Fabrika lekova "Habit Pharm" u Prilikama kod Ivanjice, koja je u stečaju zbog duga od 126 mil EUR, prodata je juče na javnom nadmetanju po početnoj ceni od 119,95 miliona dinara. Licitacije zapravo nije ni bilo jer je jedini učesnik sa kaucijom, dakle i kupac i novi vlasnik bila firma za promet nekretnina "Heta real estate" iz Beograda, koja je ugovorom preuzela potraživanja Hypo Alpe Adria banke prema Ivanjičanima.

Predstavnik kupca na javnom nadmetanju Ljiljana Švabić, kako je rekla juče u Ivanjici, nema ovlašćenja da govori o planovima u vezi sa fabrikom u Prilikama.

Prodaja je trajala manje od minuta: predsednik komisije Milutin Obradović je otvorio nadmetanje a Ljiljana Švabić je prihvatila početnu cenu i potpisala zapisnik.

Kako saznajemo iz izveštaja stečajnog upravnika Ljubiše Đokića, stečajni postupak nad "Habit farmom" pokrenut je 19. maja 2011. godine u Privrednom sudu u Čačku. Najveći poverilac bila je Agrobanka koja je predložila plan reorganizacije, ali su ubrzo direktori banke uhapšeni pa je 26. januara 2012. proglašeno bankrotstvo "Habit Pharma".

Procenitelj i stečajni upravnik predložili su da se stečajni dužnik oglasi i proda kao pravno lice ali Odbor poverilaca to nije prihvatio zbog nerešenog statusa dozvola za proizvodnju i stavljanje lekova u promet, koje su pre otvaranja stečaja bez naknade prenete "Galenici".

U zakonskom roku podneto je 147 prijava potraživanja i ukupno utvrđena prijavljena potraživanja iznose 13,30 milijardi dinara (118 mil EUR) od čega je potraživanje razlučnih poverilaca 5,64 milijardi dinara. Poverioci čija su potraživanja osporena vodili su sudske postupke i naknadno su utvrđena potraživanja u iznosu od 903 miliona dinara (7,9 mil EUR).

Alpha banka iz Beograda, kao poverilac, već je naplatila svoje potraživanje od 101,7 miliona dinara i to od jemca, preduzeća "Todor" iz Vrnjačke Banje.

Zemljište, objekti i deo opreme "Habit Pharma" su pod hipotekama raznih poverilaca a hipoteku prvoga reda ima Hypo Alpe Adri a banka što procentualno, na ukupnu vrednost imovine, iznosi 78,77%. Ovoj banci priznato je potraživanje od 421,71 miliona dinara, ali je izvesno da ona neće namiriti svoje potraživanje po osnovu razlučnog prava.Ugovorom o ustupanju, Hypo Alpe Adria banka je prenela svoje potraživanje na firmu "Heta real estate" iz Beograda.

Najveći poverioci "Habit Pharma" jesu poslovne banke, Agrobanka, AIK banka, Piraeus banka i povezana pravna licaiz Ivanjice u stečaju, "Western Style" i "Mercuri International".

U dosadašnjem toku sprovođenja stečaja prodat je inventar iz poslovnog prostora u Beogradu za 460.000 dinara, a prostor je preuzela AIK banka iz Niša, po ugovoru još pre otvaranja stečaja.

Naplaćen je i neznatan iznos potraživanja jer nije bilo sredstava za utuženje dužnika a i procena je da bi se i po presudama malo šta naplatilo jer su poverioci uglavnom povezana pravna ili druga nelikvidna lica koja su uvećini u stečaju. Tužen je jedino dužnik "Novit farm" iz Podgorice, i to za iznos od 13,10 mil EUR i tužba je prvostepenom presudom odbijena, pa je predmet sada po žalbi u višem sudu.

Osnivač iz Lihtenštajna

"Habit Pharm" je osnovan 1997. i njime je upravljao ivanjički privrednik Radoslav Sekulić. Jedini akcionar ovog zatvorenog društva bila je kompanija "Habitmed AG" iz Šana u Lihtenštajnu, sa uplaćenim novčanim kapitalom od 4.793.569 evra.

Prilička fabrika je 2010. izdata "Velefarmu" u desetogodišnji zakup uz naknadu od 5,5 mil EUR, a od polovine oktobra iste godine zakupac je, na osnovu ugovora sa "Velefarmom", takođe desetogodišnjeg, postala "Galenika". Preuzela je i 30 radnika i od početka 2011. u Prilikama uspostavila proizvodnju citostatika "fluorouracila" i "metodžekta" u ambalaži "Habit Pharma". Planom "Galenike" za 2011. godinu bilo je predviđeno da se tu proizvodi još deset antitumorskih lekova. U trenutku uvođenja stečaja, maja 2011, u pogonima "Habit Pharma" zakupac je proizvodio 30 raznih lekova u ukupno 75 doza, alije proizvodnja potpuno obustavljena novembra te godine.

Ruski "Interrao" i "Naftna industrija Srbije" (NIS) zainteresovani su da ulažu u dva postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije u Beogradu, izjavio je juče direktor Uprave za energetiku grada Beograda Marko Stojanović.

Obe lokacije su na Novom Beogradu, s tim što je NIS zainteresovan za izgradnju nove, a "Interrao" za modernizaciju stare toplane, rekao je Stojanović, na CEDEF forumu "Daljinsko grejanje u Srbiji-kogeneracija i naplata toplotne energije prema utrošku".

- Kapacitet tih kogenerativnih postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije je od 100 do 450 megavata - naveo je Stojanović.

On je napomenuo da je još jedna kompanija, čije ime nije otkrio, zainteresovana da bude strateški partner za izgradnju termolektrane-toplane na Ceraku, kapaciteta jedan megavat električne i 7,8 megavata toplotne energije.

- U završnim smo razgovorima sa tim strateškim partnerom - rekao je on.

I u Padinskoj Skeli, u "Poljoprivrednoj korporaciji Beograd" (PKB) u planu je izgradnja kogenerativnog postojenja u saradnji sa Vlada Švajcarske, rekao je on i naveo da će taj obekat biti kapaciteta pet megavata toplotne i 0,6 megavata električne energije.

Ukupna vrednost projekta je oko 8 mil EUR, a postrojenje će biti namenjeno za grejanje i hlađenje novih plastenika u PKB-a, ali i za grejanje škola i bolnica u Padinskoj Skeli, kazao je Stojanović i dodao da je planirano da projekat bude završen do sledeće grejne sezone 2015. godine, a trenutno se sprema tender za nabavku opreme.

The measures announced by the Serbian government on Tuesday "are a signal of the authorities' resolve to tackle the economic challenges," says the IMF.

The measures announced by the Serbian government on Tuesday "are a signal of the authorities' resolve to tackle the economic challenges," says the IMF.

"Full implementation of these measures starting from 2014 would be an important step in the right direction," reads a statement released on the IMF website.

“Ambitious fiscal consolidation and structural reforms to reverse the sharp rise in public debt and foster sustainable growth are urgent policy priorities, as recognized by the authorities," the release adds.

"The government’s fiscal consolidation plans outlined in the draft medium-term strategy - currently under discussion—identify a set of measures that aim to put public finances on a sustainable footing," the statement said.

"The general government deficit (including public bank resolution costs, clearance of arrears, and payments for called guarantees) is expected to reach around 7.5 percent of GDP this year. Inflation is set to decelerate to the National Bank of Serbia’s (NBS) target tolerance band soon," the statement reads.

Noting that the economic situation remains fragile, the IMF, whose mission ended a seven-day visit to Serbia on Tuesday, underlined that the unemployment rate at around 25 percent remains a major social concern.

"A modest recovery of 1.5 percent - somewhat lower than the projection in the October 2013 World Economic Outlook - is expected this year, supported by a rebound of agriculture and strong automobile and other exports. This will help reduce the external current account deficit, which will nevertheless remain sizeable," the statement reads.

"However, weak private credit and a contraction of domestic demand have dampened the economic recovery," the IMF said in the release.