Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Er Srbija upisana u APR
Aviokompanija Er Srbija upisana je umesto Jat ervejza u Agenciji za privredne registre (APR), i uplaćen je osnivački kapital od 16,86 milijardi dinara.

Er Srbija je upisana u APR 29. oktobra, potvrđeno je Tanjugu u srpskom avioprevozniku, koji je nedavno najavio da će nacionalna avikompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata Etihad u januaru 2014. učiniti dostupnim kredit od 40 miliona američkih dolara, koji će biti pretvoren u 49 odsto vlasničkog udela, nakon regulatorinih odobrenja.

APR je registrovao i novi statut nacionalnog avioprevoznika, a kao zakonski zastupnik akcionarskog društva za vazdušni saobraćaj upisan je generalni direktor Er Srbije Dane Kondić.

Osnivač Er Srbije je Republika Srbija.

Takođe, navedeni su članovi odbora direktora, a to su, pored Kondića, Davor Mišeljić, Dimitri Kristofer Kurtelis, Dobrivoje Glavonić, Gmitar Dugalić, Miroslav Stanojević, Dragan Đoković, Slobodan Živković, Stevica Spajić i Mihailo Jovanović.

Najavljeno je da će Vlada Srbije, takođe, obezbediti 40 miliona dolara za kapital nove kompanije.

Pored toga, Etihad i Vlada Srbije će omogućiti deoničarsku pozajmicu po 60 miliona dolara da bi se zadovoljile potrebe za operativnim kapitalom i podržao razvoj mreže Er Srbije.

Nacionalna aviokompanija Er Srbija poletela je 26. oktobra prvim letom aviona "erbas A 319" - Novak Đoković, sa beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" za Abu Dabi, kada je ozvaničen početak rada te kompanije čiji je cilj da postane vodeća u regionu.

Er Srbija će, takođe, uspostaviti nove letove sa matičnog aerodroma "Nikola Tesla" u Beogradu pored Abu Dabiju, ka Banja Luci, Bukureštu, Ljubljani i Pragu koji će biti realizovani do kraja godine.

Ti novi letovi dopunjuju 29 destinacija ka kojima su već postojali letovi ove aviokompanije u okviru letnjeg rasporeda letenja za 2013.

Er Srbija, takođe, planira da otvori još sedam novih trasa između januara i aprila sledeće godine, a do juna 2014. učestalost i kapacitet letova će se udvostručiti uz letove do destinacija u 43 zemlje sa 73.000 mesta za putnike na više od 670 letova nedeljno.

Vlada Srbije je 1. avgusta potpisala sa kompanijom Etihad sporazum o strateškom partnerstvu kojim je predviđeno da ta kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata postane vlasnik 49 odsto kapitala Er Srbije, kao i ugovor o petogodišnjem upravljanju srpskom nacionalnom aviokompanijom, a država da ima 51 odsto vlasništva.

Destinacije Er Srbije će opsluživati nova flota koja će obuhvatiti nove moderne "erbasove A391s", od kojih će ukupno šest biti predstavljeno u naredna dva meseca, a još četiri će biti uvedeno u flotu u toku 2014.

Druga faza obnove flote Er Srbije podrazumevaće dugoročni tender za nabavku novih aviona koji će biti kupljeni, a razmatra se da to budu tipovi "erbas a320NEO", "boing 737 max" i "bombardier CS300" koji su mnogo efikasniji od trenutno aktuelnih tipova aviona.


Francuzi pokreću Beko u Svilajncu
Francuska firma Motifs, iz Pariza, potpisaće sutra u Skupstini opštine Svilajnac ugovor o zakupu bivše fabrike Beko.

Francuzi će od 1. novembra početi sa pripremama za pokretanje proizvodnje u toj fabrici, saopštila je danas Informativna služba opštine.

Fancuski investitor zakupljuje halu Beka na tri godine, preuzeće je 1. novembra a plan je da zaposli oko 100 radnika, stoji u saopštenju.

Reč je o firmi čiji su vlasnici Francuzi srpskog porekla, a bave se konfekcijskom proizvodnjom više od 40 godina i rade za velike modne kuće Cache Cahe, Armand, Thierz, Christine Laure, Kiabi, Gemo, Magasin bleu...

Proizvodi iz fabrike u Svilajncu namenjeni su izvozu na tržište Francuske.

Na objektu bivšeg Beka pri kraju su radovi na rekonstrukciji i fabrika će biti spremna za proizvodnju za oko mesec dana, izjavio je Tanjugu predsednik opštine Svilajnac, Predrag Milanović.

Reč je o objektu u centru grada, površine 2.976 kvadratnih metara, koji je sa opremom, inventarom i zemljištem opština kupila u aprilu na 24. licitaciji, objasnio je Milanović.

Fabrika Beko je bila u stečaju i deset godina nija radila, a za njenu kupovinu Skupština opštine Svilajnac, odlukom odbornika, zadužila se kod banke kreditom od 50.000.000 dinara. Vrednost na licitaciji bila je 1.147.000 evra.

Početkom godine Skupština je donela odluku da podigne kredit od 50 miliona dinara i kupi ovu fabriku, koja deset godina ne radi, da nađe nekog titulara i stavi je u funkciju, objasnio je Milanović.

"Pošli smo od stanovišta, da prodajama bez kupaca, niti će Stečajna uprava to da proda i podmiri poverioce, niti će radnici od toga dobiti nešto, niti opština može taj pogon u sadašnjoj situaciji da stavi u funkciju i zaposli građane", istakao je.

"Naša ideja u startu je bila da mi postanemo vlasnici, da objekat dovedemo u stanje za normalnu upotrebu i da nađemo domaćeg ili stranog poslodavca koji će pokrenuti proizvodnju", kazao je Milanović, dodajući da su partnera našli u firmi Motifs, sa kojom će sutra potpisati ugovor o zakupu.

Pogon Beka se nalazi u centru grada i "poslednja je fabrika u Svilajncu koja nema vlasnika", napomenuo je predsednik opštine i podsetio da su za druge pronašli kupce.

U bivšoj fabrici VIS, kompanija PORR iz Austrije je pokrenula proizvodnju betonskih železničkih pragova, a u bivšoj štampariji "1. maj" italijanska firma "Conte 3" proizvodi ambalažu, podsetio je Milanović.


Sporazumi srpskih i ruskih firmi
Na današnjoj investicionoj konferenciji u Moskvi, u organizaciji Privredne komore Srbije, potpisani su prvi sporazumi srpskih i ruskih kompanija.

Kompanije Spektra iz Čačka i Metromeda iz Omska potpisale su ugovor o zajedničkom ulaganju i saradnji, a Majevica holding iz Bačke Palanke i TESE Voronjež pismo o namerama.

Kako je Tanjugu rekao predsednik PKS Željko Sertić, do kraja dana biće još takvih ugovora, ovo je samo početak.

Privreda Srbije na ovoj konferenciji predstavlja predloge 75 projekata vrednih sedam milijardi evra potencijalnim ruskim investitorima.

Na javnom konkursu organizovanom početkom avgusta PKS je zabrala 27 projekata iz oblasti industrije, 25 iz turizma i građevinarstva, i po 11 projekata iz energetike i zaštite životne sredine, kao i projekte iz oblasti poljoprivrede, trgovine, prehrane i logistike.

Od izabranih projekata iz oblasti industrije, po deset se odnosi na farmaceutsku, metalnu i elektro-industriju, a sedam na hemijsku.

Među izabranim je projekat za pokretanje proizvodnje u IMK 14. oktobar iz Kruševca za šta vrednost investicije iznosi 50 miliona evra. Tu je i projekat za proizvodnju traktora i dizel-motora za traktore u Industriji motora Rakovica, vrednosti 10 do 15 miliona evra, kao i projekat za pokretanje proizvodnje u HI Župa, vrednosti investicije 30 miliona evra.

Projekti iz oblasti turizma odnose se na Turističko-rehabilitacioni centar Palanački kiseljak, Vrnjačku Banju, banje Gornja Trepča, Bečej i Vrdnik, na banjske centre u Republici Srpskoj u Novom Gradu i Višegradu, kao i na opštine Golubac, Surčin, Bela Crkva, Apatin, zatim Novi Sad, Zrenjanin, Čačak, Kraljevo i Beograd.

Iz oblasti poljoprivrede zastupljeni su projekti proizvodnje smrznutog jagodičastog i koštunjavog voća i sušenog voća na domaći način, prerade, sušenje i pakovanje lekovitog bilja i šumskih plodova, kao i proizvodnja biljnih preparata i embriona goveda simentalske rase.

Nosioci projekta iz oblasti energetike i zaštite životne sredine su Javna preduzeća Elektroprivreda Srbije (EPS), Srbijagas i Transnafta.

Najveća vrednost investicije je 1,5 milijarde evra za izgradnju gasnih toplana-termoelektrana u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Pančevu.

Skupu prisustvuje i predsednik Srbije Tomislav Nikolić koji je na otvaranju konferencije poručio da Srbija ima znatne investicione resurse i da smatra da investicije ruskih partnera mogu biti iskorišćene na najbolji mogući način.

Prisustvo predsednika Nikolića, po oceni predsednika Trgovinsko industrijske komore Ruske Federacije Sergeja Nikolajeviča Katirina, značajan je signal za ruska preduzeća o ozbiljnim namerama Srbije za saradnju.

Srbija i Rusija beleže dosta ozbiljnu revitalizaciju odnosa, kao i proširenje liste robe koja se razmenjuje, i novih oblasti privredne saradnje dve zemlje, dodao je on.

Na investicionoj konferenciji koju su organizovale privredne komore Rusije i Srbije, učestvovalo je više od 100 predstavnika ruskih firmi.


Dobit Erste banke uvećana za 10%
Neto dobit Erste banke u Srbiji u prvih devet meseci ove godine bila je 854,2 miliona dinara, što je 10 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Bilansna suma je uvećana za 19,1 odsto, sa 80,7 milijardi dinara na kraju 2012. godine na 96,1 milijardu na kraju trećeg kvartala 2013. godine.

Ukupni krediti u odnosu na kraj 2012. su povećani za 4,9 odsto i iznose 58,4 milijardi dinara, dok su ukupni depoziti povećani za 22,3 odsto i iznose 75,9 milijardi dinara.

"Istakao bih da smo malim i srednjim preduzećima (MSP) tokom prva tri kvartala plasirali 120 miliona evra, od toga 80 miliona u kreditima, a ostatak u garancijama i akreditivima. Ukupno je tokom ovog perioda finansirano 375 MSP klijenata", izjavio je predsednik Izvršnog odbora Erste banke, Slavko Carić.

"U odnosu na kraj prošle godine ukupan broj malih i srednjih preduzeća sa kojima radimo povećan je za 150 kompanija, što je povećanje od oko sedam odsto. Nastavljamo da na sveobuhvatan način podržavamo potrebe stanovništva i privrede Srbije, da ostvarujemo stabilan i zdrav rast portfolija i poboljšavamo finansijski rezultat", rekao je on.

U odnosu na kraj 2012. godine, krediti plasirani stanovništvu i mikro klijentima su uvećani za 3,9 odsto i iznose 26,5 milijardi dinara. Depoziti stanovništva i mikro klijenata su uvećani za 10,8 odsto u odnosu na kraj 2012. godine i iznose 30,1 milijardi dinara.

Krediti pravnim licima su u odnosu na kraj 2012. godine povećani za 4,9 odsto i iznose 39,6 milijardi dinara. U okviru toga, stanje kredita malim i srednjim preduzećima je uvećano za 7,9 odsto, sa 21,3 milijarde dinara na kraju 2012. godine na 23 milijarde.

Depoziti pravnih lica su u istom periodu povećani za 109,1 odsto i iznose 24,5 milijardi dinara.

Erste banka saopštila je da nastavlja da pruža sveobuhvatnu podršku stanovništvu i privredi Srbije prilikom ostvarivanja njihovih finansijskih potreba i ciljeva.


"Japan tobacco international" otvorio pogon za preradu duvana u Senti - Investicija vredna 2 mil USD
Duvanska industrija "Japan tobacco international" (JTI) otvorila je danas u svojoj fabrici u Senti novu unapređenu liniju za preradu duvana, vrednu 2 mil USD , koja će zapošljavati dodatnih 40 sezonskih radnika.

Ministar poljoprivrde Srbije Dragan Glamočić, koji je prisustvovao otvaranju, rekao je da je za Srbiju važno da postane privlačan teren za ulaganje uspešnih firmi, poput JTI, i ostane siguran partner kako bi ih motivisala da dalje ulažu.

On je rekao da će će država zaštititi prodaju duvana većim angažovanjem inpekcija, jer želi da eliminise duvan sa sivog tržišta, i dodao da od 1. oktobra traje vanredni inspekcijski nadzor.

Glamočić je poručio da će svi proizvođači duvana i u idućoj sezoni moći da dobiju nadoknadu za deo troškova osiguranja svojih zasada duvana.

Generalni direktor i potpredsednik kompanije JTI za Zapadni Balkan Kris Vuds kazao je da će nova linija povećati kapacitet prerade duvana za 30%, odnosno sa sadašnjeg nivoa prerade duvana od oko 2,5 tona po satu, na tri tone po satu.

On je podsetio da je JTI od kupovine duvanske industrije u Senti 2006. godine uložio više od 140 mil USD u modernizaciju pogona i povećanje proizvodnje, a izvezao cigarete i duvan u vrednosti od 95 mil USD.

Prema rečima Vudsa, kada je JTI započinjao poslovanje u Senti fabrika je imala 77 radnika, a danas ima više od 300 zaposlenih i angažuje oko 270 sezonskih radnika. Vuds je ocenio kao dobar potez pokušaj Vlade Srbije da sistematski spreči šverc duvana i poručio da je saradnja vlade i proizvođač duvana "ključ uspeha duvanske industrije".

Ambasador Japana u Srbiji Masafumi Kuroki kazao je da je JTI prva i najveća japanska investicija u Srbiji i izrazio zadovoljstvo povećanjem proizvodnje te fabrike, koja, kako je dodao, doprinosi izvozu i budžetu Srbije i omogućava nova radna mesta.

Kako je rečeno na otvaranju, novi pogon u Senti vredan 2 mil USD, deo je ovogodišnjeg ulaganja JTI od 6 mil USD u tu fabriku duvana.

JTI iz Srbije izvozi cigarete u Crnu Goru, BiH, Makedoniju, Hravatsku i Albaniju, a duvan u EU.


Kompanija "Jetoil Srbija" otvorila skladište naftnih derivata u Smederevu - Investirano više od 10 m
Kompanija "Jetoil Srbija" otvorila je danas u Smederevu najsavremenije skladište za naftne derivate, kapaciteta 25 miliona litara, u koje je uloženo više od 10 mil EUR.

Generalni direktor kompanije "Jetoil Srbija" i izvršni direktor "Mamidakis grupe", Džordž Stasis, rekao je da "izgrađeni terminal u Smederevu predstavlja dragulj u regionu". On je najavio i nastavak radova, kako bi bili izgrađeni kapaciteti za skladištenje još 25 miliona litara naftnih derivata.

Novoizgrađeni terminal u Smederevu je, kako kaže, veoma savremen, jedan je od najboljih u Srbiji, koji po karakteristikama može da se takmiči sa svim terminalima u Evropi.

Stasis je naglasio da je nakon završene prve faze izgradnje terminala u stalni radni odnos primljeno 20 ljudi iz Smedereva, dok će još 50 njih dobiti posao u drugoj fazi.

On je apelovao na rukovodstvo "Železnica Srbije" da ubrzaju proces povezivanja ovog terminala sa kolosekom železnice, jer, kako je rekao, to je ključno, ne samo za ovu investiciju već i za sve ostale u Smederevu. Terminal "Jetoil"-a u Smederevu je trenutno povezan preko Dunava, a još se čeka njegovo povezivanje putem železnice.

Projekat je finansiran 70% stranim, a 30% domaćim kapitalom.

- Većinski vlasnik kompanije "Jetoil Srbija" je, sa 50,5%, grčka firma "Mamidoil - Jetoil Hellenic", "Nafta AD Beograd" ima 30% vlasništva, a udeo od skoro 20% ima i švajcarska kompanija "Mitan Handels" - objašnjava Stasis.

Predsednik upravnog odbora "Nafte" AD Beograd i predsednik Unije poslodavaca Srbije, Nebojša Atanacković, rekao je da je ova investicija jedan od svetlih primera na koji način u Srbiji treba ulagati, s obzirom da je "Nafta" AD Beograd, odričući se profita tokom 10 godina, učestvovala bez kredita u ovoj investiciji.

- Ovo je odličan primer kako domaća kompanija sa strateškm partnerima može da ostvari najbolje rezultate, a da pri tome ne uđe u makaze kredita - kaže Atanacković.

On smatra da će izgradnja ovog terminala pomoći da tržište naftnih derivata u Srbiji postane otvorenije i konkurentnije, kao i da postoji šansa da izgradnjom ovog skladišta naftni derivati na bezinskim pumpama budu jeftiniji u korist građana.

Ambasador Grčke u Srbiji, Konstatinos Ikonomidis, rekao je da je izgradnja ovog skladišta naftnih derivata velika investicija koja predstavlja priliku ne samo za "Mamidakis grupu", već i za čitav region i grad Smederevo.


NIS povećao investicije i uplate
Naftna industrija Srbije (NIS) investirala je u Srbiji u 2013. godini 37,86 milijardi dinara i uplatila u budžet 86,6 milijardi dinara.

Ta kompanija je za devet meseci ove godine ostvarila čist prihod od 31,7 milijardu dinara.

NIS je za devet meseci ove godine uplatio u budžet Srbije 37 odsto više novca nego u istom periodu prošle godine, i to po osnovu direktnih i indirektnih poreskih obaveza, akciza, poreza na prihod i drugih poreskih doprinosa, saopšteno je iz kompanije.

U okviru investicionog programa u 2013. NIS je uložio 37,86 milijardi dinara, ili 25 odsto više nego za isti period prošle godine.

Čist prihod grupe kompanija NIS, koja obuhvata NIS a.d, kćerke-firme i zavisna društva gotovo je na istom nivou kao prošle godine.

Očuvanje finansijskog rezultata NIS-a, uprkos pogoršanju makroekonomskih uslova i povećanju poreskog opterećenja, rezultat je povećanja efikasnosti proizvodnih procesa, pre svega u segmentu prerade, zbog puštanja u rad kompleksa hidrokrekinga/ hidroobrade u "Rafineriji Pančevo" i rasta prodaje derivata sa visokom maržom.

Tom finansijskom rezultatu je, kako se ističe, doprineo i razvoj klijentskih programa u oblasti maloprodaje i veleprodaje, kao i povećanje kvaliteta robe i usluga na benzinskim stanicama kompanije.

"Uprkos negativnim makroekonomskiem uslovima, prema rezultatima za devet meseci 2013. godine, NIS je očuvao svoj doprinos podršci pravaca koji su važni za stabilan razvoj Srbije," rekao je generalni direktor NIS-a, Kiril Kravčenko.

Reč je o realizaciji projekata u oblasti ekologije, podršci socijalnoj sferi i razvoju kadrovskog potencijala, naveo je on.

Kravčenko je naglasio da raste i doprinos NIS-a domaćoj ekonomiji, te da je obim poreskih davanja te kompanije za tri kvartala 2013. godine gotovo dva puta veći od istog pokazatelja u 2009 godini.

"U delu razvoja biznisa ključni prioritet ostaje obnavljanje tehnološke baze i uvođenje inovacija. Ta politika već daje rezultate, jer povećavamo proizvodne pokazatelje, stvarajući stabilnu resursnu bazu za budućnost", poručio je Kravčenko.

Iako uzdržano ocenjujemo makroekonomske perspektive do kraja godine, nadamo se da će NIS uspeti da realizuje zadatke koje su pred kompaniju u ovoj godini postavili akcionari, dodao je generalni direktor NIS-a.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta