Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Licitacija za prodaju dela imovine "Zvezde" odložena za 24. oktobar
Licitacija za prodaju dela imovine kruševačke konfekcije "Zvezda" odložena je za 24. oktobar jer se i dalje čeka saglasnost Agencije za privatizaciju rekla je Tanjugu predsednica samostalnog sindikata tog preduzeća Marina Dimić.

Dimić kaže da je licitacija na koju se javilo jedanaestoro zaintresovanih za kupovinu dva maloprodajna objekta u Brusu i Aleksandrovcu objavljena na osnovu usmenog dogovora sa Agencijom za privatizaciju.

- U Agenciji nam je rečeno da raspišemo licitaciju i konkurs u novinama. Mi smo sve to uradili, a licitacija je odložena za 24. oktobar jer još nismo dobili saglasnost - tvrdi predsednica sindikata koja je uverena da će zaintresovani odustati od kupovine iako su platili depozit, ukoliko se licitacija ponovo odloži.

Radnice kruševačke konfekcije od 8. avgusta se nalaze u štrajku tražeći isplatu 14 zaostalih zarada i overu zdravstvenih knjižica. Kako je tada rekla Dimićeva, preduslov za prekid štrajka bila je isplata bar dve zarade.

Na sastanku sa rukovodstvom početkom septembra dogovoreno je da se od Agencije za privatizaciju zatraži sagalsnost za prodaju dva maloprodajna objekta kako bi se radnicama isplatio deo dugovanja.

Prema rečima direktora "Zvezde" Milorada Ilića, procenjena vrednost prodavnica iznosi od 6 do 8 mil EUR.


Atlas banka se vratila u Srbiju
Crnogorska Atlas grupa postala je vlasnik 4,99 odsto akcija Univerzal banke Beograd koje je Atlas mont fond kupio na Beogradskoj berzi.

To je prvi korak u kojem Atlas grupa u saradnji sa srpskim privrednicima planira da stekne 30 procenata vlasnistva u toj banci, uz saglasnost Narodne banke Srbije, navodi se u saopštenju.

Atlas grupa je vlasnik Atlas banke Podgorica, Invest banke Montenegro i Atlas banke Moskva, a akvizicijom u Srbiji proširuje regionalno učešće u bankarskom poslovanju.

Istaknuto je da je namera da se samostalno ili u saradnji sa inostranim partnerom, izvrši dokapitalizacija Univerzal banke, unapredi poslovanje kroz uvođenje savremenih bankarskih usluga poput e-komerca i m-bankinga, i na taj način stvore pretpostavke za jačanje prisustva na bankarskom tržištu Srbije.

Podseća se da je Atlas grupa bila prisutna u Srbiji kroz rad Atlas banke Beograd koja je osnovana 1995. godine, kao i vlasništvom u Centro banci. Atlas banka Beograd je 2006. prodata Pireus banci, dok je Marfin banka kupila udeo koji je Atlas grupa imala u Centro banci.

U Srbiji duže godina posluje i Beogradska bankarska akademija, kao jedan od segmenata obrazovnog dela Atlas grupe.

Podsetimo, o tome da Atlas banka planira da se vrati na srpsko tržište govorilo se još u aprilu. Tada je naime, bilo spekulacija da Atlas banka planira da preuzme neku od banaka na našem tržištu, a spekulisalo se i da bi u taj posao Atlas grupa najverovatnije ušla sa Arapima.


Od novembra kontrola 130 banaka
Evropska centralna banka (ECB) lansirala je program za jačanje bankarskog sektora evrozone, u pokušaju da podstakne oporavak regiona od recesije.

Banka je poručila da će idućeg meseca pokrenuti godišnji pregled 130 najvećih evropskih banaka, da bi se otkrili skriveni gubici kao oni na zajmovima za koje se veruje da su nenaplativi, prenosi agencija AP.

Nakon toga, uslediće stres testovi da bi se proverila otpornost banaka na eventualnu novu krizu. Posle svih testova, bankama bi moglo biti naloženo da ojačaju svoje finansije povećanjem rezervi za zaštitu od gubitaka. Loše stanje nekih banaka koči oporavak 17-člane evrozone, budući da je otežano kreditiranje preduzeća.


U Srbiji u porastu finansijski lizing
U prvih devet meseci 2013. godine finansijski lizing u Srbiji je zabeležio rast, pa je ukupna vrednost novih plasmana na kraju trećeg kvartala iznosila 162 miliona evra, saopstila je u sredu Asocijacija lizing kompanija Srbije.

Kako se navodi, najveći deo plasmana lizing kompanija usmeren je na privredna društva, medju kojima većinu čine mala i srednja preduzeća.

Statistika pokazuje da se na lizing najviše finansirala nabavka putničkih vozila koja u ukupnom portfoliju zauzima 27 odsto, što je za jedan procenat više nego prošle godine, zatim slede teretna vozila sa ucešćem od 21 odsto, i poljoprivredna vozila i mašine sa 12 odsto, što je rast od čak 40 odsto u odnosu na 2012. godinu.

"Poredeći sa istim periodoma prošle godine kada je vrednost novih plasmana u poljoprivredi iznosila 13,8 miliona evra, ove godine zabeležen je značajan rast, pa se vrednost novih plasmana za prvih devet meseci 2013. popela na 19,3 miliona evra", izjavila je generalna sekretarka Asocijacije lizing kompanija Srbije Teodora Milenković.


Prodati državni zapisi za 43,3 mil EUR
Uprava za javni dug prodala je danas 96,4% ponuđenih državnih zapisa denominovanih u evrima za ukupno 43,3 mil EUR, saopštilo je Ministarstvo finansija Srbije.

Te dužničke hartije prodate su po godišnjoj kamatnoj stopi od 3,33%, a na naplatu dospevaju 12. juna 2014. godine.

Potražnja za zapisima iznosila je 69,5 mil EUR, što je 154,7% obima emisije od 44,9 mil EUR.

Naredna aukcija državnih hartija od vrednosti zakazana je za 29. oktobar kada će na prodaju biti ponuđeni pedesettronedeljni zapisi ukupne vrednosti 10 milijardi dinara.


I Privredna banka odlazi u stečaj
Još jedna državna banka ide u stečaj. Ministarstvo finansija predlaže Vladi da sva zdrava aktiva Privredne banke Beograd bude preneta na Poštansku štedionicu.

Privredna banka treća je državna banka koja odlazi u stečaj zbog gubitaka nastalih odobravanjem loših kredita.

Ministarstvo finansija okončavu višegodišnje gubitke Privredne banke Beograd, koji su dostigli 229 miliona dinara. Njene klijente već od ponedeljka bi trebalo da preuzme Poštanska štedionica, koja je to već prošla nakon gašenja Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine.

Preuzimanje klijenata podrazumeva priliv novca kroz kvalitetne kredite, ali i obaveze prema svim štedišama, i onim koji imaju uloge preko 50 hiljada evra, koje država nije obavezna da pokrije, objašnjava Mališa Đukić iz Bankarske akademije.

“Očigledna je razlika između obaveza koje se prenose i imovine koja se prenosi, u smislu da su obaveze veće od imovine što onda nužno nameće i potrebu finansiranja te razlike kroz zaduživanje Republike Srbije kroz emisiju državnih obveznica“, kaže Đukić.

“Iz ugla svih nas kao poreskih obveznika, ova emisija obveznica predstavlja uvećanje javnog duga“, navodi on.

Država u Privrednoj banci poseduje 65 odsto kapitala, dok su najveći mali akcionari Alfa plam i Pionir koji posluju u okviru Alco grupe Miroljuba Aleksića. Među akcionarima je i Mera invest u vlasništvu Marka Miškovića, preko koga su, prema optužnici, izvlačene pare iz putarskih preduzeća.

Jedno ime ponavlja se u više pomenutih preduzeća - Kostadin Popović, koji se nalazi na čelu Upravnog odbora propale Privredne banke Beograd.

Na njegov sukob interesa ukazala je i Agencija za borbu protiv korupcije jer osim čelne pozicije u Privrednoj banci, obavlja i funkciju direktora Deoničarskog društva za iznajmljivanje diplomatskih nekretnina, a član je i menadžmenta Alfa plama.

“Imenovanom je konstatovan prestanak druge javne funkcije - direktora DIPOS-a a.d. po sili zakona. protiv navedenog rešenja, Konstantin Popović je podeno žalbu koja je odbijena. Konačno rešenje Odbora Agencije poslato je ovom javnom funkcioneru 1. oktobra 2013. Nakon prijema dokaza o uručenju rešenja, agencija će Skupštini ovog privrednog društva uputiti zahtev za donošenje odluke o prestanku funkcije po sili zakona“, navode iz Agencija za borbu protiv korupcije.

Vlada bi već na sutrašnjoj sednici mogla da odobri plan za postepeno gašenje Privredne banke Beograd. Ista sudbina će, prema medijskim saznanjima, uskoro zadesiti i Srpsku banku, koja će najverovatnije biti pripojena Jubmes banci.


Delta se povlači iz Univerzal banke
Kompanija Delta, biznismena Miroslava Miškovića, povlači se iz vlasništva u Univerzal banci iz Beograda, saznaje agencija Beta.

Firma Delta investment prodala je Atlas grupi svoj udeo od 4,99 odsto akcija u Univerzal banci.

Akcije Univerzal banke ovih dana na Beogradskoj berzi menjaju vlasnika i uskoro bi ta banka mogla da bude u većinskom vlasništvu dva biznismena, Duška Kneževića, vlasnika Atlas grupe, i Nebojše Divljana, vlasnika Blumark investmenta i bivšeg predsednika Upravnog odbora i generalnog direktora Delta đenerali osiguranja.

Divljan je potvrdio agenciji Beta da ima nameru da uveća vlasnički ulog u Univerzal banci do 20 odsto, za šta je dobio saglasnost Narodne banke Srbije.

On trenutno poseduje 12 odsto akcija Univerzal banke, a proteklih dana je kupovao akcije od investicionih fondova.

Ukrupnjavanje vlasništva u Univerzal banci je, po rečima Divljana, dobro za banku koja posluje sa gubitkom i ima probleme u naplati kredita.

Crnogorska Atlas grupa saopštila je danas da je postala vlasnik 4,99 odsto akcija Univerzal banke, koje je Atlas mont fond kupio na Beogradskoj berzi.

Namera te poslovne grupacije je da stekne 30 odsto vlasništva u Univerzal banci, za šta joj je potrebna saglasnost NBS, i da je potom dokapitalizuje, samostalno ili u saradnji sa inostranim partnerom.

Univeral banka je osnovana 1992. godine kao MB ASI banka, a pod sadašnjim imenom posluje od 1997. godine.

Među akcionarima banke su Farmakom, AIK banka, Beohemija, ali i firme i investicioni fondovi iz Švajcarske, SAD, kao i sa ofšor destinacija.

Mišković je ranije bio vlasnik 40 odsto akcija Univerzal banke, ali je, zbog propisa Narodne banke Srbije da pojedinačni akcionar ne može imati udeo veći od pet odsto bez saglasnosti centralne banke, morao da prodaje svoj vlasnički udeo ili da ga raspoređuje na povezane firme.

NBS je prošle godine najavila da će preispitati vlasničku strukturu Univerzal banke, ali do sada nije objavljeno da li je ta kontrola završena.

Univerzal banka je u 2012. godini imala gubitak od 701,4 miliona, a u prvoj polovini ove godine 553,8 miliona dinara.


"Srbijagas" i lokalna samouprava akcionari "Zastava oružja"
Po okončanju konverzije duga od 6,2 milijarde dinara "Zastava oružja", nastalog zbog neplaćenih poreza i doprinosa, država će i dalje biti većinski vlasnik, ali će se među akcionarima, najverovatnije, pojaviti i lokalna samouprava preduzeće "Srbijagas", izjavio je direktor te fabrike Rade Gromović.

Država trenutno u "Zastava oružju" ima blizu 75% akcija.

- Tačno je da fabrika na ime poreza duguje 6,2 milijardi dinara i tačno je da je u toku postupak konverzije naših dugovanja, shodno zaključku Vlade Srbije da se dug konvertuje u ulog države u ovom preduzeću - rekao je Gromović Tanjugu.

On je podsetio da je Vlada taj zaključak donela s ciljem da relaksira preduzeća iz odbrambene industrije, koja su izvozno orjentisana i čije poslovanje ide uzlaznom linijom, kao i da se ne odnosi samo na fabriku oružja u Kragujevcu, već i na "Krušik" iz Valjeva i "Slobodu" iz Čačka.

Od ukupnog duga od 6,2 milijardi dinara, dodaje Gromović, oko 600 miliona dinara potražuje preduzeće "Energetika", a oko 1,3 milijarde dinara lokalna samouprava Kragujevca, čiji će odbornici, veruje, na skupštinskom zasedanju u novembru doneti odluku da se potraživanja grada pretvore u vlasnički udeo u preduzeću.

- Lokalna samouprava ima značajan deo poreskih potraživanja tako da će se pojaviti kao akcionar, a imajući vidu da u zaključku vlade stoji preporuka i javnim preduzećima da svoja potraživanja mogu da konvertuju u ulog u preduzećima, i "Srbijagas" će takođe biti akcionar - kaže sagovornik Tanjuga.

On je objasnio da fabrika 600 miliona dinara duguje "Energetici", ali kako to preduzeće ima određena dugovanja prema Srbijagasu, dobijena je saglasnost od Srbijagasa za konverziju duga.

- Postupak je u toku, u ministarstvu energetike - rekao je Gromović, dodajući da u ovom trenutku ne može da precizira procenat akcija Srbijagasa i lokalne samouprave u fabrici.

Prema njegovim rečima, dug od 6,2 milijarde dinara potiče uglavnom iz perioda dok je država bila pod sankcijama, od 1992. godine do 2000, i iz vremena NATO bombardovanja.

Podsećajući da se potom u fabriku vrlo malo investiralo, Gromović predočava da se "Zastava oružje" vratila na tržište uz pomoć države.

- Postupak konverzije državnih potraživanja u fabrici jeste upravo korak ka potpunom ozdravljenju ove fabrike, a cilj menadžmenta je da što pre fabriku dovede do nivoa kada ćemo iz realnih prihoda biti u mogućnosti da pokrivamo sve svoje rashode, što nije daleko, i verujem da smo više nego na dobrom putu da to i ostvarimo u 2014 - kaže on.

Za devet meseci ove godine fabrika je izvezla proizvode u vrednosti od 25 mil USD, a cilj je da godinu završi s izvozom vrednim između 35 i 40 mil USD, što će, kako ističe, biti rekordna godina, ali ne dovoljno dobra da bi u ovoj godini postali profitabilno preduzeće.

- Korak ka toj profitabilnosti jeste i neophodna modernizacija fabrike, što mi upravo činimo - rekao je Gromović, napominjući da je fabrika u ovoj godini iz sopstvenih sredstava, jer od februara prošle godine ne dobija državne subvencije, investirala oko 1,2 mil EUR.

Prvi čovek "Zastava oružja" najavljuje da će fabrika do kraja godine uz pomoć države, koja odbrambenu industriju pomaže sa 176 mil EUR, od čega je 13,5 mil EUR opredeljeno kragujevačkoj fabrici, pod povoljnim bankarskim uslovima podići kredit od šest miliona evra za investiranje. Rok vraćanja je, dodaje, osam godina a grejs period dve godine.

- Investiraćemo u moderanizaciju i kupovinu novih mašina, zatim u specijalne procese kao što je termička obrada i u revitalizaciju određenih kapaciteta za proizvodnju cevi, koji su srce fabrike, tako da ćemo značajno sami sebi pomoći da u narednom periodu lakše izvršavamo ugovorne obaveze - kazao je Gromović.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta