavni spoljnotrgovinski partner Srbije u prvih osam meseci ove godine bila je Italija u koju je izvezena roba vredna oko 1,5 milijardi dolara, dok je uvoz iz te zemlje bio 1,52 milijarde, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, posle Italije, bile su Nemačka sa 1,12 milijardi dolara i Bosna i Hercegovina - 740,4 miliona, a slede Ruska Federacija sa 682,6 miliona i Crna Gora - 563 miliona.


Glavni spoljnotrgovinski partneri u uvozu, posle Italije, bile su Nemačka sa 1,46 milijardi dolara i Ruska Federacija sa 1,1 milijardi, a slede Kina - 967,9 miliona i Mađarska - 653,1 miliona.


Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 62,9 odsto ukupne razmene.


Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1,1 milijardi dolara, a koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda, kao i izvoza raznih gotovih proizvoda.


Hrvatska je od jula ove godine nova članica Evropske unije, a istovremeno više nije deo grupe CEFTA zemalja, što je uticalo i na rezultate robne razmene sa tim grupacijama, naveo je RZS.


Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama - Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja, ističe se i suficit sa Rumunijom, SAD i Ukrajinom.


Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom, zbog uvoza mobilnih telefona i lap topova, Kazahstanom i Ruskom Federacijom, zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa. Sledi deficit sa Poljskom, Mađarskom i Nemačkom.


"Železnica Srbije" povećala broj putnika za 11,5% u prvih devet meseci 2013.
"Železnica Srbije" saopštila je danas da je za devet meseci ove godine prevezla 13,6 miliona putnika, što je za 11,5% više nego u istom periodom prošle godine.

Kako se navodi u saopštenju, u teretnom železničkom saobraćaju, prevezeno je 7,46 miliona tona robe, što je 7% više nego u istom periodu lane i oko 5% iznad plana.

Generalni direktor "Železnice Srbije" Dragoljub Simonović kazao je da je od prevoza putnika ostvaren je prihod od 1,6 milijardi dinara, što je 3,5% više nego u istom periodu lane.

Najviše je porastao prevoz putnika u unutrašnjem saobraćaju, gde je prevezeno skoro 4,5 miliona putnika, što je 45% više nego u istom periodu prošle godine.

U skladu sa tim, i prihod u unutrašnjem putničkom saobraćaju povećan je za 186 miliona dinara, što je za trećinu više nego u periodu od janura do septembra 2012. godine.

"Železnica" je ocenila da je povećanje putničkog saobraća u najvećoj meri rezultat uvođenja u saobraćaj novih dizel motornih vozova ruske proizvodnje, kupljenih iz kredita međunarodne železničke banke Eurofime i veće redovnosti vozova.

Navedeno je i da je u teretnom železničkom saobraćaju ostvaren prihod od šest milijardi (53,2 mil EUR), što je za 10% više nego u istom periodu prošle godine.

Prevoz robe u unutrašnjem saobraćaju povećan je za 19%, a izvoz robe železnicom za oko 10%, zahvaljujući čemu su i prihodi od ove dve vrste prevoza bili veći za oko 30%.


Srbija partner IT sajma u Dubaiju
Srbija je ove godine zemlja-partner sajma informaciono komunikacionih tehnologija "Giteks" u Dubaiju, saopštila je SIEPA.

Kako se navodi, na tom najvećem sajmu IKT-a u regionu Bliskog istoka i severne Afrike, koji je juče otvorio Šeik Muhamed bin Zajed, na nacionalnom štandu Srbije predstavljeno je 14 domaćih kompanija.

Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA), Božidar Laganin je, na otvaranju, istakao da je je za Srbiji jako značajno da je baš u ovom trenutku zemlja-partner jedne tako velike manifestacije, koja ima tradiciju dužu od tri decenije.

"Kako smo sa Fijatom pre nekoliko godina napravili investicioni bum, na čijem je talasu u Srbiju došlo preko 150 kompanija iz automobilskog sektora i podiglo naš izvoz do najboljeg rezultata u istoriji zemlje, tako se sada trudimo da napravimo sličan takav investicioni talas na projektu Mubadale", rekao je on.

Prema rečima Laganina, to što je Srbija zvaničan partner "Giteksa" njenim predstasvnicima omogućava da se dobre vesti iz Srbije šire u regionu, koji je jedan od retkih koji u uslovima globalne krize traži nove investicione lokacije.

Kako je saopstila SIEPA, Ove godine na sajmu IKT-a u Dubaiju (www.gitex.com) učestvuje više od 130.000 IT profesionalaca iz 150 zemalja, a pristutno je više od 80 odsto vodećih svetskih IT brendova.

Na srpskom paviljonu svoja rešenja predstavljaju 2D Soft, Aseko SEE, Bit projekt, Komdata (ComData), Komtrejd (ComTrade), IT solušns end servisis (Solutions and Services), DunavNET, HCP, HDL Dizajn haus (Design House), Helios, IRITEL, Pauer simbol tehnolodži (Power Symbol Technology), Prozone, Trizma i Vajrles medija (Wireless Media).

Prema recima Laganina, taj nastup doprineće promociji domaće IT industrije, što je jedan od prioriteta utvrđenih Strategiji razvoja i podrške industriji informacionih tehnologija, koju je Vlada Srbije donela ove godine.

"Naravno, osnovni zadatak je da ovih 14 firmi koje izlažu na našem standu pronađu dobre partnere i naprave dobre izvozne poslove. Izlazeći prvi iz krize, ICT sektor prestavlja najvitalniji deo naše privrede, ali nosi i najveći potencijal za dalji rast. Vrednost ovog sektora u Srbiji se procenjuje na dve milijarde evra", dodao je on.

Kako je istakao Laganin, učešće Srbije u svojstvu zemlje-partnera značajno će produbiti međudržavnu saradnju sa UAE, s obzirom da će se ekonomska saradnja između dve zemlje odvijati velikim delom u oblasti informacionih tehnologija.


"Alfa plam" nastavio sticanje sopstvenih akcija
Vranjanski "Alfa plam" saopštio je da je kupio još 55 sopstvenih akcija na ceni od 12.000 dinara.

Na dan saopštenja, ova kompanija ukupno je posedovala 16.380 sopstvenih akcija, odnosno 9,37% od ukupnog broja.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta