Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Klijenti Privredne banke Beograd moraju da otvore nove račune
Od ponedeljka, 28. oktobra, klijenti Privredne banke Beograd (PBB) postaće klijenti banke Poštanska štedionica. Građani koji u PBB imaju tekuće račune moraće da otvore novi račun u Poštanskoj štedionici, dok će štednja i obaveze po kreditima biti automatski prebačeni.

Iz Privredne banke se u Poštansku štedionicu praktično prebacuje sva štednja građana, bez obzira na ročnost i iznos. U novu banku biće prebačene i sve obaveze građana - krediti, minusi po tekućem računu i obaveze po čekovima.

Građani će praktično pod istim uslovima nastaviti da otplaćuju rate. Minusi i docnja po kreditima takođe će ostati isti, a kazne i penali biće u skladu sa ugovorom koji su potpisali s Privrednom bankom.

Mališa Đukić sa Beogradske bankarske akademije kaže da će klijenti PBB jedino morati da otvore novi račun u Poštanskoj štedionici.

- To znači da će morati da potpišu novi ugovor jer postaju klijenti novog pravnog lica. O novom računu moraće istovremeno da obaveste sve koji su im dosad uplaćivali novac - kaže Đukić za "Blic".

Još se ne zna da li će Poštanska štedionica preuzeti filijale i deo od 359 zaposlenih u Privrednoj banci.

- Poštanska štedionica će sada morati da sagleda mrežu PBB. Troškove će sigurno morati da smanji, što znači i gašenje nekih ekspozitura PBB, odnosno otpuštanja zaposlenih - kaže Đukić. Osim šalterskih radnika, bez posla bi mogli da ostanu i pojedini menadžeri, računovodstvo, IT stručnjaci.

PBB je prošle godine ostvarila gubitak od blizu tri milijarde dinara. Od 2009. godine ova banka je uknjižila minus veći od četiri milijarde. Gubitak PBB banke sada će morati da pokrije država, odnosno poreski obveznici. U ovom slučaju, država će novac obezbediti prodajom hartija od vrednosti.

Treća problematična banka

PBB je treća problematična banka koju je, pod nalogom države, preuzela Poštanska štedionica. Prva žrtva je bila Agrobanka, koju je država ugasila pre tačno godinu dana, a druga Razvojna banke Vojvodine, obe s velikim procentom (i do 80%) nenaplativih kredita.


Etinger: Razvoj NIS-a dobar za sve
Komesar Evropske komisije za energetiku Ginter Etinger ocenio je da će razvoj NIS-a pozitivno uticati na razvoj srpskog, ali i tržišta u regionu.

A premijer Ivica Dačić naglasio da je energetika jedan od najvažnijih prioriteta budućeg ekonomskog razvoja.

Etinger, koji je sa Dačićem i generalnim direktorom NIS-a Kirilom Kravčenkom obišao modernizovanu rafineriju nafte u Pančevu, pohvalio je to, kako je rekao impresivno postrojenje, sa modernom infrastukturom i efikasnošću u radu.

Etinger, koji u Srbiji boravi povodom današnjeg održavanja Ministarskog saveta energetske zajednice Jugoistočne Evrope, istakao je da NIS ima modernu tehnologiju koja će doprineti da Srbija postane partner razvijenim zemljama u toj oblasti i učiniti Srbiju modernom energteskom zemljom u regionu.

On je ocenio da tržište Srbije može da ima značajnu ulogu i da bude jedno od centralnih tržišta u Jugoistočnoj Evropi.

Premijer Dačih je izrazio očekivanje da Etinger, koji je upoznat sa planovima NIS-a, nosi dobre utiske iz Srbije, jer je za Srbiju energetika jedan od najvažnijih prioriteta budućeg ekonomskog razvoja.

Dačić je dodao da se planiraju ulaganja u energetiku, sa partnerima iz inostranstva, u čemu značajnu ulogu ima i EU.

On je ponovio da će u Srbiji biti napravljena revizija energetskih projkekata koji treba da budu realizovani, kako bi se sagledalo koji su od njih od nacionalnog prioriteta.

Premijer je rekao da to što Srbija ne želi više da se zadužuje ne podrazumeva da će enrgetski projekti biti odloženi, već da je potrebno naći druge načine njihovog finansiranja.

Zahvalivši Etingeru i premijeru Ivici Dačiću za posetu Pancevačkoj rafineriji, generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko je rekao da je NIS danas imao retku mogućnost da predstavi projekte koji su završeni, ali i da evropskog komesara za energetiku upozna sa planovina NIS-a u narednom periodu.

"Detaljno smo popričali kako još bolje da prilagodimo aktivnosti NIS-a evropskim standardima i kako da prilagodimo našu strategiju razvoju čitavog regiona", rekao je Kravčenko, istakavši da NIS može da doprinese razvoju ovog dela Evrope.


Prikazan srpski bankarski softver
Na ICT sajmu u Dubaiju predstavljen je srpski bankarski softver.

Regionalni IT lider Aseko SEE i globalni lider u oblasti poslovnih procesa i upravljanja dokumentima Kseroks potpisali su ugovor o saradnji i zajedničkom nastupu na tržištima Bliskog istoka i severne Afrike.

Kako je saopštila kompanija Aseko SEE, ugovor su poslednjeg dana sajma informaciono-komunikacionih tehnologija GITEX, koji se završava u Dubaiju, potpisali član UO Aseko SEE, Vladan Atanasijević, i generalni menadžer kompanije Kseroks u Emiratima, Endru Horn.

Predstavnici Aseko SEE održali su, pored toga, obuku prodavcima Kseroksa koji će ubuduće plasirati Asekovo rešenje za optimizaciju bankarskih procesa ASEBA BPS, softver razvijen u Srbiji.

Atanasijević je kazao da je ta kompanija u Dubaiju predstavila svoj najaktuelniji proizvod - višestruko nagradjeno rešenje ASEBA BPS.

"Cilj nam je da, u saradnji s našim globalnim partnerom EMC korporacijom, izvezemo ovo rešenje na tržišta Bliskog istoka i Afrike. Smatramo da na tim tržištima postoji značajan prostor za izvoz proizvoda i usluga srpskih ICT kompanija", naveo je on.

Atanasijević je dodao da IT industrija i izvoz softvera mogu da postanu jedno od glavnih uporišta srpske ekonomije ukoliko se ovoj oblasti pristupi planski i organizovano, ako se uvedu pravila kakva važe u razvijenim zemljama i opredele strateški pravci razvoja, a država pruži svoju pomoć i podršku.

Rešenje, uz čiju pomoć se obradi dvostruko više dokumenata za isto vreme, implementirano je u nekoliko banaka jugoistočne Evrope, medju kojima treba izdvojiti Komercijalnu banku, Banku Poštanska štedionica, Sosijete Zzeneral...

Projekti implementacije i održavanja softvera ASEBA BPS kreću se od nekoliko stotina hiljada do nekoliko miliona evra, u zavisnosti od veličine i segmenta poslovanja koji su obuhvaćeni sistemom.


Sindikati Galenike sa Ministarstvom
Sindikati "Galenike" saopštili su da su u razgovoru sa predstavnicima Ministarstva privrede dobili uveravanja da se vode pregovori sa bankama i poveriocima.

Dobili su uverenja da će pokušati da se omogući nesmetani rad kompanije, bez blokade računa po osnovu dospelih potraživanja.

U zajedničkom saopštenju Sindikata Nezavisnost i Samostalnog sindikata Galenike navodi se da je juče održan sastanak u Ministarstvu privrede sa prvim saradnicima ministra privrede.

Na sastanku je, kako navode, rečeno da će ministarstvo i Vlada pomoći oporavak Galenike a.d. i povećanje proizvodnje u što većem obimu, obzirom na značaj lekova te kuće za ukupan zdravstveni sistem.

Paralelno sa time, sindikati ukazuju da će na osnovu dostavljene lične karte kompanije i plana poslovanja za naredni period ministar uputiti preporuku Vladi Srbije da donese odluku o podršci Galenici a.d.

Sindikati su tražili od predstavnika resornog ministarstva da se najavljena sredstva koja budu odobrena i obezbeđena za proizvodnju i tekuću likvidnost, "moraju koristiti isključivo u te namene, da se to strogo kontroliše" i da su dobili uveravanja da će se to kontrolisati i pratiti.

"Kada se proizvodnja vrati u normalne okvire, koji odgovaraju kapacitetima i potencijalima, i Galenika stavi na zdrave noge, Vlada Srbije će doneti odluku da li će, sa kim i kada sklapati ugovore o strateškom partnerstvu, ili o promeni vlasničke strukture", navodi se u saopštenju.

Sindikati Galenike a.d. pozdravljaju najavljene mere Ministarstva privrede, uz zahtev da se one hitno sprovedu i omogući kompaniji što brži nastavak proizvodnje i upošljavanje pogona u što većem obimu.

"Od toga će korist imati svi- građani (pacijenti), zaposleni i država, a drugog rešenja nema, i ne može ga biti. Fabrika mora da radi", navode sindikati.

Ukazuju i da im je potvrđeno da se isplata otpremnina za dva preostala programa (drugi dobrovoljni i proglašeni višak) očekuje oko 1. novembra.

Nakon isplate, u Galenici će biti 1.400 zaposlenih, što je 50 odsto manje nego pre početka krize u kompaniji, navode sindikati. U Galenici je ranije rečeno da im je račun blokiran za 80 miliona dinara, da je obim proizvodnje smanjen zbog toga, ugroženo funkcionisanje kompanije i da ako se nastavi sa blokadom, proizvodnja bi mogla biti zaustavljena.

Direktor Poreske uprave Ivan Simič najavio je mogućnost blokade te firme još 19. avgusta, jer za poreze i doprinose duguje oko 200 miliona dinara Ministarstvo finansija i privrede saopštilo je 22. avgusta da je Galenika uputila zahtev Poreskoj upravi da se poreska dugovanja koja ima, regulišu kroz reprogram, u skladu sa zakonom.

Ministarstvo je tada navelo da poreski dug te kompanije iznosi 213,3 miliona dinara, a da će ulaskom u reprogram, dug biti izmiren sukcesivnim uplatama u 24 rate.


Promet Delta holdinga 445 mil evra
Kompanija Delta holding saopštila je da je u prvih devet meseci ove godine ostvarila prihode od prodaje od 50,1 milijardi dinara, odnosno 445 miliona evra.

Kako se navodi, taj rezultat je na devetomesečnom kolegijumu kompanije ocenjen kao veoma dobar u uslovima poslovanja koji su izuzetno složeni za celokupnu privredu Srbije, a za Delta holding u nekim segmentima još i teži.

Dodaje se da je u budžet Srbije, po osnovu poreza i doprinosa, za devet meseci, uplaćeno 7,4 milijardi dinara, odnosno 66 miliona evra.

U saopštenju Delta holdinga se naglašava i da je za devet meseci u humanitarne svrhe donirano 750.000 evra, organizovano 228 akcija koje su obuhvatile 36.000 korisnika pomoći, dok su ukupna davanja zajednici, uključujući i društveno odgovorna sponzorstva, iznosila 1,2 miliona evra.


Kola, Nestle i Nektar žele Radensku
Kompanije Koka-Kola Helenik Botling Kompani, Nestle i srpski Nektar zainteresovani su za kupovinu slovenačkog proizvođača mineralne vode i sokova Radenska

Pivovarna Laško, koja je vlasnik Radenske, očekuje prodaju svoje firme u prvom delu sledeće godine.

Prijem neobavezujućih ponuda kompanija očekuje u novembru, dok bi obavezujuće ponude trebalo da budu primljene u januaru.

Kao i Pivovarnu Laško i Radensku opterećuje težak teret dugova povezanih uglavnom sa ulaganjima u akcije Merkatora, Dela i Premogovnika Velenje.

Krajem prošle godine Radenska je imala oko 15 miliona evra kredita, koje bi u celosti otplatila prodajom svog udela u Merkatoru, koji iznosi 2,6 odsto.

Kupoprodajna cena, koju će Pivovarna Laško dobiti prodajom svoje ćerke firme, u velikoj meri biće zavisna od razrešenja zahteva nekadašnjih vlasnika za vraćanje dela imovine Radenske.


EBRD sa 75 mil EUR kreditira projekte energetske efikasnosti na Zapadnom Balkanu
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je pokrenula novi program za održivu energetsku efikasnost na Zapadnom Balkanu (WeBSEFF II), sa kreditnim linijama vrednim 75 mil EUR.

Kako se navodi, taj program kombinuje neophodno dugoročno finansiranje sa tehničkom ekspertizom, što predstavlja dve ključne komponente, koje je često teško obezbediti.

Finansijski okvir od 75 mil EUR je, precizira se, dizajniran da obezbedi kreditne linije lokalnim bankama u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji za kreditiranje privatnih i opštinskih korisnika investicija u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

Projekat je trenutno u prvoj fazi i pokrenut je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji.

- Ovaj novi finansijski okvir predstavlja značajan korak napred u našim naporima da podržimo ekonomično korišcenje energije na Zapadnom Balkanu, u regionu gde i dalje postoje značajni nedostaci - izjavio je direktor EBRD-a za Srbiju Mateo Patrone.

WeBSEFF II je deo regionalnog programa za energetsku efikasnost za zemlje zapadnog Balkana, koji je deo zajedničke inicijative za Investicioni okvir Zapadnog Balkana (WBIF) i EBRD-a.

Pod tim programom, Evropska unija podržava WeBSEFF II sa 11,5 mil EUR bespovratnih sredstava za programe tehničke saradnje i investicionih podsticaja za korisnike kredita u vidu besplatnih konsultacija i saveta, kao i besplatne revizije energetske potrošnje.

Ističe se da su ključni ciljevi maksimalno iskorišćenje potencijala za uštedu energije, otvaranje novih tržišta i obezbeđivanje efikasne i uspešne alokacije sredstava.

Novi finansijski okvir se nadovezuje na uspeh prvog WeBSEFF I programa u iznosu od 60 mil EUR, koji je EBRD pokrenula 2009. godine zajedno sa osam banaka iz regiona, navodi se u saopštenju.

Ističe se da je samo u Srbiji, do sada obezbeđen 31 projekat energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, u ukupnom iznosu od 31 mil EUR kredita. Evropska unija je, dodaje se, obezbedila bespovratna sredstva u okviru istog programa.

Evropska banka za obnovu i razvoj je u vlasništvu 64 zemlje i dve međuvladine institucije koje promovišu razvoj tržišne ekonomije i demokratije.


U Moskvi predstavljamo projekte vredne 7 mlrd EUR
Privredna komora Srbije (PKS) 30. oktobra u Moskvi organizuje Investicionu konferenciju na kojoj će potencijalnim ruskim investitorima predstaviti 75 projekata srpskih kompanija, institucija i lokalne samouprave, vrednih gotovo 7 mlrd EUR, objavila je PKS na svom sajtu.

Projekti iz oblasti energetike, agrara, građevinarstva, turizma i industrije izabrani su na javnom konkursu, koji je PKS raspisala početkom avgusta. Prvi put će biti prezentovani u Trgovinsko - industrijskoj komori Ruske Federacije pred predstavnicima više od stotinu ruskih kompanija koje su prijavile učešće na ovom skupu.

- Investiciona konferencija Srbije u Moskvi je deo intenzivne međunarodne aktivnosti PKS na promociji Srbije kao destinacije za ulaganje i investicionih potencijala srpske privrede. Cilj PKS je da spoji dobre ideje i projekte sa ozbiljnim investitorima koji će ih prepoznati kao profitabilne i perspektivne. Ova konferencija je dobra prilika da se kroz direktne razgovore sa potencijalnim ruskim investitorima iniciraju budući zajednički poslovni aranžmani i razmotre mogućnosti za investiranje - izjavio je Željko Sertić, predsednik PKS.

Konferenciju u Moskvi, PKS organizuje u saradnji sa Trgovinsko-industrijskom komorom Ruske Federacije, uz podršku i učešće najviših državnih zvaničnika.

Rusija je među najznačajnijim ekonomskim partnerima Srbije, privredna saradnja dve zemlje ide uzlaznom putanjom – sve je više srpskih proizvoda na ruskom tržištu i ruskih investicija u Srbiji. Najviše ulaganja bilo je u sektoru energetike. Osim energetike, ruski investitori uspešno su, u proteklom periodu, ulagali i u druge sektore srpske privrede – obojenu metalurgiju, mašinogradnju, hemijsku industriju, turizam i bankarstvo. Na srpskom bankarskom tržištu prisutne su VTB banka i Sberbanka iz Rusije. Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Rusije temelji se na međusobnoj bescarinskoj trgovini za gotovo 99 odsto roba, zahvaljujući jedinstvenom Sporazumu o slobodnoj trgovini koji je potpisan 2000, a proširen 2011. godine.


Serbia to present EUR 7 billion worth of projects in Moscow
The Serbian Chamber of Commerce (SCC) will organize an investment conference on October 30th in Moscow to present nearly EUR 7 billion worth of 75 projects of Serbian companies, institutions and local self-governments to prospective Russian investors, the SCC said in a release on its website.

These projects in the field of energy, agriculture, construction, tourism and industry have been selected at an open competition that the SCC organized in early August. For the first time ever, these projects will be presented in the Russian Chamber of Industry and Commerce to the representatives of more than hundred Russian companies that applied for participation in this event.

The conference in Moscow is organized by the SCC in cooperation with the Russian Chamber of Industry and Commerce and with the support of the highest government officials of both countries.


Srpski bankarski softver na tržištima Bliskog istoka i Afrike - "Asseco SEE" dogovorio saradnju sa k
Preduzeće "Asseco SEE" i "Xerox", globalni lider u oblasti poslovnih procesa i upravljanja dokumentima, potpisali su ugovor o saradnji i zajedničkom nastupu na tržištima Bliskog istoka i severne Afrike na "Gitex"-u, sajmu informaciono-komunikacionih tehnologija, koji se danas završava u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saopštio je "Asseco".

Ugovor su potpisali Vladan Atanasijević, član UO "Asseco SEE" i Endru Horn (Andrew Horne), generalni menažer kompanije "Xerox" u Emiratima. Pored potpisivanja ugovora, "Asseco SEE" održao je obuku prodavcima "Xerox"-a koji će ubuduće plasirati "Asseco" rešenje za optimizaciju bankarskih procesa ASEBA BPS, softver razvijen u Srbiji.

- Cilj nam je da, u saradnji sa našim globalnim partnerom "EMC korporacijom", izvezemo ovo rešenje na tržišta Bliskog istoka i Afrike. Smatramo da na tim tržištima postoji značajan prostor za izvoz proizvoda i usluga srpskih IKT kompanija - izjavio je Vladan Atanasijević, član UO "Asseco SEE".

Rešenje uz čiju pomoć se obradi dvostruko više dokumenata za isto vreme je implementirano u nekoliko banaka jugoistočne Evrope, među kojima su Komercijalna banka Beograd, Banka Poštanska štedionica Beograd (koja obrađuje 68 miliona dokumenata godišnje), Societe Generale banka u Srbiji i Albaniji, kao i Eurobank Beograd. Projekti implementacije i održavanja softvera ASEBA BPS kreću se od nekoliko stotina hiljada do nekoliko miliona evra, u zavisnosti od veličine i segmenta poslovanja koji su obuhvaćeni sistemom. Softver je krajem prošle godine na prestižnoj svetskoj konferenciji IT tehnologije u Beču "Momentum Vienna 12", dobio sertifikat svetskog IT lidera, kompanije EMC kao jedno od prvih i najsveobuhvatnijih rešenja ovog tipa za bankarski sektor.

"Asseco SEE," regionalni IT lider, učestvovao je na ovogodišnjem "Gitex"-u, u organizaciji Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) zajedno sa još nekoliko odabranih srpskih IT kompanija. Na sajmu, koji se održava već više od tri decenije po prvi put je Srbija bila zemlja-partner, navedeno je u saopštenju kompanije.


Za jaču saradnju Srbije i Bugarske
U Pirotu je predstavljena Srpsko-bugarska privredna komora, koja je osnovana s ciljem da se spoljnotrgovinska razmena dve susedne zemlje unapredi i poveća.

"Na ovaj način pokušaćemo da privrednicima sa srpske i bugarske strane olakšamo poslovanje", izjavio je predstavnik Regionalne privredne komore Niš, Zoran Marković.

Osnivači ovog srpsko-bugarskog privrednog udruženja su Regionalna privredna komora Niša, Leskovca i Zaječara, dok su sa bugarske strane u njenom osnivanju učestvovali Privredna komora Montana i Bugarski ekonomski forum.

Komora je osnovana početkom ovog meseca u Bugarskoj, a prezentacija je održana danas u sali "Gazela" u Pirotu.


Usvojena Regionalna energetska strategija Jugoistočne Evrope - Obuhvaćeno 35 projekata vrednih 30 ml
Energetska zajednica Jugoistočne Evrope usvojila je danas u Beogradu Regionalnu energetsku strategiju, kojom je obuhvaćeno 35 projekata čija je vrednost procenjena na oko 30 mlrd EUR.

Ministarka energetike Srbije Zorana Mihajlović kazala je nakon 11. sastanka ministarskog saveta energetske zajednice da je bilo predloženo 100 projekata iz sektora električne energije, gasa i nafte, koji su od velikog interesa i imaju prekogranični uticaj.

Ona je precizirala da su od 14 projekata u elektroenergetici (snage 5.000 megavata), sedam srpski projekti snage 2.400 megavata.

Mihajlovićeva je istakla i da je usvajanje liste projekata značajno, jer se region Jugoistočne Evrope od 2001. godine suočava sa deficitom energije.

Na ministarskom savetu Energetske zajednice doneta je i odluka o produženju primene ugovora o energetskoj zajednici za deset godina, do 2026. godine.

Na sastanku su bili predstavnici ministarstava iz oblasti energetike osam potpisnica ugovora o energetskoj zajednici - Albanije, BIH, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Ukrajine i Srbije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta